Najava HNB-a da će kažnjavati banke koje vežu kredite uz libor ili euribor, kao i preporuka da koriste nacionalnu referentnu stopu (NRS) kod bankara su, očekivano, izazvale revolt. U RBA, primjerice, smatraju da HNB time privilegira banke koje koriste NRS, a to su prije svega Zagrebačka banka i HPB. Po njihovoj ocjeni, od kamatnog rizika bolje su zaštićene banke koje se oslanjaju na tržišne kamatne stope, poput libora i euribora, nego one koje koriste NRS jer to nije tržišni parametar, već povijesni, statistički podatak.
Nametanje troškova
- U tome nalazimo motivaciju HNB-a da i bankama zaštićenima od kamatnog rizika nametnu dodatni kapitalni zahtjev kako bi ujednačili regulatorni trošak po bankama unatoč evidentnoj razlici u izloženosti rizicima - objašnjavaju. Veći trošak regulacije vodi zaoštravanju uvjeta kreditiranja, “a time i smanjenju volumena kreditiranja s prorecesijskim učinkom na gospodarstvo”.
Iako se od banaka koje su pogođene nekom mjerom može očekivati da se bune i navode protuargumente, činjenica je da zakonom propisano definiranje kamatnih stopa nije donijelo rješenje, već problem.
Prema izmijenjenom Zakonu o potrošačkom kreditiranju, koji je na snazi od 1. siječnja, Ministarstvo financija bankama je propisalo da moraju koristiti referentne kamatne stope - libor, euribor ili NRS. HNB, pak, sada im poručuje da će ih kazniti ako koriste libor i euribor, te im savjetuje da koriste NRS kao najmanje zlo, jer ni on nije idealan pokazatelj troškova.
Neusklađene institucije
Da hrvatske institucije djeluju neusklađeno, nije ništa neobično, ali ipak iznenađuje ovaj raskorak Ministarstva financija i HNB-a, imajući u vidu bliskost suradnje koju demonstriraju. Iako se na zakonu radilo godinu dana i izazvao je veliku pozornost, HNB je njegovu izradu prepustio Ministarstvu financija i nije se pretrgao oko donošenja kvalitetnog rješenja. Sada njegove slabosti rješava kaznama.
Da bi libor i euribor mogli postati novi švicarac, najprije su počele upozoravati upravo banke koje koriste manje rizični NRS jer njihova konkurencija trenutačno nudi povoljnije kredite. Dugoročne kredite vezale su uz euribor ili libor koji su na povijesnom minimumu. Kako se u budućnosti može samo očekivati njihov rast, logično je da će danas povoljni krediti jednog dana postati nepovoljni.
Nova promjena?
Korisnici kredita zasad problem mogu izbjeći na način da ugovaraju fiksne kamatne stope, a ne promjenjive. Za trajnije rješenje, zakon će se morati mijenjati i treći put u kratko vrijeme.