Isprepletena jamstva koja opterećuju Agrokorove perjanice zbog njegovih obveznica i kredita, dakle pitanje težine financijskih obveza koje su uprave i nadzorni odbori tih kompanija redom preuzimali u sumanutom ritmu zaduživanja koncerna zadnjih par godina, tek treba dobiti odgovor. To će istražiti financijski stručnjaci u sklopu priprema za restrukturiranje koncerna, ali prilično je jasno da su utezi veliki i da će u raspletu dužničke drame Agrokora igrati značajnu ulogu.
Ilustracije radi, provjerili smo kako je to izgledalo s Ledom, profitabilnom kompanijom čija dionica kotira na Zagrebačkoj burzi (i čija se vrijednost zbog straha od bankrota Agrokora i aktivacije tih jamstava doslovce stropoštala od početka godine), a koja je redovito objavljivala informacije o izdanim i preuzetim jamstvima za Agrokor d.d. na stranicama ZSE, kao i ostale izlistane tvrtke iz sastava koncerna, poput Jamnice, Belja, Zvijezde i drugih.
Inače, vlasnici dionica u Ledu su i tri obvezna mirovinska fonda, koja sada zajedno drže oko 22 posto dionica. Agrokor ima 48 posto, a ostatak od 10 top dioničara je pod skrbničkim računima.
Od 2009. godine do danas Ledo je objavio čak 17 obavijesti o izdanim jamstvima za Agrokor, te samo jednu o prestanku jamstva - kada je u travnju 2014. godine Agrokor prijevremeno otkupio vlastite obveznice u ukupnom iznosu od 550 milijuna eura (koje su dospijevale u prosincu 2016. godine).
U svakoj se obavijesti navodi kako je Uprava i Nadzorni odbor Leda proučila ugovore o kreditu/izdanju obveznica, kamatu, ročnost, prava i obveze jamaca, a potpisivala su ih tri predsjednika Uprave koja su se izmijenila u tom razdoblju. Detalji, naravno, nisu objavljeni, ali je trebao ostati dojam da su o svemu šefovi temeljito promislili i zaključili da ih takva jamstva ne ugrožavaju.
Svakako, dok je Agrokor držao relativno dobar kreditni rejting (B2 po Moody'su), to se nije niti činilo jako problematičnim, ali on sada ima rejting nekoliko razreda niže, doslovce na korak od onog koji označava bankrot. Kad je u finalu prve runde financijske krize koncerna, uoči stupanja na snagu ‘lex Agrokora’, objavljeno i da policija obavlja izvide u tornju, pa su uslijedile i blokade računa kompanija iz sastava koncerna, stvari su počele izgledati dramatično.
Što govore same burzovne obavijesti Leda o jamstvima? Daju neki pogled na tempo i brojnost kreditnih aranžmana, iz kojih je jasno da Agrokor do kraja desetljeća ima velike otplate dugova. Tek u procesu restrukturiranja će se vidjeti što će od svega moći biti naplaćeno, što pretvoreno u vlasništvo, što oprošteno.
Počelo je sporo. U 2009., 2010. i 2011. godini Ledo je izdao po jedno jamstvo, ali od tada se stvari intenziviraju.
Čak četiri obavijesti objavljene su 2012. godine (za kredite BNP Paribas, JP Morgan i Zabe, te dvije korporativne obveznice Agrokora), jedna obavijest o jamstvu u 2013. godini (za prvi kredit ruske VTB banke od 150 milijuna eurana rok od tri godine), a tri obavijesti uslijedile su u 2014. godini, koju je obilježilo preuzimanje Mercatora i potpisivanje golemog kredita u Moskvi u iznosu od 600 milijuna eura. Dali su ga Sberbank Russia i Sberbank Europe, a vlasnik koncerna Ivica Todorić sretno je tada rekao 'Spasiba!' jer je bio iznimno zadovoljan i iznosom i uvjetima kredita, te rokom povrata od sedam godina.
No, te je godine Ledo jamčio za još nekoliko zaduženja Agrokora – kredit BNP Paribas Fortis od 50 milijuna eura i VTB bank od 210 milijuna eura.
Iduća, 2015. godina, bila je silno komplicirana i obilježena Agrokorovim refinanciranjem starih kredita. Krenulo je s jamstvom za kredit od čak 300 milijuna eura koji su dali Barclays Bank, Deutsche Bank, Morgan Stanley, Goldman Sachs i Credit Suisse, pa za dodatak ugovoru o kreditu iz 2014. godine s BNP Paribas, pa novi kredit Sberbanka od 50 milijuna eura i novi kredit JP Morgana, Goldman Sachsa, Credit Suisse i BNP Paribas od 200 milijuna eura na 18 mjeseci...
U tom frenetičnom ritmu stiže teška 2016. godina u kojoj Ledo u svibnju objavljuje da jamči za novi kredit Agrokoru od Sberbanka u iznosu od 350 milijuna eura (u pitanju je bilo plaćanje kratkoročnih dugova), a potom u studenome objavljuje golemu, jedva prohodnu 'čitabu' o jamstvima za nove kredite i produljenje starih, kada je Agrokor refinancirao cijeli niz velikih financijskih obveza.
Agrokor je tada objavio da je upravo dovršio “opsežnije refinanciranje, produljivši dospijeća postojećih zaduženja u iznosu od cca. 840.000.000 EUR za približno 2-3 godine”. U pitanju je bilo produljenje postojećeg duga Agrokora prema VTB Bank od oko 340 milijuna eura za “približno 2-3 godine”, što je pak dodatak produljenju kratkoročnih obaveza iz raznih bilateralnih i klupskih kredita u iznosu od oko 500 milijuna eura s BNP Paribas, Credit Suisse, Goldman Sachs International Bank, J.P. Morgan Securities, Sberbank Europe i Sberbank of Russia.
Svakako, promišljeno ili ne, Ledo je bio među onim kompanijama iz grupe Agrokor koja je jamčila za sve kredite koje je Agrokor dobio od Sberbanka i VTB-a, ruskim bankama o kojima sada sve ovisi, od 2013. godine (sve do ovog posljednjeg, urgentno izdanog za likvidnost, od 100 milijuna eura). Ukupno su ti krediti ruskim bankama teški oko 1,4 milijarde eura. Tome treba dodati i obveznice s dospijećem 2019. (300 milijuna eura) i 2020. godine (u iznosu 325 milijuna eura i 300 milijuna dolara)….
Strah ulagača iskazan na burzi – koji nije imao utemeljenja u nekim novim poslovnim informacijama, o čemu je tvrtka stalno izvještavala - bio je skoro pa neminovan. Jučer se dionica napokon ‘zazelenila’, ali vidjet ćemo što će biti u utorak, prvog radnog dana nakon Uskrsa.