U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju kako je usporavanje rasta BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine očekivano, te da su aktualne stope nedovoljne i ukazuju na neodgodivost strukturnih reformi.
"Kao što smo prethodno isticali, stope rasta usporavaju i nedovoljne su da njima možemo biti zadovoljni, jer ćemo s takvim tempom rasta samo nastaviti povećavati zaostatak za drugim članicama EU", kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
"Usporavanje BDP-a u četvrtom kvartalu zbog rastuće cikličnosti hrvatskog gospodarstva na koju utječu rezultati u turizmu i trgovini u trećem kvartalu je očekivano, ali zabrinjavajuće je da sektori koji ovise o mjerama ekonomske politike (poljoprivreda, prerađivačka industrija i dr.) imaju bitno pogoršanje u rezultatu", istaknuo je.
Napominje kako "samo potpuna posvećenost neodgodivim strukturnim reformama s jasnim mjerljivim ciljevima poboljšanja poslovne i ulagačke klime može dinamizirati nužan i potrebit rast bruto investicije u fiksni kapital i revitalizirati ukupnu industrijsku proizvodnju koja, kao što je sada, postaje najveći negativni uteg dinamičnom rastu hrvatskog BDP-a".
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom kvartalu porastao dva posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto.
HGK o usporavanju BDP-a
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu ocjenjuje usporavanje rasta BDP-a u 2017. godini rezultatom usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga i snažnijeg rasta uvoza te da ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta.
"Usporenje rasta BDP-a u 2017. godini bilo je posljedica usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga te snažnijeg rasta uvoza roba i usluga (posebno roba). Istodobno, ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta BDP-a, iako su rasle brže nego prethodne godine", kažu u Komori.
Kako napominju, osobna potrošnja, kao najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla je tek 0,1 postotni bod brže nego prethodne godine, potaknuta relativno visokim rastom neto plaća (5,5 posto, primarno pod utjecajem izmjena u sustavu poreza na dohodak), blagim rastom zaposlenosti, oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu te povećanoj sklonosti potrošnji.
Niti robni izvoz koji je s visokim rastom (9 posto, za 3,8 postotna boda više nego prethodne godine) ostao sastavnica potrošnje koja je imala najveći pozitivan apsolutan doprinos povećanju BDP-a, a čiji je rast omogućen solidnim gospodarskim rastom Europske unije (2,5 posto), našeg najvažnijeg izvoznog tržišta, nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza, upozoravaju analitičari HGK-a.
Objašnjavaju pritom da, iako je povećana domaća i inozemna potražnja generirala rast vrijednosti domaće proizvodnje roba i usluga, generirala je i znatan rast vrijednosti uvoza te je ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom rastu BDP-a bio negativan.
Dodaju da je domaća proizvodnja, mjerena rastom bruto dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti, najviše povećana kod grupe djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i skladištenje te smještaj i usluživanje hrane (4,4 posto) te kod djelatnosti informacija i komunikacija (4 posto).
Bruto dodana vrijednost industrije je porasla tek 1,4 posto, a u posljednjem kvartalu je zabilježen čak i pad od 0,2 posto.
Prema prvim procjenama DZS-a, u posljednjem kvartalu prošle godine ostvaren je godišnji rast BDP-a od 2 posto, slabiji nego u prethodnom kvartalu (3,3 posto) te slabiji nego u četvrtom kvartalu 2016. godine (3,5 posto). Time je posljednji kvartal spustio stopu rasta za cijelu 2017. godinu s 3 posto, koliko je iznosila za prva tri kvartala, na 2,8 posto, što predstavlja usporenje rasta gospodarstva u odnosu na prethodnu godinu (3,2 posto).
"Time su se projekcije većine analitičara koji su objavljivali prognoze tijekom 2017. godine pokazale optimističnima, uključujući Ministarstvo financija (3,2 posto), Europsku komisiju (3,2 posto), HNB-a (3,1 posto) i HGK-a (3,1 posto)", zaključuju u Komori.
Ravnatelj DZS-a: 'Rast BDP-a je niži od prosjeka EU'
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je u srijedu kako je rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine po prvi puta nakon nekog vremena bio niži od prosjeka Europske unije.
Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u proteklom kvartalu u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto, dok je prosječni rast na razini EU iznosio 2,6 posto.
Na kvartalnoj je razini, pak, s rastom od 0,1 posto, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo najsporiji rast od svih zemalja članica, pri čemu je prosječni rast u EU u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 0,6 posto.
"To je na neki način i za očekivati zbog velikog sezonskog utjecaja i činjenice da je industrija nešto podbacila u četvrtom tromjesečju", kazao je Krištof.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je, prema originalnim podacima, BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.
U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.
Najveće smanjenje stope rasta u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježeno je u djelatnosti poljoprivrede, u kojoj je pad na godišnjoj razini iznosio pet posto, prvenstveno uslijed suše. Također, smanjen je i obujam u djelatnosti industrije, koja je zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom zabilježila pad od 0,2 posto, kazao je ravnatelj DZS-a.
Kako je pojasnio Krištof, u četvrtom tromjesečju struktura gospodarstva je značajno različita od one u drugim tromjesečjima. Naime, udio industrije u ukupnom BDP-u je veći, iz razloga jer djelatnosti koje su sezonskog karaktera imaju manji obujam, pa tako smanjenje obujma u industriji ima veći utjecaj na ukupni BDP.
A industrijska je proizvodnja u posljednja dva mjeseca prošle godine pala. Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.
Do smanjenja u industriji, kazao je Krištof, došlo je uslijed manje proizvodnje u djelatnosti proizvodnje metalnih proizvoda, što se prvenstveno odnosi na brodogradnju i metalne konstrukcije, no također i u djelatnosti proizvodnje namještaja.
"Imamo vrlo stabilne stope rasta i potrošnje, plaća, zaposlenosti, no utjecaj turizma je stvarno velik. U četvrtom tromjesečju kad nema turizma, čim nekoliko djelatnosti slabije proizvodi, stope rasta nisu na onim razinama koje su bile ranije", objasnio je Krištof.
Ugosititeljstvo, turizam, smještaj, trgovina i prijevoz na godišnjoj su razini zabilježili rast od 3,8 posto, pri čemu je ugostiteljstvo raslo čak pet posto, no ono u četvrtom tromjesečju u strukturi čini tek manji dio dodane vrijednosti, pa nije moglo preokrenuti trend i povući cijelu djelatnost, kazao je Krištof.
Prema komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.