Siemens ima oko 60 tisuća patenata, a Hrvatska 5213

Farmaceutske kompanije Teva i Mylan u Americi u niskom startu čekaju da Pfizeru na tom tržištu isteknu patentna prava na sildenafil koji je aktivna supstanca u poznatoj plavoj piluli Viagra. To će se dogoditi u prosincu 2017. godine.

Premda će znatan dio kupaca vjerojatno i dalje kupovati brendiranu plavu pilulicu Viagru, Teva i Mylan zasigurno će svojim generičkim lijekovima Pfizeru uzeti dobar dio tržišta. Uostalom, isto se Pfizeru već dogodilo kad su im 2012. godine Viagrini patenti istekli u Europskoj uniji, Japanu i Australiji. Otada im je promet pao sa 472 na 146 milijuna dolara.

Hrvatsko tržište posebna je pak priča. Pfizer je očito zaključio da im se ne isplati zaštita patenta na relativno malom tržištu pa je Pliva izbacila, nimalo slučajno, upravo malu plavu pilulu za erektivnu disfunkciju pod nazivom Dynamico. Tržišni rat vodi se na području intelektualnog vlasništva i patentnih prava na kojima mnoge kompanije, pa i gospodarstva, temelje svoje poslovne strategije i konkurentnost.

Sve razine

Hrvatska u tom smislu zaostaje na svim razinama. Sve je manje domaćih tvrtki koje pokušavaju zaštititi patente. U 2014. godini podneseno je samo 25 prijava, za razliku od 31 prijave u 2013. godini, što je također malo. Većinu prijava podnijele su fizičke osobe, a ne tvrtke koje u tome vide svoju tržišnu prednost. Istovremeno je bilo 30 stranih prijavitelja, među kojima je 26 tvrtki, pa je njihov broj udvostručen u odnosu na godinu prije. Na razini europskih proširenih prijava situacija nije ništa bolja.

Od 2011. do 2015. godine pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo bilo je 3758 zahtjeva za upis europskih patenata. U Hrvatskoj je na kraju 2014. godine vrijedilo 5213 patenata. Neke kompanije samostalno imaju puno više od tih brojki. Siemens primjerice ima više od 60.000 vlastitih patenata.

Romana Matanovac Vučković, docentica na Katedri za građansko pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jedna od vodećih domaćih stručnjaka na području intelektualnog vlasništva, voditeljica je specijalističkog studija za intelektualno vlasništvo. Poslijediplomski sveučilišni studij, koji je jedini takav u regiji, počinje ovu jesen, a pokretači studija nadaju se da će se konačno podići svijest o intelektualnom vlasništvu u Hrvatskoj.

- U Hrvatskoj još nisu niti približno iskorišteni svi potencijali intelektualnog vlasništva u kojem govorimo o autorskim pravima, patentima i žigovima - upozorava Romana Matanovac Vučković koja je sudjelovala i na nedavnom okruglom stolu o zaštiti intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Sudionici su zaključili da Hrvatska zaostaje na području patenata pa je nužno obrazovanje kadrova.

Prednosti i pozicije

Procjenjuje se da svoj interes u zaštiti intelektualnog vlasništva imaju kompanije i to suprotno uvriježenom mišljenju ne samo velike, nego i srednje te male tvrtke koje na inovacijama mogu graditi svoju prednost i tržišne pozicije. Primjer farmaceutskih kompanija najbolje pokazuje da se na području intelektualnog vlasništva vrte milijunski iznosi. Apple i Samsung također su primjer rivala koji vode milijunske sporove.

Elon Musk, pak, odlučio je sve patente Tesla električnih automobila dati na slobodno korištenje uz obećanje da nikada nikog neće tužiti za njihovo korištenje u dobroj namjeri. Dok su neki taj potez Muska ocijenili kao pokušaj podizanja tržišta, drugi tvrde da je riječ isključivo o marketinškom potezu jer je riječ o tehnologiji koja vrlo brzo zastarijeva. Slično je mišljenje svojedobno ponudio i Mate Rimac, pojašnjavajući da je njegova tvrtka prestala patentirati svoju tehnologiju jer to traje godinama, a u međuvremenu tehnologija zastari.

- Uvijek je i pitanje komercijalnog uspjeha jer netko počne patentirati, a pitanje je tko će na kraju uspjeti ostvariti tržišni uspjeh - pojašnjava Matanovac Vučković. Na tom području najaktivnije su američke tvrtke koje su samo lani prijavile 42.700 patenata Europskom patentnom uredu.