Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) zaslužna je za niz sustava koji su promijenili život građana. JMBG, potom OIB, web aplikacija za izbore, ePorezna i fiskalizacija samo su neki od njih. Posljednjih nekoliko godina tvrtku u zajedničkom vlasništvu države i Grada Zagreba pratile su negativne konotacije, što novi predsjednik Uprave Saša Bilić, kako sam kaže, želi ostaviti u prošlosti. Kao čelnik državne IT kompanije, u svojem prvom intervjuu rekao nam je da ova uprava želi APIS IT u sljedećem razdoblju učiniti predvodnikom digitalizacije javne uprave, a korak prema tome svakako je "državni oblak", koji će objediniti sve državne informacijske infrastrukture na jednome mjestu. Bilić nam je objasnio o čemu se točno radi, koji su planovi za budućnost i kako se bore sa sve većim problemom njihove industrije - pronalaskom IT stručnjaka.
Gospodine Biliću, na mjesto predsjednika Uprave APIS IT-ja sjeli ste prije nekoliko mjeseci. Zašto ste baš vi kvalificirani za vođenje državne IT tvrtke?
- U APIS IT dolazim nakon više od 20 godina rada u različitim, uglavnom međunarodnim tvrtkama, a iskustvo koje donosim iz realnog sektora jednako je vezano uz poslovno-organizacijsko područje i uz ICT, posebno posljednjih 12 godina, koje sam proveo u Hrvatskom telekomu. Na ovo sam mjesto došao s pozicije direktora korporativne prodaje, gdje sam sudjelovao u brojnim IT projektima - od kreiranja i komercijalizacije cloud servisa te tvrtke, preko uspostave kompleksnih sustava IP telefonije i digitalizacije radiologije, do uspostave platformi virtualizacije i uredskog poslovanja u nekoliko državnih tijela. Zahvaljujući svemu tome dobro poznajem sustav državne uprave i njezine potrebe s jedne strane te IT zajednicu i njezine usluge i servise s druge, što uz rukovodeće iskustvo smatram glavnim preduvjetima za čelnu poziciju u APIS IT-ju.
Kada ste stigli u APIS, kakvo ste stanje zatekli i koji će biti vaši ciljevi u sljedeće četiri godine?
- APIS IT je velika informatička kompanija, ne samo za hrvatske pojmove nego i u regionalnom okviru. U našoj dugoj povijesti bili smo nositelj ključnih projekata poput razvoja jedinstvenog matičnog broja (JMBG) ili informatičke podrške Univerzijadi u Zagrebu, a u samostalnoj Hrvatskoj prepoznatljivi smo po sustavima kao što su osobni identifikacijski broj (OIB), fiskalizacija i obrada izbornih rezultata. Bez obzira na izazove APIS IT-ja iz prošlosti, jasno je da tvrtka ima kapaciteta i stručnosti iznijeti najveće projekte. Uprava kojoj sam na čelu već je počela provoditi poslovnu i tehnološku transformaciju, a cilj je u sljedećem četverogodišnjem razdoblju da tvrtka bude još bolja i učinkovitija te da doista postane sinonim za organizacijski i tehnološki najzahtjevnije projekte informatizacije Hrvatske.
Jedan od vaših projekata koji će zasigurno donijeti velike promjene je državni cloud. O čemu tu se radi i kada će on zaživjeti?
- Riječ je o uspostavi Centra dijeljenih usluga (CDU), gdje je APIS IT partner Ministarstvu uprave i Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva u jednom od najvećih projekata u javnoj upravi koji se sufinancira sredstvima EU. Svrha Centra dijeljenih usluga, najčešće znanog kao privatni cloud javne uprave, jest objedinjavanje državne informacijske infrastrukture koja je danas rascjepkana po različitim tijelima javne uprave. To je model koji je poznat u praksi komercijalnih pružatelja usluga u Hrvatskoj i svijetu, a studija izvedivosti koja je pripremljena za ovaj projekt pokazuje da postoji isplativost te poslovno, tehnološko i organizacijsko opravdanje za njegovu uspostavu. Naime, osim konsolidacije infrastrukture, Centar dijeljenih usluga omogućit će i uvođenje horizontalnih usluga i servisa koji će dovesti do standardizacije poslovnih procesa zajedničkih svim tijelima javnog sektora koji su danas podržani raznovrsnim IT rješenjima. Projekt uspostave CDU-a je u početnim fazama i prve rezultate očekujemo krajem godine, a u projekt će se s vremenom, uz APIS IT koji će biti primarni pružatelj dijeljenih usluga, uključiti i drugi pružatelji usluga - AKD, Fina, Carnet.
Zašto je odlučeno da se uspostavi državni cloud i koliko je projekt 'težak'?
- Vlada je rascjepkanost državne informacijske infrastrukture prepoznala kao problem iz više razloga: teško je pratiti troškove i ulaganja u IT na razini državnog proračuna, IT projekti su se u državnoj upravi provodili i implementirali izolirano, bez koordinacije i mogućeg dijeljenja resursa, a velik broj sustava radi na niskoj razini iskorištenosti kapaciteta, uz činjenicu da poslovni procesi nisu unificirani. S druge strane, velik broj tijela javnog sektora vodi vlastite registre, koji nisu dostupni drugima, a istodobno se registri s istim skupom podataka vode u više tijela, što kompromitira ažurnost podataka. Konsolidiranje državne informacijske infrastrukture i njezino smještanje - uvjetno rečeno - 'pod jedan krov' riješit će sva ta konkretna pitanja i omogućiti upravljanje na strateškoj razini. Taj će krov u ovom slučaju biti APIS IT jer su Ministarstvo uprave, a i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u našim kompetencijama i kapacitetima prepoznali prirodnog partnera u ovakvom projektu, koji 'težak' 370 milijuna kuna.
Osim državnog clouda, koje još projekte planirate? Vidite li priliku u znanosti o podacima, odnosno transformaciji velike količine podataka u informacije kao izvora dodatnih prihoda za državu?
- Naravno, utilizacija podataka još je jedan logičan smjer u kojem se želimo razvijati u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Mi za svoje korisnike već prikupljamo golemu količinu podataka koja prolazi kroz informacijske sustave, prije svega Porezne i Carinske uprave. Uz to, pružamo uslugu tehničkog upravljanja državnim maticama, registrima HZJZ-a i registrom svih registara - OIB-om, a uspostavom funkcija Centra dijeljenih usluga otići ćemo i korak dalje. Dosad je nama i našim korisnicima glavni izazov bio kako sustavno obrađivati i prikazivati te podatke, ali danas naglasak stavljamo na analitiku te velike količine podataka kako bismo derivirali nove informacije koje će našim vlasnicima i partnerima omogućiti dodanu vrijednost. Ona će se iskazati kroz poboljšani proces donošenja odluka u, primjerice, Poreznoj ili Carinskoj upravi, smanjivanje rizika i nuđenje ciljanih usluga. Tu, što se APIS IT-ja tiče, govorimo o nekoliko razina usluge: integraciji podataka, statističkim izvještajima, prediktivnim analizama i modelima... sve do geolokacijskih analiza na kojima ćemo raditi i vrlo brzo s konkretnim prijedlozima izaći pred naše partnere.
Hoće li na vaše planove, a potom i na vaše poslovanje, utjecati nova europska uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR), koja bi uskoro trebala stupiti na snagu?
- GDPR neće bitno utjecati na naše poslovanje jer smo i dosad primjenjivali stroge standarde Zakona o zaštiti osobnih podataka, a radimo za korisnike koji osobne podatke građana prikupljaju na temelju zakonskih propisa i regulative. Svjesni smo važnosti podataka kojima uime naših partnera upravljamo i zato smo, osim prilagodbe odredbama GDPR-a, pokrenuli i druge korake u tom smjeru. Certifikacija po standardima ISO 27001 i 9001 dodatno će ojačati kontrolu kvalitete i sigurnosti u ovoj tvrtki, a time i povjerenje naših partnera.
Posljednja usluga u čijoj ste izradi sudjelovali je e-Novorođenče, predstavljena prije nekoliko tjedana. Koje nove usluge planirate lansirati?
- APIS IT je orijentiran na usluge i sustave koji podržavaju poslovne procese u tijelima državne uprave, ali povremeno imamo priliku razviti uslugu kao što je e-Novorođenče, koja je namijenjena i državnoj upravi, u ovom slučaju matičarima, ali i krajnjim korisnicima odnosno građanima koji prijavu rođenja djeteta žele odraditi sami, preko platforme e-Građani. Drago nam što smo povezivanjem državnih matica Ministarstva uprave s bazama Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje korisnicima omogućili elektroničku uslugu najviše razine zrelosti. Daljnji razvoj takvih usluga ovisi u prvom redu o planovima naših partnera iz državne uprave, ali ono što možemo najaviti i što će biti na usluzi krajnjim korisnicima, u ovom slučaju poslovnim subjektima, jest platforma e-Poslovanje, odnosno Poslovni korisnički pretinac, koji će funkcionirati po modelu e-Građana. Riječ je o projektu čija je svrha uspostaviti platformu koja će poslovnim subjektima omogućiti da s jednog mjesta sigurno pristupaju e-uslugama javne uprave, dobiju sve informacije važne za poslovanje i imaju kanal preko kojega će teći komunikacija tijela javne uprave s poslovnim korisnicima. U razvoju tog projekta vodit ćemo se načelom samo jednom (once-only) kako bismo rasteretili poduzetnike i razmjenom podataka među upravnim tijelima omogućili da podatke ili dokumente upravi dostave samo jednom. Nositelj projekta je Ministarstvo uprave, a i on će se sufinancirati novcem EU. Pripreme za projekt su počele, a konkretne korake očekujemo sredinom godine.
Vlada je nedavno APIS IT uvrstila na listu društava od strateškog interesa. Do sada ste bili na listi od posebnog interesa. Čemu možete zahvaliti taj napredak?
- Mi taj iskorak doživljavamo kao potvrdu infrastrukturne važnosti tvrtke za Republiku Hrvatsku i dokaz povjerenja vlasnika u vodeću ulogu koju će APIS IT imati u daljnjoj digitalizaciji javne uprave. U razgovoru sa sličnim europskim tvrtkama, poput austrijskog BRZ-a ili kolega iz Njemačke s kojima smo nedavno uspostavili suradnju, vidimo da su tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u tim zemljama preuzele ulogu motora digitalne transformacije javne uprave. U hrvatskom kontekstu, smatramo da je APIS IT taj koji mora preuzeti tu ulogu, odnosno biti predvodnik digitalne transformacije javne uprave u Hrvatskoj.
Što bi, konkretno, digitalna transformacija mogla donijeti državi i njezinim građanima?
- Optimizaciju troška infrastrukture, optimizaciju procesa i postupanja, učinkovitije javne službenike, dramatično kraći rok uspostave novih usluga za građane i mogućnost njihova pružanja na različitim platformama. To će za građane, primjenom principa once-only, značiti manji broj posjeta šalterima te bržu i jednostavniju interakciju s državom koja će imati sve potrebne administrativne podatke. U konačnici će digitalna transformacija značiti i racionalizaciju troškova.
Od siječnja ove godine dio ste EURITAS-a, europske mreže IT pružatelja usluga u javnoj upravi. Što vam znači to članstvo?
- Članstvo u toj organizaciji predstavlja priliku da razmijenimo iskustava s europskim tvrtkama koji rade isti posao, djeluju unutar sličnog pravnog okvira i susreću se s istim izazovima i problemima. Surađujemo na strateškoj i operativnoj razini ne samo u pitanjima razvoja usluga i aplikacija za javnu upravu nego i artikulaciji naših interesa strateškim partnerima poput velikih dobavljača. Jednako važan razlog nam je i suradnja s europskim partnerima na relevantnim programima i projektima koji se financiraju novcem EU. Radi toga smo oformili i novi tim unutar APIS IT-ja koji će se baviti isključivo time.
Spomenuli ste izazove i probleme koje dijelite sa stranim kolegama. Koji bi bili neki od njih?
- Najveći izazov IT industrije s kojim se svi mi u branši susrećemo je nedostatak kvalitetnih i kvalificiranih IT stručnjaka. Zbog toga, naravno razmišljamo kako razviti i što dulje zadržati kompetentne zaposlenike i to je jedna od tema o kojima razgovaramo s europskim partnerima. Mi jesmo državna tvrtka, ali i smo IT tvrtka, što znači da možemo ponuditi dinamično i otvoreno okruženje, mogućnosti za profesionalni razvoj putem sudjelovanja u najvećim projektima u zemlji i priliku za osobni doprinos koja može imati veliku motivacijsku vrijednost. Zbog toga smatram da je APIS IT pravi izbor za sve koji razmišljaju o karijeri u IT-ju i koji kroz posao žele izgrađivati sebe i društvo u cjelini.