ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo tone u dosad rekordnoj nelikvidnosti, koja je, prema najnovijim podacima Fine, krajem 2010. dosegla gotovo 35,9 milijardi kuna, zbog čega je čak 75.700 tvrtki i obrta imalo blokirane račune.
Sve više tvrtki u crvenom
Samo u prosincu u “crveno” su ušle 882 tvrtke i obrta, a ukupna vrijednost njihovih nepodmirenih obveza iznosila je 782 milijuna kuna.
Eksploziji nelikvidnosti najviše su kumovale tvrtke iz građevinskog sektora, koje i inače spadaju među najveće dužnike: njihova su dugovanja samo u prosincu porasla su za gotovo 454 milijuna kuna, pa je građevinski sektor krajem prošle godine dugovao gotovo 5,9 milijardi kuna. Očito, štednja države kao glavnog naručitelja poslova uzela je svoj danak.
Velik rast nelikvidnosti u prosincu, težak 127 milijuna kuna, zabilježen je i u turizmu, koji, s ukupnim dugovima većim od 2,1 milijarde kuna, također spada među najveće dužnike.
Razlog tome, objašnjava Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Rivijera Hotela, valja tražiti u padu prihoda s kojim se u recesiji suočilo hotelijerstvo, dok su joj brojni troškovi te porezna i neporezna davanja rasli. Logična posljedica je rast nelikvidnosti, tim više što se hoteli bore za svakog gosta.
Naručuju i ne plaćaju
U praksi, to znači da hoteli i restorani moraju naručivati robe i usluge, s čijim će plaćanjima možda i kasniti, a sve kako bi bili konkurentni na tržištu. Alternativa tome je stavljanje ključa u bravu.
- Ako su mojoj tvrtki pali prihodi, to ne znači da mi nećemo naručiti hranu i piće za naše goste.
Naprotiv, morat ćemo to napraviti jer ćemo u protivnom izgubiti goste, a to si ne možemo dopustiti - požalili su nam se u jednoj turističkoj tvrtki.
Naš sugovornik je tu dijelom u pravu, no problem nastaje kada takva poslovna filozofija postane pravilo umjesto izuzetka, a u Hrvatskoj se dogodilo upravo to.
Problem, kaže Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, leži u lošem pravnom sustavu, koji nedovoljno štiti vjerovnike, ali i u mentalnom sklopu, koji dopušta da se obveze ne plaćaju na vrijeme.
Izlaz u stečaju
- Pravi problem nisu trgovci koji kasne s plaćanjima, nego dobavljači koji to toleriraju.
Kada bi ih dobavljači ‘stisnuli’, otvorio bi se stečaj nad trgovcem-dužnikom i tako bi se riješio problem - primjećuje Školnik, koji ističe da tvrtka kojoj je na čelu uredno podmiruje svoje obveze.
Pa ipak, trgovina ostaje najproblematičniji neplatiša. Nepodmireni dugovi tog sektora krajem 2010. prešli su vrijednost od 9,7 milijardi kuna, što je trećina svih neplaćenih dugova u hrvatskom gospodarstvu.
I stručnjaci stoga lijek za nelikvidnost vide u masovnom pokretanju stečajeva.
Većina blokiranih tvrtki ionako postoji samo na papiru, a svoja potraživanja od njih dobavljači mahom ni neće uspjeti naplatiti. Izlaz za uredne platiše leži i na stranim tržištima.
Sve češće se plaća robom i uslugama
Hrvatsku i u ovoj godini, prognozira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, očekuje daljnji rast nelikvidnosti, što znači da ćemo i u 2011. obarati neslavne rekorde.
- Dok ne krene pravi gospodarski oporavak i dok ne krene val stečajeva, nelikvidnost će nastaviti rasti - upozorava Šantić.
U kojoj je mjeri recesija pridonijela rastu nelikvidnosti vidi se i po podacima Fine i HGK, koji pokazuju da je tijekom 2009. i 2010. vrijednost nepodmirenih naloga za plaćanje porasla za čak 17,3 milijarde kuna. Istodobno, broj tvrtki i obrta s blokiranim računima skočio je za 23.300. Zbog svega toga i mnogi poduzetnici sve češće, umjesto plaćanja u novcu, pribjegavaju trampi, odnosno svoje dugove dobavljačima za korištene robe i usluge podmiruju drugim robama i uslugama.