Za nekoliko dana službena statistika objavit će prve rezultate o kretanju BDP-a u prva tri mjeseca ove godine, a raspon očekivanja, sudeći po procjeni ekonomista, prilično je velik. Analitičari Ekonomskog instituta, primjerice, vjeruju da će na godišnjoj razini BDP u prvom kvartalu porasti tek 2,2 posto, dok desezonirani podaci, pokazuje njihov model, upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP zapravo stagnirao.
U Addiko banci, međutim, stvarnost vide u malo boljem svjetlu. Hrvoje Stojić, nekadašnji dežurni pesimist među ekonomistima, sada očekuje da će BDP u prvom kvartalu rasti oko četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Glavni su motori rasta, po njegovu mišljenju, potrošnja kućanstava te rast izvoza i investicija. Podaci DZS-a pokazuju da je maloprodaja, primjerice, u prvom kvartalu realno povećana 5,4 posto, a izvoz roba 21 posto.
- Gdje god pogledaš, brojke su bolje - kaže Stojić pozivajući se na kreditiranje, turizam, građevinarstvo... Premda još nema podataka o investicijama, on misli da su i one bile dosta dobre te da su pridonijele osjetnom rastu BDP-a.
Izvoz
Kad je riječ o izvozu koji je povećan više od petine, najveći doprinos tome, nedavno su objasnili analitičari HNB-a, dao je snažniji izvoz električne energije i kemijskih proizvoda, među kojima se posebno ističe izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda.
Oni su “djelomice ranije uvezeni radi dorade ili distribucije na treća tržišta”, a to se pripisuje boljem integriranju Hrvatske u globalne proizvodne i opskrbne lance, ponajprije u farmaceutskoj industriji, nakon ulaska u EU.
Pozitivni pomaci primjetni su i na tržištu rada, pa je broj zaposlenih bio “gotovo dva posto veći u odnosu na isto razdoblje 2016”. Posebno se ističe veće zapošljavanje u djelatnostima industrije i građevinarstva.
Ostali analitičari, čini se, nešto su manje optimistični, barem kad je riječ o prvom kvartalu. Zrinka Živković Matijević iz RBA očekuje povećanje BDP-a od 2,75 posto, a predvodnici rasta su osobna potrošnja i izvoz roba. Većina drugih prognoza kreće se oko tri posto. Jedan od razloga njihovih slabijih očekivanja zacijelo su slabiji rezultati industrijske proizvodnje koja je u prvom kvartalu povećana tek dva posto. No, prema Stojićevu mišljenju, to bi moglo biti privremenog karaktera s obzirom na snažan trend povećanja izvoza, a k tome u prvom kvartalu vidljiva je i povećana razina zaliha u industriji. Usto, moguće je da su neke domaće tvrtke, zbog krize Agrokora, ipak malo smanjile proizvodnju. Kako sada stvari stoje, efekt Agrokora, čini se, nije osobito utjecao na širu ekonomiju, ali za budućnost on ipak predstavlja veliku neizvjesnost.
Osnove rasta
Analitičarka RBA ostaje pri procjeni rasta BDP-a u ovoj godini od 3,3 posto “unatoč izraženim negativnim rizicima”.
To ubrzanje gospodarskog rasta, objašnjava, trebalo bi biti predvođeno rastom domaće potražnje, u prvom redu osobne potrošnje i investicija.
- Ipak, trenutna makroekonomska očekivanja izložena su više negativnim rizicima uvelike povezanim s posljedicama restrukturiranja najveće hrvatske kompanije. Osobito izazovnim vidimo četvrto tromjesečje, dok bi u suprotnom smjeru na gospodarstvo mogla djelovati izrazito uspješna turistička sezona - objašnjava Živković Matijević.
Pozitivan učinak nastavka rasta izvoza roba i usluga, pak, “bit će umanjen rastom uvoza koji jača na krilima turizma i domaće potražnje s obzirom na još uvijek visoku uvoznu ovisnost”.
Negativan učinak Agrokora mogao bi se odraziti i na potrošački optimizam. Rezultati Ankete o pouzdanju potrošača iz travnja, navodi HNB, upućuju na zamjetno pogoršanje očekivanja kućanstava u pogledu ekonomske i financijske situacije u idućih godinu dana, “što je vjerojatno odraz bojazni povezane s financijskim problemima u koncernu Agrokor”. Kad je riječ o poslovnom optimizmu, anketa ipak upućuje da se nastavlja trend rasta pouzdanja u građevinarstvu i industriji. Barem zasad, mnogo toga ipak ovisi o raspletu priče s Agrokorom.
Procjena Bloomberga: 2017. će biti najbolja godina za euro u cijelom desetljeću
Da europska ekonomija ulazi u stabilniju fazu upućuje i kretanje eura za kojeg bi ova godina, prema ocjeni Bloomberga, mogla biti najbolja u posljednjem desetljeću.
Njegova vrijednost prema dolaru dosegla je najveću razinu u posljednjih šest mjeseci, s jačanjem od šest posto, a među zemljama G10 euro bi mogao biti valuta s najboljim pokazateljima u tom razdoblju. Ulagači su postali optimističniji u pogledu izgleda eurozone jer su na izborima izgubili kandidati koji su bili protiv EU, a podaci regionalnih ekonomija bolji su od očekivanih. Stoga raste i priljev novca na tržištu kapitala.
- Priljev novca ima pozitivan zamah i sve se više hedge fondova uključuje u trgovanje eurom - rekao je za Bloomberg Athanasios Vamvakidis iz America Merrill Lyncha koji je svojedobno bio predstavnik MMF-a u Hrvatskoj.
Prema ocjeni Morgan Stanleyja, euro se kreće u skladu s iznenađujuće pozitivnim ekonomskim pokazateljima.
“Jači rast znači jači euro”, stoji u izvješću te banke. Prije trenda jačanja euro je u tri godine izgubio 23 posto vrijednosti.
- 2 posto rasla je industrijska proizvodnja u prvom kvartalu na godišnjoj razini
- 5,4 posto realno je povećan promet u maloprodaji u prva tri mjeseca prema istom razdoblju lani
- 11,3 posto povećan je uvoz u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani
- 21,1 posto povećan je izvoz u prva tri mjeseca prema istom razdoblju lani