Ako Hrvatska ne provede potrebne reforme, prijeti joj usporavanje gospodarskog rasta, stagnacija i zaostajanje za drugim zemljama, upozoravaju analitičari Raiffeisena u posljednjim RBA analizama.
- Predložen je niz mjera u cilju unapređenja poslovne klime, poput spajanja gruntovnice i katastra, smanjenja parafiskalnih nameta te jače informatizacije i automatizacije u pružanu javnih usluga. Kao i prethodnih godina, neizvjesno je hoće li se navedene mjere implementirati u predviđenim rokovima. Odgoda konsolidacije javnih financija i već identificiranih strukturnih mjera, kao i zadržavanje nepovoljnog investicijskog okruženja, mogli bi ugroziti srednjoročne i dugoročne izglede rasta. U kratkom roku negativan je rizik osobito prisutan u mogućnosti daljnjeg pada investicijskog rejtinga te kroz veće troškove financiranja i demotivaciju ulaganja - pobrojali su analitičari Raiffeisena opasnosti koje Hrvatskoj prijete ne ubrza li reformski proces.
Godina očekivanja
Za ovu godinu kažu da je “godina rastućih očekivanja” u gospodarstvu. No, istodobno ocjenjuju da je prvo ovogodišnje tromjesečje “izgubljeno”.
Njihove analize i ocjene dolaze u trenutku kada Vlada Tihomira Oreškovića obilježava prvih sto dana. Ipak, kada se podvuče crta ispod njezina rada, rezultatima je malo tko zadovoljan. Oni su, u svakom slučaju, ispod najava i očekivanja.
Oreškovićeva je Vlada, inače, dosad održala 19 sjednica, od čega su četiri bile telefonske. Premijer i ministri su, pokazuju podaci s Vladinih web stranica, pretresli ukupno 213 točaka dnevnog reda na otvorenim i telefonskim sjednicama, čemu još valja pribrojiti i 72 točke na zatvorenim sjednicama. Ipak, kada se analizira Vladina aktivnost na pisanju zakona, proizlazi da je u Sabor, ne računajući proračun, poslano samo 40-ak zakonskih prijedloga. Pritom valja reći da su velik dio toga bile izmjene postojećih zakona i preuzimanje pravne regulative EU. Značajniji reformski zakoni su, može se reći, u prvih sto dana zapeli negdje u hodnicima Banskih dvora. U prvih sto dana nije dovršeno ni kadroviranje.
Nisu, uostalom, bili rijetki ni slučajevi da se neki reformski potez najprije najavi, a potom padne u vodu zbog trzavica, a sada već i otvorenih sukoba partnera u vlasti, ponajprije HDZ-a i Mosta. Jedan od najboljih primjera za to je najava teritorijalnog preustroja, od čega, kako sada stvari stoje, barem kada je riječ o smanjenju broja županija, neće biti ništa. Sličnu se sudbina smiješi i najavi smanjenja broja policijskih uprava.
Novoj se Vladi u pluseve svakako treba ubrojiti nekoliko poteza. Prije svega, donijela je, nakon tromjesečnog privremenog financiranja, proračun za ovu godinu. Nadalje, usvojen je paket reformskih mjera, koji sada čeka zeleno svjetlo Bruxellesa, no ocjena je mnogih da su najavljene reforme premlake u usporedbi s onim što se najavljivalo i očekivalo. Najavljuje se i brža informatizacija javne uprave, kao i porezna reforma. Pa ipak, sve su glasniji oni koji upozoravaju da je krajnji trenutak da se reforme ubrzaju.
- Bivša Vlada je odgađala provedbu reformi, a i nova je zapravo nastavila na isti način. Trebali su se fokusirati na tri ili četiri ključne strukturne reforme, koje će se ovako ili onako trebati provesti, i iskomunicirati ih javnosti, te slijediti preporuke Europske komisije. No, izabrali su pristup ‘korak po korak’, krenu pa stanu. U tom smislu, možemo reći da je prvih sto dana izgubljeno - poručuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.
HUP i sindikati
- Tek treba vidjeti kako će se provoditi reforme. Najavili su ukidanje dijela parafiskalnih nameta, ali još uvijek ne znamo kojih. Gubimo vrijeme, reforme trebaju ići brže - kaže Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Sindikalci nisu impresionirani dosezima vlade te upozoravaju kako ne žele prihvatiti reforme koje će se slamati preko leđa radnika.- Bilo bi dobro da vide mogu li više uopće zajedno ili ne, pa ako ocijene da ne mogu, neka se raziđu. Možda bi bolje bilo ići na nove izbore nego da nas drže taocima svojih nesporazuma - zaključuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.