ZAGREB - Glavni problem u istočnoj Europi idućih nekoliko godina bit će otplata kredita kompanija, ocjenjuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), najavljujući spremnost da im pruži potrebnu pomoć.
Otežana naplata
“Cilj nam je omogućiti dodatne zajmove kompanijama u istočnoj Europi”, rekao je u razgovoru za njemačke novine predsjednik te institucije Thomas Mirow. Smatra da će oporavak regije biti ugrožen ako se ne stabiliziraju kompanije te da će regiji trebati najmanje tri godine da se vrati na ranije razine rasta.
U zemljama najviše pogođenim krizom (Latvija, Litva) udjel nenaplativih kredita premašio je 10 posto, a donedavno je iznosio 3-4 posto. U Hrvatskoj je njihov udjel, prema podacima HNB-a, porastao sa 4,5 na 6 posto. Analiza Svjetske banke objavljena u najnovijem polugodišnjem ekonomskom izvješću o 10 novih zemalja EU i Hrvatskoj sugerira da će kreditni gubici u zemljama biti značajni, “ali ostaju upravljivi”.
Gubici ipak manji
Test rađen na temelju ranijih kriza pokazuje da bi u sluačju pogoršanja situacije loši krediti iznosili od 9 posto BDP-a u Rumunjskoj do 21 posto u Estoniji. U Hrvatskoj bi dosegli 14 posto BDP-a, koliko iznosi prosjek za regiju (13 posto). Ipak, niz argumenata govori u prilog zaključku da će gubici ovaj put biti mnogo manji. Uz ostalo, poduzeća u regiji manje su zadužena. Od 10 zemalja EU, samo je u Mađarskoj omjer u kojem dobit pokriva izdatke za kamate tek 1,3, koliko je iznosio u Turskoj kada ju je zahvatila kriza. U usporedbi s tim zemljama, Hrvatska ipak stoji lošije. Omjer u kojem tvrtke iz dobiti mogu pokriti izdatke za kamate iznosi tek 0,8 posto. Osjetljivija su i kućanstva jer Hrvatska ima veći udjel kredita s valutnom klauzulom.
Promjenjiva kamata
Također, gotovo 95 posto kredita ima promjenjivu kamatnu stopu. U razvijenim zemljama taj je udjel manji od 40 posto.
Treba riješiti problem valutne klauzule
U najnovijem izvješću EBRD-a pod naslovom “Tranzicija u krizi?” ta institucija ističe nedostatke modela rasta u regiji jer su se zemlje previše oslanjale na inozemne banke i priljev stranog kapitala u vrijeme procvata, pa su postale ranjivije u kreditnoj krizi.
Ipak, ocjenjuju da su prednosti integracije financijskog sustava regije u svjetsko gospodarstvo nadmašile nedostatke. Financijska integracija, naime, ostaje izvor rasta, samo treba riješiti glavni problem: zaduživanje uz valutnu klauzulu. EBRD navodi da bi se zaduživanje u stranoj valuti trebalo riješiti kroz makroekonomske mjere, regulativu i stvaranje pravnog okvira i tržišne infrastrukture koji bi podupirali financiranje u domaćoj valuti. Međutim, kako je većina kredita sada vezana uz klauzulu, mjere teško mogu dati brze rezultate.