Najavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića da će i zakonskim putem osigurati ubrzanje procedura i uklanjanje svih prepreka za velike investicije, vrijednosti veće od 20 milijuna eura, u Svjetskoj banci ocjenjuju dobrim potezom s obzirom na okolnosti, ali nakon te “interventne mjere” smatraju da na poboljšanju poslovnog okruženja treba raditi sustavno i dugoročno.
Registracije i dozvole
- Nadamo se da će poraditi i na evaluaciji zakona kako bi se uvidjelo što je moguće napraviti da se poboljšaju i standardne procedure - rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, na predstavljanju Redovnog ekonomskog izvješća za EU 11. Do sada je u njegovu nazivu bilo EU 10+1, ali ova je institucija već i službeno Hrvatsku uvrstila u grupaciju novih članica EU.
Trajno poboljšanje poslovne klime, smatra Madžarević-Šujster, uključivalo bi reformu javne uprave i “reinženjering poslovnih procesa”, primjerice, registraciju vlasništva i dobivanje različitih dozvola. Od 11 novih članica EU na listi lakoće poslovanja najbolje su smještene tri baltičke zemlje, rangirane od 21. do 27. mjesta, a najlošije stoji Hrvatska, koja je tek na 84. poziciji.
Tako se vlasništvo u Litvi, stoji u izvješću Svjetske banke, može prepisati na novog vlasnika u roku od tri dana i s tri papira, a uz cijenu manju od prosječnog osobnog dohotka. Istodobno su u Hrvatskoj potrebna tri papira i 104 dana, a posao košta pet puta više nego u Litvi. Prostor za napredak je velik i u Svjetskoj banci smatraju da bi Hrvatska mogla lako napredovati do 50. mjesta na ljestvici. Poboljšanje izgleda za ulaganje važno je ne samo da bi se povećali izgledi rasta ekonomije nego i radi dobivanja povjerenja međunarodnih ulagača nakon što je agencija Standard&Poor’s smanjila kreditni rejting zemlje.
Čekanje dobrih signala
Nakon tog poteza, na sreću, nije se dogodio slom na tržištu kapitala. Cijena zaduživanja ostala je gotovo nepromijenjena jer su ulagači očito računali s takvim raspletom događaja. Međutim, ostale su još dvije agencije i bilo bi itekako poželjno da se ne povedu za S&P-om.
- Tijekom siječnja i veljače Hrvatskoj treba niz dobrih signala prema rejting agencijama, prije svega u području fiskalne konsolidacije i privlačenja stranih ulaganja - rekla je Madžarević-Šujster.
Proračunom za 2013. godinu odustalo se od inicijalno zamišljene putanje fiskalne konsolidacije, Vlada je povećala rashode i proračunski deficit i očekuje se da će predstojeći rebalans biti jedan od tih dobrih signala za ulagače i rejting agencije. Hrvatska ulazi u Europsku Uniju s prilično lošim pokazateljima: ove godine Svjetska banka očekuje da će imati rast ekonomije od 0,8 posto ili “barem usporavanje recesije, koja značajno utječe na tržište rada”.
No, ostaju brojni rizici čak i za takav, minimalni rast. Projekcije su rađene pod pretpostavkom da se situacija u eurozoni neće pogoršavati i da će članstvo Hrvatske u EU preokrenuti sliku investicija u zemlji, ali i računajući s tim da će uspostaviti fiskalnu održivost i napraviti odgovarajući rebalans proračuna za ovu godinu.
Otplata duga
U negativnom scenariju - ako izostane “urgentno potrebna” fiskalna konsolidacija i produbi se kriza u eurozoni - “vrlo brzo doći će do problema s financiranjem hrvatskog duga i odlaganja najavljenih investicija, a time i daljnjeg narušavanja hrvatskog kreditnog rejtinga, ističe Madžarević-Šujster. Lošija od Hrvatske ove će godine biti Slovenija (pad 1,6 posto) i Mađarska (rast 0,4 posto).
Tržište rada: Više nema posla ni u sivoj zoni
Iako su Vladine mjere za poticanje zapošljvanja dale određene rezultate u drugom kvartalu prošle godine, do kraja 2012. oni su potpuno nestali. Stanje na tržištu rada, ocjenjuje Svjetska banka, ne ostavlja prostor za optimizam. Participacija se smanjuje jer se sve veći broj ljudi obeshrabrenih traženjem posla povlači s tržišta rada, a sve je teže naći posao i u sivoj zoni. Prije krize u sivoj je zoni radilo i do 130.000 ljudi. U trećem kvartalu 2012. radilo je 81.000 ljudi, pokazuju podaci DSS-a, 25 tisuća manje nego prije godinu dana.
Izvješće Svjetske banke pokazuje da su stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i Bugarskoj danas veće nego u jeku financijske krize, dok je u Estoniji, Latviji i Litvi zabilježen znatan pad zahvaljujući snažnom povratku rasta. Usporavanje rasta nezaposlenosti očekuje se tek u srednjem roku.