ZAGREB - Iako se očekivalo da će banke ove godine lakše odobravati kredite nego lani, početak godine ne ohrabruje. U odnosu na kraj 2009., prema podacima HNB-a, ukupni krediti su smanjeni za 2,2 milijarde kuna i sada iznose 250,4 milijardi kuna. Pritom su bolje prošla poduzeća kojima su krediti porasli za milijardu kuna nego stanovništvo koje je za približno toliki iznos smanjilo zaduženost. Manje nego lani zaduživala se i država.
Čeka se rezultat HBOR-a
Banke su ranije najavile da će ove godine najviše rasti krediti poduzećima, osobito malim i srednjim. Konačno, u idućim mjesecima određene rezultate trebale bi dati i Vladine mjere u suradnji s HBOR-om. No, s obzirom na to da je riječ o relativno malim kreditnim iznosima (ukupno pet milijardi kuna), ne treba očekivati mnogo. U najnovijem biltenu, analitičari HNB navode da bi, uglavnom zahvaljujući tim mjerama, BDP ove godine mogao rasti 0,5 posto.
Slaba potražnja
Kada je riječ o stanovništvu, statistika pokazuje da su u prva dva mjeseca autokrediti smanjeni za 300 milijuna kuna, kartični kredit za 200 milijuna, a ostali krediti za oko 400 milijuna kuna. Osim averzije banaka prema riziku, na slabu kreditnu aktivnost utječe i nesklonost klijenata prema novom zaduživanju. Iako ukupni depoziti padaju, mahom zbog nelikvidnosti tvrtki, oročeni depoziti stanovništva u prva tri mjeseca porasli su za 1,2 milijarde kuna. (m. k.)
Cijene nekretnina pale 4,1 posto
Lani su cijene nekretnina u Hrvatskoj smanjene za 4,1 posto u odnosu na godinu ranije, stoji u najnovijem biltenu HNB-a. Analitičari centralne banke napominju da je na pad cijena uvelike utjecalo snažno smanjenje potražnje za nekretninama u uvjetima smanjenih raspoloživih dohodaka stanovništva i pada potrošačkog optimizma zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, ali i pooštrenih uvjeta za dobivanje kredita.