StoryEditor
REKORDAN PRINOS

TKO ĆE KUPITI 85.000 TONA MANDARINA? U Rusiju ne izvozimo, a Europa je puna turskih

Strahimir Filipović
 Duje Klarić / CROPIX

Ne bude li do početka berbe mandarina elementarnih nepogoda, ove se godine očekuje rekordni urod.

Prema najlošijem scenariju, na tržištu će se pojaviti 85.000 tona, odnosno 15.000 tona više nego rekordne 2013. godine, a prema optimističnoj prognozi, ubrat će se čak 95.000 tona neretvanske mandarine. Razlog za optimizam je dug period cvatnje, koja ove godine traje 20 dana, za razliku od prošle, kada je ona trajala samo tri dana, a usto urod napokon daju novi nasadi podignuti prije sedam godina.

Tolike količine stvorit će velike probleme u plasmanu jer, prema svemu sudeći, neće doći do otvaranja ruskog tržišta, koje je do uvođenja embarga Europske unije bilo sigurno tržište za plasman viškova. Situaciju je dodatno zakomplicirao nategnut odnos između Rusije i Turske, koja je veliki proizvođač mandarina. Ta je zemlja, naime, na rusko tržište 2014. plasirala oko 130.000 tona mandarina, a toliko će, ako se odnosi s Rusijom ne poprave, plasirati na tržište ostalih europskih zemalja, čime će ugroziti i poziciju neretvanskih proizvođača.

Praćenje procesa

Ipak, proizvođači neretvanske mandarine, koji očito moraju pratiti i globalne političke procese, vjeruju da će se, s obzirom na nedavne izjave turskog predsjednika, odnosi između te dvije države popraviti te da će turske mandarine završiti u Rusiji.

Domaćim proizvođačima ne ide naruku ni situacija oko kvota namijenjenih za humanitarne donacije, koje su smanjene s gotovo 3000, kolike su bile lani, na ovogodišnjih 1000 tona. Riječ je o mjeri Europske komisije o otkupu viškova. Alenko Šešelj, predsjednik Udruge Mandarina, kaže da proizvođači iščekuju berbu s određenim strahom. Točno je, kaže, da se posljednjih godina započelo s direktnom prodajom i alternativnim načinima prodaje, ali to, napominje, ne može riješiti količine koje se očekuju na tržištu.

- Direktna prodaja neće riješiti problem plasmana. Hrvatsko tržište može primiti samo oko 15.000 tona. Veliki otkupljivači jedini mogu plasirati veće količine u izvoz - kaže Šešelj.

Unatoč tome što se kriza plasmana mandarine kao posljedica gubitka ruskog tržišta produbila, otkupni se centri nisu baš potrudili da pronađu nova tržišta, smatra proizvođač Niko Kapović, aktivni član Udruge mandarina koji je niz godina vodio najveći takav centar u dolini Neretve. Prije svega, ističe, nisu se dobro pozicionirali na zapadnoeuropskom tržištu. Do embarga su sve mogli plasirati u Rusiju i to ih je, očito, uljuljalo. Uzgajivači mandarina pokušavaju se snaći tako da direktno prodaju na tržnicama u Sloveniji i Hrvatskoj.

Nošenje s problemima

Na tržištima Srbije i BiH proizvođači se, kaže Kapović, s problemima mogu nositi jer neretvanske mandarine na njih stižu već krajem rujna, a turske gotovo mjesec dana kasnije. - Dakle, u prednosti smo gotovo mjesec dana, a odmah kada turske dozru, treba raditi akcijske prodaje i otežati ulazak turskih mandarina - ističe on.

Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, kaže da nismo ni izravno, a ni posredno u mogućnosti prodavati mandarine na rusko tržište. - Doduše u novije vrijeme imamo prilično pouzdane ugovore o plasmanu na češko i slovačko tržište. Na tim tržištima očekujemo povećanje prodaje.

Sigurno je da ćemo tamo plasirati veće količine nego dosad, ali po nižoj cijeni. Engleska je također vrlo zanimljivo tržište. Neretvanski su otkupljivači mandarine u Britaniju dosad plasirali preko velikih trgovačkih lanaca Asda i Tesca. S njima se radi sedam godina, a suradnja je vrlo teška jer su povrat proizvoda i otpis veliki. S mandarinom imamo problem alternativne rodnosti jer proizvođači ne mogu ulagati u agrotehničke mjere tijekom zime, što bi rezultiralo ujednačenim urodom svake godine - otkriva Filipović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 15:06