Dok premijer Zoran Milanović od njemačke kancelarke Angele Merkel dobiva pohvale za svoju politiku, na domaćem se terenu suočava sa sve više kritika.
Posljednja u tom nizu stigla mu je s adrese s koje je to vjerojatno najmanje očekivao - iz središnje banke. Hrvatska narodna banka, naime, u najnovijem, rujanskom Biltenu upozorava kako se nastavljaju negativni gospodarski trendovi i zaključuje da oporavak nije na vidiku. Prevedeno na jezik običnih smrtnika, Hrvati će se, po svemu sudeći, morati pripremiti na još teže dane.
Visoka neizvjesnost
“Ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka”, kratko se u Biltenu HNB-a dijagnosticira stanje u kojem naša ekonomija dočekuje jesen.
Kako je to prvi bilten koji potpisuje novi guverner HNB-a Boris Vujčić, moglo bi se zaključiti da se radi i o njegovoj kritici vladajućima za stanje u kojem se nalazimo. Dio krivnje, što jasno i piše u Biltenu, snosi i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone, no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće ekonomske scene. Vidi se to i iz upozorenja o povećanju javnoga i vanjskoga duga, kao i iz uvijene ‘packe’ zbog povećanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama te povećanja porezne presije. Vujčić je time, čini se, položio prvi test u stolcu šefa monetarne vlasti u Hrvatskoj, demantiravši one koji su strahovali da će otupiti oštricu prema izvršnoj vlasti.
Poput Rohatinskog
Umjesto toga, pokazao je da će nastaviti putem koji je utabao njegov prethodnik Željko Rohatinski, čijih kritika nisu bili pošteđeni ni Milanovićeva, ni Kosoričina, ni Sanaderova administracija. Ocjena Rohatinskoga iz svibnja, kad je Banskim dvorima poručio da “pada sve što ne treba padati”, vjerojatno je nešto po čemu će ga šira javnost najviše pamtiti.
- Dokumente HNB-a niti mogu niti želim komentirati. No, ono što sam u svibnju rekao u Opatiji, to i dalje izražava moj pogled na ekonomsku situaciju - kratko je jučer rekao Rohatinski. Od tih ocjena, očito, bitnije ne odstupa ni nova garnitura u HNB-u. Gospodarska situacija u zemlji daleko je od dobre, što se vidi po cijelom nizu pokazatelja, koje središnja banka analizira u rujanskom Biltenu - od nastavka pada aktivnosti, preko rasta inflacije i prave eksplozije nezaposlenosti, do nimalo blistava stanja u raznim sektorima ekonomije.
Bilten, doduše, navodi da se proračun bolje puni, ali uvijeno upozorava na činjenicu da je zapelo na rashodovnoj strani. Stručnjaci ocjenuju da je ministar financija Slavko Linić uspio povećati prihode, no to je, kažu, prije svega posljedica povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto i mjera Vlade usmjerenih na suzbijanje porezne evazije. Generalno, rashodi su neznatno smanjeni, ali dio ih je u ovoj godini povećan.
Nova zaduženja
- Iako je Vlada u 2012. planirala znatno smanjiti rashode za zaposlene, oni su u prvih šest mjeseci blago porasli, što je rezultat povećanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama te povećanja prosječnih plaća u tim djelatnostima - poručuju u HNB-u. Kritika nije ostao pošteđen ni pad investicija. Podsjetimo, Banski su dvori upravo u pokretanju investicijskog ciklusa vidjeli okidač za izlazak Hrvatske iz recesije. No, investicije kasne, što primjećuju i u HNB-u.
Posljedica je svih tih kretanja da je proračunska rupa uglavnom krpana novim zaduženjima, zbog čega je javni dug nastavio snažno rasti. On je krajem lipnja dosegao razinu od 170,2 milijarde kuna, što je 16,2 milijarde više nego krajem prošle godine, a taj je rast dobrim dijelom i posljedica toga što je država preuzela obveze škverova.
Lovrinčević: reformirajte taj preglomazni javni sustav
HNB je samo realan u svojoj ocjeni. Unatoč dobroj turističkoj sezoni, kretanja u ostalim segmentima toliko su loša da ćemo i u trećem tromjesečju imati negativnu stopu rasta gospodarstva. To se u Hrvatskoj rijetko događa, jer u trećem kvartalu, zbog turizma, uobičajeno bilježimo dobre rezultate. Posljednji smo put u trećem kvartalu imali pad BDP-a 2009., a prije toga u vrijeme kosovske krize 1999. - izjavio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Prema njegovim prognozama, gospodarska aktivnost u trećem će tromjesečju potonuti između nula i jedan posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Jedna od njegovih najvećih zamjerki odnosi se na oklijevanje vlasti da se uhvati u koštac s reformama glomaznog javnog sektora, posebno u segmentu javnih poduzeća i raznih državnih agencija i institucija kod kojih ima mnogo preklapanja, što porezne obveznike jako puno košta. Zbog toga Lovrinčević zagovara funkcionalnu analizu koja bi, među ostalim, pokazala koje agencije treba zadržati i s kojim ovlastima, a koje otpremiti u prošlost.
- Istina je da se državni proračun bolje puni, ali na rashodnoj strani nije učinjeno mnogo. Još su veći problemi u segmentu javnih poduzeća, a i lokalnoj je samoupravi potrebna reforma - poručio je Lovrinčević.