C.I.O.S.

U prvih 10 mjeseci ove godine u inozemstvo su prodali sekundarnih sirovina za 638 milijuna kuna

Članice C.I.O.S. grupacije, najveće hrvatske kompanije za gospodarenje otpadom, lani su sakupile i obradile 840.000 tona otpada
Iva Pripuz
 Neja Markicevic/Cropix

Vlasnik C.I.O.S. grupacije, najveće hrvatske kompanije za gospodarenje otpadom, Petar Pripuz nedavno se povukao s mjesta predsjednika Uprave na čelo Nadzornog odbora tvrtke C.I.O.S. Grupa d.o.o., upravljačkog društva grupacije. Operativno vođenje tvrtke od 1. studenoga ove godine preuzela je nova predsjednica Uprave - kći Iva Pripuz Špekuljuk. Istovremeno je članicom Uprave imenovana njezina dugogodišnja suradnica Tajana Tomašević.

Osnivač i vlasnik, te odnedavno predsjednik Nadzornog odbora, uoči svog 65. rođendana otišao je u mirovinu, procijenivši kako je sad najbolji trenutak da svoje poslovno carstvo prepusti mlađim generacijama. C.I.O.S. grupacija, koja posluje od 1991., vodeća je i u regiji u sektoru gospodarenja otpadom, djelujući i u Bosni i Hercegovini te Srbiji. Od samih početaka rada, ističu, primjenjuju sve međunarodne standarde i najbolje raspoložive tehnologije pretvaranja otpada u resurse, po načelima kružnog gospodarstva.

Članice grupacije prošle su godine sakupile i obradile 840.000 tona otpada, a ove godine očekuju porast od 19 posto, na čak milijun tona. Godišnji konsolidirani prihodi u prvih deset mjeseci tako su dosegnuli 1,4 milijarde kuna. “Najzastupljeniji je metalni otpad, a posljednjih godina raste udjel količina nemetalnog, komunalnog, proizvodnog, te otpada koji je predmet koncesijskih ugovora, kao što su papir, plastika, guma, drvo, staklo, otpadna ambalaža… Važan segment poslovanja čine posebne kategorije otpada - otpadna vozila te električni i elektronički (EE) otpad. Upravo zbog dugogodišnjih ulaganja u inovativne tehnologije C.I.O.S. grupacija, koja je lani obradila 50.000 tona otpadnih vozila, osigurala je ispunjenje nacionalnih ciljeva ponovne uporabe, oporabe i recikliranja otpadnih vozila”, ističe Iva Pripuz Špekuljuk.

Nova predsjednica Uprave naglašava kako grupaciju, uz upravljačko društvo, čine i najveća članica, CE-ZA-R d.o.o., koji je ovlaštenik za sakupljanje i obradu različitih vrsta otpada, riječki METIS d.d., u kojem je od 1995. C.I.O.S. većinski vlasnik, dok ostatak vlasništva drži dvjestotinjak malih dioničara, kao i EKO-FLOR PLUS d.o.o., najveća privatna kompanija za sakupljanje komunalnog otpada. Tu su i tvrtke C.I.O.S. SRF d.o.o. i DEPOS d.o.o. koje dodatno obrađuju frakcije nastale prethodnim procesima obrade otpada, CIAL d.o.o., talionica i ljevaonica aluminija, i CIOS ENERGY d.o.o. za Waste to Energy projekt u Sisku. Kao nositelji poslovnih aktivnosti u Srbiji i BiH, u kojima su tržišni lideri, u grupaciji su Centar za reciklažu d.o.o. i C.I.B.O.S. d.o.o. I ako će mnogi gospodarenje otpadom smatrati “muškim” biznisom, žene su uvelike zastupljene na čelnim i ključnim pozicijama članica C.I.O.S. grupacije.

image
Iva Pripuz
Neja Markicevic/Cropix

“Dok su se i partneri iz inozemstva tome čudili, naš osnivač je uvijek govorio: ‘To su moje Amazonke - vrijedne, detaljne, analitične, imaju majčinski i zaštitnički osjećaj prema tvrtki kojoj su se u potpunosti posvetile i žele usavršiti svaki element poslovanja.’ Dinamično okruženje traži veliki angažman, što niti jednoj od nas nikad nije bio problem. Sve moje kolegice pokazuju veliku motiviranost i predanost, a isto vrijedi i za kolege. Vlasnik je, svjestan kako ima stručan i sposoban menadžment za nastavak poslovanja i daljnji razvoj, odlučio kako je upravo sad pravi trenutak za tranziciju upravljanja sustavom”, kaže Iva Pripuz Špekuljuk, diplomirana ekonomistica, koja je u obiteljskoj tvrtki počela raditi s 24 godine. Radila je na raznim pozicijama, a od 2014. je u C.I.O.S. grupi članica Uprave za financije, računovodstvo, kontroling i planiranje. Zanimljivo je da je na tu funkciju, prisjeća se uz smiješak, imenovana na inicijativu i prijedlog tadašnjeg njemačkog partnera.

Tajana Tomašević, također diplomirana ekonomistica, godinama je radila u bankarskom sektoru, da bi 2009. došla u C.I.O.S. na mjesto voditeljice ureda Uprave. I od tada je upravljala brojnim strateškim projektima, poput zahtjevnog procesa ugovaranja dugoročnog financiranja razvojnog programa grupacije s IFC-om, članicom Svjetske banke, u iznosu 37 milijuna eura te sudjelovala u raznim projektima restrukturiranja procesa poslovanja društava. Istodobno je članica upravljačkih i nadzornih tijela pojedinih društava grupacije. “Odrasla sam na otoku Hvaru, okružena divnom prirodom, pa je razumljiv moj osjećaj odgovornosti da budućim generacijama ostavimo što manji ekološki otisak. Ponosna sam što dajem svoj doprinos radom u sustavu koji se upravo bavi recikliranjem i promoviranjem njegove važnosti. Svaki dan me veseli činjenica da iz otpada, koji se smatra neiskoristivim, mi stvaramo novu vrijednost”, ističe Tomašević i pokazuje nam vagon putničkog vlaka koji je trebao završiti u metalnom otpadu.

No, po zamisli Petra Pripuza, obnovili su ga i od njega napravili most - interpolaciju koja spaja dvije zgrade, upravnu i administrativnu. Prolaznicima omogućava pogled na moderna postrojenja reciklažnog centra na zagrebačkom Jankomiru. Jedna od karakteristika poslovanja koju posebno izdvaja Iva Pripuz Špekuljuk stalna je interakcija s društvenom i lokalnom zajednicom. Rado se, kaže, odazivaju i podupiru ekološke akcije, surađuju s GSS-om, ronilačkim klubovima, udrugama, fotografima i mnogim drugima koji skupljaju otpad odbačen u prirodu, čak i iz nacionalnih parkova i parkova prirode. U Hrvatskoj je, po podacima Europske komisije iz 2019. godine, čak 72 posto komunalnog otpada završilo na odlagalištima, dok je prosjek EU 24 posto. Iako dolazi do pozitivnih pomaka, ispunjenje nacionalnih i europskih ciljeva u gospodarenju otpadom za Hrvatsku i dalje predstavlja veliki izazov.

image
Otpadno vozilo

“U Hrvatskoj su česti zaokreti u definiranju strategija gospodarenja otpadom. Različite vladajuće strukture imale su različito viđenje gospodarenja otpadom, zbog čega nadležne institucije nisu adekvatno planirale ni osigurale instaliranje kapaciteta za obradu otpada kojima su se planovi gospodarenja otpadom trebali realizirati. S druge strane, strategija razvoja C.I.O.S. grupacije i odluke o investicijama rezultat su praćenja svjetskih i europskih trendova u gospodarenju otpadom. Ulazak Hrvatske u EU i prijenos europskih direktiva u naš pravni poredak mi smo tehnološki, organizacijski i kadrovski spremno dočekali, za razliku od mnogobrojnih drugih sudionika u gospodarenju otpadom. Oni se, ne samo u to vrijeme nego čak i danas, u velikoj mjeri oslanjaju na puko odlaganje otpada. Učenje je najbolje ako učiš od uspješnijih od sebe, a mi pratimo što rade najuspješnije svjetske tvrtke u sektoru. Zbog takvih promišljanja nacionalni smo koncesionar za sakupljanje i obradu otpadnih vozila, velikih rashladnih uređaja, guma, otpadne ambalaže...”, govori Iva Pripuz Špekuljuk.

Posebno naglašavajući da nekonzistentnost strategija za posljedicu ima rizik nesigurnosti investicija, predsjednica Uprave C.I.O.S. grupe ističe kako se zakoni često donose bez kvalitetnog dijaloga svih sudionika sustava. “Pred Hrvatskom su izazovi rješavanja i sivog tržišta koje postoji u gospodarenju otpadom. U ilegalnim tokovima, po našoj procjeni, trguje se otpadom u vrijednosti oko milijarde kuna, a nadležne institucije propuštaju nadzirati sivo tržište. Smatramo i da postoji puno prostora za poboljšanje. U tijeku je izrada novog Zakona o gospodarenju otpadom koji bi trebao predstavljati temelj za izgradnju provedivog i jasno definiranog regulatornog okvira za uređenje sustava i utvrđivanje nadležnosti i obveza svih sudionika. Iznimno važnu, a prilično zanemarenu ulogu, pritom ima privatni sektor koji, de facto, obavlja oporabu otpada u sustavu i osigurava ispunjenje nacionalnih ciljeva. Privatni sektor ima daleko veću financijsku snagu te posljedično daleko značajnije kapacitete za oporabu otpada od javnog sektora, no ta se činjenica u javnosti ne naglašava, zbog čega je treba uzeti u obzir kod definiranja uloga i odgovornosti. Za uspostavu učinkovitog sustava postoje resursi, samo treba političke volje. Neformalna udruga privatnih oporabitelja, u kojoj su i naše članice, uputila je zamolbu nadležnom ministarstvu za sastankom na kojem bi svi sudionici sustava imali priliku dati svoje prijedloge”, ističe Pripuz Špekuljuk.

image
Iva Pripuz i Tajana Tomašević
Neja Markicevic/Cropix

“Zagovaramo i u praksi provodimo odvojeno sakupljanje otpada i materijalnu oporabu. Posjedujemo trećinu hrvatskih kapaciteta za kompostiranje komunalnog otpada i za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenje), sortirnice, u Zagrebu je i jedinstveno postrojenje za obradu velikih rashladnih uređaja. Infrastrukturom značajno doprinosimo postizanju sustava kružnog gospodarstva i ispunjenju nacionalnih ciljeva. U procesima obrade uvijek ostaju otpadni materijali koje nije moguće reciklirati na ekološki, ekonomski i tehnološki prihvatljiv način, a koje je šteta odložiti na odlagališta. Stoga smo pokrenuli strateški, trenutačno naš najveći projekt, izgradnju prvog hrvatskog visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije iz ostataka koji nastaju obradom neopasnog otpada i biomase”, govoriTomašević. E nergana je planirana na lokaciji u Južnoj industrijskoj zoni u Sisku, za što već imaju građevinsku dozvolu za kogeneracijsko postrojenje manjeg kapaciteta. Riječ je o investiciji od oko 100 milijuna eura.

Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u ožujku je predana studija utjecaja na okoliš, pandemija je nešto usporila postupak, a po dobivanju pozitivnog rješenja bit će objavljen međunarodni natječaj za izgradnju. Hrvatska je, uz Maltu, jedina europska zemlja koja nema energanu na neopasni otpad, a u EU radi više od 500 energana, koje predstavljaju završnu fazu oporabe već obrađenog otpada. C.I.O.S. će energanom zaokružiti svoj sustav gospodarenja otpadom, uz primjenu isključivo najboljih raspoloživih tehnika i dokazane tehnologije. Tako proizvedena toplinska energija usmjerit će se u centralni toplinski sustav Grada Siska, a električna energija kroz sustav povlaštenih proizvođača energije, pojašnjavaju članice C.I.O.S.-ove Uprave. Uz energanu, u iduće dvije godine, najveća hrvatska grupacija za gospodarenje otpadom planira ulaganja ukupno vrijedna 20 milijuna eura. Riječ je o investiciji u postrojenje za obradu rashladnih uređaja novije generacije, nastavku obnove voznog parka, izgradnji novog reciklažnog centra u Zaboku, instaliranju dodatnih postrojenja na lokacijama u Sisku s ciljem prijenosa dijela zagrebačkih operativnih aktivnosti… Za grupaciju, koja je od 2017. u isključivom vlasništvu Petra Pripuza, stižu i inozemne ponude za strateškim partnerstvima.

“Da, dobivamo ponude za strateška partnerstva, pa i za otkup cijelog sustava, ali za sada smo zadovoljni razvojem, načinom rada, organizacijom, poslovanjem i ne razmišljamo o prodaji. Preciznije, želimo da grupacija i nadalje ostane u obiteljskom vlasništvu”, naglašava predsjednica Uprave, koja blisko surađuje i s dvojicom braće, koji su imenovani u Nadzorni odbor upravljačkog društva. U operativnom dijelu, Ante Pripuz je zadužen za diviziju metala, a Ivan Pripuz za diviziju nemetala. Iako su obojica počela raditi prije nje, s vremenom su ustrojili obiteljski forum kako bi zajednički donosili sve značajne, strateške odluke. Tako je i obiteljski forum donio odluku da upravo ona bude na čelu upravljačkekompanije.

“Kažu da sam organizacijski i analitički najbolje upućena u poslovanje svih članica grupe, dok su se njih dvojica više bavili komercijalom, nabavom, prodajom, ali i istraživanjem novih tehnologija, zbog čega dosta putuju. Dobar smo tim, imamo isti cilj, a odavno zapošljavamo i profesionalne menadžere koji nisu povezani s našom obitelji. Dosegnuli smo razinu da je tvrtka, uz profesionalni menadžment i razvijenu strukturu upravljanja, u cijelosti održiva i uvjerena sam da bi bila jednako uspješna i da u upravljanju ne sudjeluju članovi obitelji osnivača i vlasnika”, ocjenjuje Iva Pripuz Špekuljuk.

Petar Pripuz, po struci ekonomist, govori nam njegova kći, prije gotovo 30 godina osnovao je tvrtku za prikupljanje, obradu i prodaju otpadnog metala. Imao je ambicije i hrabrosti krenuti u poduzetništvo. Nakon tri godine, 1994., prihvaća strateško partnerstvo s njemačkom obiteljskom tvrtkom Scholz, kada nastaje i prepoznatljivo ime C.I.O.S., nastavljajući razvoj kao društvo u mješovitom hrvatsko-njemačkom vlasništvu. “S vremenom je C.I.O.S., po brojnim kriterijima poslovanja, postao ponajbolji u Scholz grupi, koja je pak u to vrijeme bila među top deset svjetskih kompanija u obradi i trgovanju metalnim otpadom. Tada su hrvatski inženjeri razvili inovativne tehnologije za obradu određenih vrsta otpada, koje su i danas u primjeni. Nakon što je Scholz zapao u poteškoće, Petar Pripuz 2017. koristi pravo prvokupa njihova vlasničkog udjela, nakon čega je postao jedini i stopostotni vlasnik grupacije”, objašnjava Iva Pripuz Špekuljuk ukratko povijest kompanije.

image
Otpadno vozilo
Robert Moskovic

Otkriva da je njezin otac posebno posvećen projektu energane te da će nova Uprava nastaviti realizaciju projekta kojim se zaokružuje njegova poslovna vizija. On je oduvijek ujutro prvi dolazio na posao. Na poslu je bio već u 7 sati, ostajao do kasno popodne ili navečer. Svima nam je njegova odluka o odlasku u mirovinu bila pomalo i šok, iako svi u menadžmentu kompanije već duže vremena samostalno donosimo odluke”, naglašava Pripuz Špekuljuk. “Vizija osnivača odredila je smjer razvoja, ali radnici su najveća snaga C.I.O.S. grupacije. Nemamo velike fluktuacije, većina ljudi ostaje do kraja radnog vijeka. U grupaciji je bruto plaća značajno iznad prosjeka Republike Hrvatske, a isplata plaća u ovih 29 godina nikada nije kasnila. Radnici su navikli na, prije svega, ljudski odnos i osjećaj pripadnosti.

U kriznim situacijama, kao što je bilo 2009., radnici i vlasnik su se dogovorili da se, umjesto otpuštanja, plaće svima proporcionalno smanje. Njegov otvoren pristup prema svima i odnos međusobnog poštovanja mi ćemo kao nova Uprava sigurno nastaviti njegovati. Na početku ove pandemije došlo je do ozbiljnog poremećaja na tržištima na kojima prodajemo sirovine, ali smo preraspodjelom radnog vremena održali punu zaposlenost. Nakon što su se tržišta stabilizirala, nadoknadili smo problematično razdoblje, poslovanje ne samo održali stabilnim nego smo i značajno povećali prihode. U prvih deset mjeseci ove godine grupacija je u inozemstvo prodala sekundarnih sirovina u vrijednosti 638 milijuna kuna. Stručni menadžment je krizu pretvorio u priliku za poslovni rast, pa vjerujem da je i to vlasniku bio dobar temelj odluci da upravo sad realizira tranziciju upravljanja, prenoseći poslovanje na mlađe generacije”, naglašava nova predsjednica Uprave.

“Plaće su u međuvremenu vraćene na razinu prije krize, a tijekom godine su čak i povećane. Unatoč izazovnoj godini, u Metisu je sa Sindikatom metalaca Hrvatske potpisan novi kolektivni ugovor za sljedeće četiri godine. Praksa koju je njegovao vlasnik da svako društvo, sukladno rezultatima, odlučuje o isplati trinaeste plaće ili dodatnih stimulacija i nagrada, svakako namjeravamo nastaviti”, govori Iva Pripuz Špekuljuk i još jednom zaključuje kako su najveća snaga grupacije zadovoljni radnici koji u C.I.O.S.-u mogu i žele dostojanstveno raditi do mirovine.

"Često smo predmet prozivanja pojedinaca na političkoj sceni. No, stabilnost poslovanja grupacije nikad nije bila dovedena u pitanje, iako se nekad nije lako boriti protiv neutemeljenih prozivki i neistina. Sve nas to čini još jačima - što nas više napadaju, mi sve više razvijamo zajedništvo. Napadaju nas bez argumenata, izražavaju sumnju u zakonito poslovanje, sigurnosne standarde. A godišnje imamo više od 30 različitih inspekcija i poreznih nadzora. U razdoblju od 2012. do 2016. imali smo više od 15 poreznih nadzora. Valjda bi netko kroz sve te godine već otkrio navodne nepravilnosti, a grupacije kakva je danas ne bi bilo da ne radimo dobro, sigurno i transparentno. Reviziju financijskih izvješća posljednjih deset godina rade isključivo ugledne revizorske tvrtke iz velike četvorke. Da nešto nije u skladu sa zakonom, već odavno bi se to znalo, a mi zasigurno ne bismo uspješno poslovali svih 29 godina”, tvrdi Pripuz Špekuljuk, koja je svjesna da su i u drugim zemljama tvrtke koje se bave gospodarenjem otpada često na meti neutemeljenih napada i optužbi. I ovim putem poziva sve sumnjičave u istinitost njezinih riječi da ih posjete i izravno se upoznaju s tehnološkim postupcima koje grupacija primjenjuje u obradi različitih vrsta otpada, jer se neutemeljenim špekulacijama samo nepotrebno uznemiruje javnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. prosinac 2020 14:16