Elon Musk najavio je kupnju poznate i cijenjene društvene mreže Twitter za 44 milijarde dolara. Govoreći o namjeri da je preuzme, rekao je da želi osnažiti demokraciju, no činjenica da bi ta društvena mreža, dosta zastarjela po svojim karakteristikama, mogla doći pod kontrolu jedne osobe nameće pitanje koliko je moguće sačuvati slobodu govora. O tim, ali i raznim drugim aspektima preuzimanja ove društvene mreže u Globusovoj Čajanci, u Laubi, kući za ljude i umjetnost, razgovarali su Ida Pandur, direktorica NEARBalkans, Nikola Vrdoljak, partner u agenciji 404, profiliranoj za digitalni marketing i komunikaciju, te Marko Rakar, IT i komunikacijski stručnjak.
Vrdoljak: To je jako zanimljiva stvar. Riječ je o trenutno, sigurno, glavnom celebrity-događaju u svijetu, iako još nismo sigurni hoće li se ta kupnja dogoditi. Jedno je ponuda, a drugo je završetak kupnje, pošto mnogi analitičari kažu da vide da je skupljeno pola novca. Velik je to novac do kojega treba brzo doći. Banke su stale u red da ponude novac…
Vlašić: Što znači da Musk nema taj novac u džepu…
Vrdoljak: Nema keš. Ima on taj novac, ali nema keš koji je odmah dostupan. Uzeti tako velik novac tako brzo nije jednostavno i sad svi gledaju s koje strane će to napraviti, što, naravno, utječe i na ostale njegove dionice i vlasništva u ostalim firmama. Sad smo u jednom zanimljivom periodu. Budući da je to Elon Musk, nitko se ne bi čudio da on to kupi bez problema, ali se isto tako nitko ne bi čudio i da ne kupi.
Vlašić: Ako ne kupi Twitter, kolika je zaštitna kaucija?
Vrdoljak: Milijardu dolara.
Vlašić: Za svaku stranu, koliko znam, i za Twitter ako odustanu i za Muska.
Vrdoljak: Da, tako je.
Pandur: Meni je to jako zanimljivo zato što treba gledati tko to želi kupiti. Elon Musk ima specifičan personality, on je, zapravo, pravi tviteraš. To je bitno. Nije došao neki fond, netko tko se uopće ne koristi Twitterom, i sada odlučio – mi ćemo kupiti Twitter. Musk je osoba koja se svakodnevno njime koristi, sa svojim naglim promjenama raspoloženja, ali isto tako Musk je osoba koja je shvatila da joj Twitter može jako dobro služiti strateški. On je vidio koliki strateški utjecaj može Twitter imati na njegovo poslovanje, na kretanje cijena njegovih dionica, na kretanje cijena kriptovaluta i kolika je moć te mreže same po sebi. I trebalo bi, zapravo, vidjeti koji je pravi motiv, zašto Musk želi kupiti Twitter.
Vlašić: Što to znači? Znači li to da mu ne vjerujete? Kad je najavio kupnju, koliko mi je poznato, rekao je da želi osigurati apsolutnu slobodu govora.
Pandur: Ja vjerujem da Musk ima svoju percepciju i značenje slobode govora koja možda nije jednaka onome kako je mi percipiramo. Puno ljudi mu radi kontru i replicira pitanjem: “Dobro, zašto onda ne postoji apsolutna sloboda govora u tvojoj kompaniji? Kada se ljudi žale na stvari koje tebi ne odgovaraju, onda ne postoji apsolutna sloboda govora.” Mislim da Musk ima utopijsku ideju što bi sloboda govora na internetu trebala biti, ta ideja je poprilično drugačija od onoga što vidimo na primjeru Facebooka, gdje idu sve veće restrikcije, ali Musk isto tako možda u toj slobodi govora ne vidi onu socijalnu komponentu, dokle sloboda govora zaista može otići ako nema nikakvih ograničenja.
Vrdoljak: S time da imamo platforme koje imaju takvu slobodu govora, 4chan naprimjer, i možemo vidjeti kako bi izgledalo da se dopusti takvo nešto.
Vlašić: Kako bi izgledalo?
Vrdoljak: Kaos. Jako je teško doći do sadržaja koji želiš. Nas četvero tu sjedimo i sada Marko odluči da će se derati cijelo vrijeme. To znači da nas troje ne možemo razgovarati. Ali, opet, nije Musk ni to točno rekao. Povukao se nekoliko puta. On često ima te kontradiktorne tvrdnje.
Pandur: Back and forth…
Vrdoljak: Da, back and forth. Sada je zadnje rekao: “Držat ćemo se zakona. Samo ne želim cenzurirati više nego što to zakon zahtijeva. Promijenite zakon i ja ću se toga držati.”
Vlašić: Hoće li on vratiti Trumpu account? Uprava Twittera ukinula je taj account, i to je bio veliki događaj.
Vrdoljak: Hm, teško je reći. Musk je trenutno najveći celebrity na svijetu i svi čekamo što će se ovdje dogoditi. Vrlo je teško predvidjeti u kojem će smjeru sve ići…
Vlašić: Ali to nije rubrika “spektakli”.
Vrdoljak: Jest, to je rubrika “spektakli”.
Pandur: Donekle jest.
Vrdoljak: Sve je danas spektakl.
Vlašić: Ali on je i biznismen.
Vrdoljak: Naravno, i iskorištava taj spektakl za svoj biznis. Ovo što je Ida govorila kako je on koristio Twitter, to je na rubu zakona. Vrlo često je i prekršio zakon. Kada koristiš Twitter da nešto govoriš o svojim firmama i dionicama, to je jako rubno. Ono što se meni čini, barem iz onoga što čitam, jer je vrlo teško razumjeti što će Musk napraviti, sto puta uspješno, a sto puta neuspješno, jest da će on pokušati skroz izbjeći tu temu i maknuti se od nje jer je ona vrlo teška. Nitko to do sada nije uspješno riješio iako se mnogi pametni ljudi time bave. Vjerujem da će ići u smjeru decentralizacije Twittera, time zadovoljiti publiku koja ga obožava, crypto publika i svi ostali, i time izbjeći da se on mora time baviti. I mnogi analitičari kažu da bi to mogao biti smjer koji bi omogućio Twitteru neki potencijalni rast. Jer, očito, Twitter sada nije dobra kompanija. I tu se svi slažu, to je neupitno. Twitter je u minusima, ne zarađuje, neusporedivo je lošiji od drugih društvenih mreža.
Vlašić: Riječ je o 44 milijarde dolara.
Vrdoljak: Ne, on ga kupuje za 44 milijarde, ali to je novac koji on želi dati. Twitter je kulturni fenomen, nevjerojatno bitan, ali realno to je loš biznis koji, kad sve zbrojimo otkako se javni biznis nalazi u ozbiljnim minusima, ne zna kako rasti, nije riješio svoj biznis-model.
Vlašić: Koji je biznis-model?
Vrdoljak: Advertising, oglašavanje. Pokušaj odlaska na pretplatu, jednaki problem kao za mnoge medije koji nisu to riješili i on sada to mora riješiti. Nemojmo zaboraviti, za razliku od mnogih drugih društvenih mreža, Twitter je mala društvena mreža. Manji je od Snapchata. Facebook i ostali daleko su veći od njega. Twitter ne donosi inovacije na tržište poslovno. Vrlo je starinski napravljen, kad uđeš u njega, moraš klikati ljude koje ćeš pratiti. On je, u neku ruku, zaostao i tu je stvarno prilika za nekoga tko nešto zna. Je li to Musk, vidjet ćemo, ali Twitter je elitna, mala društvena mreža.
Vlašić: Kažete da je Twitter zaostao, ali nije li u ovoj ruskoj invaziji na Ukrajinu pokazao svoju veliku prednost?
Vrdoljak: Za koga? Za malu elitu.
Vlašić: Puno je informacija izašlo iz Ukrajine zahvaljujući Twitteru.
Vrdoljak: Ali Twitter je elitna mreža bazirana na tekstu koju prate političari. On je kao news u medijima. Sve što je entertainment, gdje postoje biznis-modeli, druge su društvene mreže. Sve su veće i značajnije od Twittera. Twitter je relativno neuspješan.
Rakar: Twitter nije ni u prvih deset najznačajnijih društvenih mreža na svijetu. Oni su relativno mali. Skrenuo bih pažnju da su u odnosu na 44 milijarde dolara, na koliko je transakcija procijenjena, i s kamatom između 5 i 6 posto na financiranje tog duga, godišnje kamate novom vlasniku milijardu dolara, a to je u ovom trenutku više nego što Twitter zarađuje. Nema stvarnog ekonomskog biznis casea, s obzirom na to da nije riješeno pitanje rasta u budućnosti, kako će se financirati. Musk nema odgovore ni na jedno od tih pitanja, i zato sam ja više sklon vjerovati da do tog deala u konačnici neće ni doći. Daleko od toga da Musk nema novca, ili ako baš želi, on će stvoriti novac da transakcija ode do kraja. Međutim, ja ne vidim kako će to završiti osim u velikim gubicima.
Vlašić: Da ste mu savjetnik, što biste mu rekli?
Rakar: Svi smo se složili da je Musk celebrity. Može biti da mi razgovaramo o Twitteru, a on u pozadini zarađuje na nečem sasvim drugom. Samo rastom cijene dionica, otkako je objavio svoj plan, zaradio je milijardu dolara.
Vrdoljak: Ali mu je Tesla pala…
Rakar: Trenutno su sve burze, a osobito tehnološke kompanije, u slobodnom padu. Bit će jako zanimljivo vidjeti kamo će nas sve to odvesti.
Vrdoljak: Postoji baš pad vrijednosti dionica od trenutka njegove objave o kupnji Twittera koji je baziran na strahu Teslinih dioničara da će se on sad baviti Twitterom, a ne Teslom. Ili da će založiti dobar dio Tesle za Twitter.
Pandur: Dobro, to su uvijek ti strahovi koji su momentalni, a koji se nekako balansiraju kroz vrijeme. Meni je zanimljivo, opet, zašto bi Musk htio Twitter. Ako postane privatna kompanija, Twitter bi mogao postati problem, jer dok si javna kompanija, ipak imaš neke layere reportinga, zaštite privatnosti i slično. U trenutku kada je nešto privatna kompanija, nitko ne kaže da Musk ne može reći nekom djelatniku: “Idi na ovaj account, pogledaj svu povijest razgovora, međusobne veze s drugima”, čime dobiva, zapravo, veoma vrijedne informacije. Veliki motivacijski faktor, dakle, može biti to da dobiva informacije koje mu donose određenu prednost u donošenju daljih strateških odluka, da bude korak ispred konkurencije i da može, možda, s nekim imati dobru pregovaračku poziciju.
Vrdoljak: Mislim da trebamo razgraničiti da li razgovaramo o kulturnom značaju Twittera ili o biznisu Twittera. Twitter je loš biznis i nitko nije uspio riješiti kako da zarađuje da bude dovoljno profitabilan. Mi to ne vidimo. Što se tiče kulturnog fenomena, Twitter je stvarno vrlo utjecajan. Opet, jedan analitičar ga je usporedio s muzičkom industrijom koja je vrlo značajna, ali je relativno mali biznis, gotovo beznačajan na američkom tržištu. Velikim minusom Twittera smatram to što je baziran na tekstu, jer tekst je izgubio bitku, klinci ne gledaju tekst i tekst je gotov. To je za stariju generaciju. Pitanje budućnosti Twittera je veliko. Ako on ima neku ideju, mi je ovdje ne vidimo.
Pandur: Musk je već najavio da misli raditi na razvoju Twittera kao producta, da misli uvesti nove funkcije u Twitter, vrlo je vjerojatno da ga misli usmjeriti prema novim generacijama.
Vrdoljak: Ja vidim samo tu decentralizaciju, odvajanje clienta i social grapha, Twitter ima tu vrijednost, podatke o svojim korisnicima, ali očito ima loš user experience i, važno, različite regulative s kojima se mora suočiti. Jedna je u Kini, jedna u Europi, a jedna u SAD, i svi potpuno drugačije gledaju na slobodu govora, a s jednom unificiranom platformom teško će to postići. Ako on to decentralizira, on time ide prema ovome gdje je najveća zvijezda, prema crypto communityjima. Možda tu nešto postoji, neki biznis koji može funkcionirati na svim tim tržištima.
Vlašić: Ida je spomenula korištenje osobnih podataka, manipulaciju smo vidjeli na primjeru Brexita, na američkim izborima. Dakle, postoji opravdan razlog zašto kontrolirati društvene mreže.
Pandur: Definitivno, razlog za oprez postoji. Pokazalo se to do sada. Opet, ako postoji ultimativna sloboda govora, pa čak i ako je u skladu sa zakonom, a dogodi se ovo što je Nikola opisao, da je Marko najglasniji sa svojim stavovima, a oni su takvi da uzrokuju da se netko osjeća loše ili gore, da predstavljaju bullying, tada imamo problem ako tu nema neke vrste kontrole, moderiranja i sličnog.
Vlašić: Što je s umjetnom inteligencijom, algoritmima? Oni mogu dosta toga prepoznati…
Rakar: Algoritam može uspješno filtrirati neke psovke, može jednostavnije koncepte uloviti, ali mi se međusobno danima možemo vrijeđati a da algoritmi uopće ne prepoznaju da smo se vrijeđali.
Pandur: Pogotovo s našim jezikom i načinom komunikacije, a algoritam uopće ne prepoznaje ironiju.
Rakar: Ako podesimo algoritam da bude uistinu agresivan, polovica komunikacije između našeg predsjednika i premijera bit će skinuta s mreža jer je nedopustiva.
Vrdoljak: Polovica?
Vlašić: Polovica?
Pandur: Rakar je optimističan. (svi se smiju)