Plasmani kreditnih institucija , isključujući one središnjoj državi, u Hrvatskoj su početkom godine nominalno porasli, ali kad se isključe tečajne promjene, zabilježeno je njihovo smanjenje od oko 500 milijuna kuna ili za 0,2 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u svojem najnovijem Biltenu.
Analitičari središnje banke napominju da su takva kretanja rezultat nastavka razduživanja stanovništva (0,8 milijardi kuna) i pada plasmana ostalim financijskim institucijama (0,5 milijardi kuna) u razdoblju kada su povećani jedino plasmani trgovačkim društvima (0,8 milijardi kuna).
Godišnji minusi
Na godišnjoj razini, pak, plasmani kreditnih institucija - isključujući preuzimanje kredita brodogradilišta, prijenos loših plasmana jedne banke na povezano društvo te učinak tečaja - na kraju veljače ove godine bili su 0,5 posto manji nego na kraju istog prošlogodišnjeg mjeseca.
Pritom je godišnja stopa promjene plasmana stanovništvu u minusu za 1,8 posto, a plasmani trgovačkim društvima pali su za 2,1 posto. Rast na godišnjoj razini zabilježen je jedino kod potraživanja od ostalih financijskih institucija, na što je uvelike utjecao kredit banaka odobren HBOR-u za Program razvoja gospodarstva još u lipnju 2012., navode iz HNB-a.
Trezorski zapisi
Plasmani kreditnih institucija državi, pak, tijekom siječnja i veljače 2013. nastavili su se povećavati. Porast od 2,6 milijarde kuna (ili 4,3 posto) pretežno je bio rezultat povećanog upisa trezorskih zapisa.
Istodobno je zabilježen umjeren rast depozita države pa je porast neto potraživanja kreditnih institucija od države bio umjereniji i iznosio je 2 milijarde kuna. Rast neto plasmana državi također se nastavio na godišnjoj razini i na kraju veljače iznosio je 6,8 posto, navodi HNB.