WASHINGTON – Najvećih 500 američkih kompanija, među kojima Apple, Micfosoft, GE i Pfizer, drži više od 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inozemstvu kako bi izbjegle oporezivanje u SAD-u, a ako povuku taj novac u zemlju, morat će platiti 620 milijardi dolara poreza.
Studija, koju su u utorak objavile dvije neprofitne organizacije, pokazuje i to da gotovo tri četvrtine kompanija s Fortuneove liste 500 najvećih američkih kompanija po prihodima ima podružnice u poreznim utočištima, kao što su Bermuda, Irska, Luksemburg i Nizozemska.
Najviše, 181 milijardu dolara, u inozemstvu drži tehnološki div Apple, i to u tri podružnice. Pokuša li vratiti taj novac u SAD, morat će platiti poreze u iznosu od 59,2 milijarde dolara.
Konglomerat General Electric (GE) drži, pak, u 18 podružnica u inozemstvu 119 milijardi dolara, a slijedi softverski div Microsoft sa 108 milijardi dolara u pet podružnica, dok najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer u 151 podružnici u inozemstvu drži 74 milijarde dolara.
"Najmanje 358 kompanija, ili gotovo 72 posto s liste Fortune 500 najvećih, imalo je podružnice u poreznim utočištima na kraju 2014. godine. Ukupno su imale najmanje 7.622 podružnice", navodi se u studiji Centra za poreznu pravdu i Fonda za istraživanje javnog interesa.
Kompanije s liste Fortune 500 drže više od 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inozemstvu kako bi izbjegle plaćanje poreza u SAD-u, pri čemu njih 30 drži 1.400 milijardi dolara, ili 65 posto ukupnog iznosa, navodi se u studiji.
Procjenjuje se da bi 57 kompanija s te liste trebale platiti 184 milijarde dolara poreza u SAD-u da novac ne drže u inozemstvu. U studiji se navodi i to da te tvrtke u inozemstvu plaćaju oko 6 posto poreza, dok bi u SAD-u porez platile po stopi od 35 posto.
"Kongres može i trebao bi poduzeti snažne poteze kako bi spriječio kompanije da koriste porezna utočišta, što bi povratilo pravednost u porezni sustav, smanjilo deficit i poboljšalo djelovanje tržišta", zaključuje se u studiji.
Na što bi se moglo potrošiti 620 milijardi dolara poreza?
Kada bi platili porez na svu akomuliranu dobit koju skrivaju u poreznim oazama, američke tvrtke u savezne i lokalne proračune uplatile bi 620 milijardi dolara. Usporedbe radi, time bi se 15 puta mogao platiti cijeli hrvatski vanjski dug, koji iznosi oko 42 milijarde dolara. Glad u svijetu mogla bi se eliminirati za otprilike 30 milijarde dolara godišnje, što znači da bi 20 godina mogli hraniti cijeli svijet. Oko 175 milijardi godišnje moglo bi zauvijek iskorijeniti siromaštvo u roku od 20 godina, a ovaj iznos bio bi dovoljan za prve četiri godine. Moglo bi se izgraditi oko 4000 Peljeških mostova, 60 velikih hadronskih sudarača, ili poslati 300 robotskih sondi na Mars.