- Podaci koji su objavljeni pokazuju da je među tvrtkama iz sastava Agrokora najgore stanje u Konzumu. Za Konzum je iz ovoga očito da je skrivao prave podatke o svom poslovanju i da mu nedostaje kapitala. Stoga bi se u fokusu sada trebalo naći restrukturiranje Konzuma - prokomentirao nam je reviziju PwC-a u Agrokoru Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Naš sugovornik dodaje kako je za cjelokupnu sliku još potrebno pričekati konsolidirane podatke na razini grupe. Upozorava i kako su revizori na reviziju Agrokorovih poslovnih izvješća primijenili rigorozne međunarodne standarde, za koje je pitanje kakvu bi ocjenu iznjedrili kada bi se primijenili na poslovanje brojnih hrvatskih tvrtki. No, i iz ovoga što je predstavljeno mogu se, dodaje Novotny, izvući određeni zaključci.
Prije svega, očito je da je revizor identificirao određene skrivene troškove i jednokratno ih opisao. Nadalje, s izuzetkom Konzuma, u drugim tvrtkama iz sastava Agrokora, ili barem onim značajnijim, stanje nije tako dramatično.
- Ta poduzeća mogu opstati, imaju svoj kapital. Napori u narednom razdoblju moraju biti usmjereni na restrukturiranje Konzuma - zaključuje Novotny te dodaje da je PwC-ova revizija samo potvrdila probleme za koje se u Agrokoru znalo i ranije.
- Očito je da se nalazi PwC-a, koji spada u “veliku četvorku” revizorskih kuća, znatno razlikuju od nalaza prijašnjeg, manjeg revizora - ističe Ivica Krešić, analitičar tvrtki.
Dodaje kako se nije smjelo dopustiti da dosadašnji revizor, a riječ je o Baker Tillyju, godinama radi reviziju za Agrokor, koncern koji mu je i glavni klijent u Hrvatskoj i od kojeg ovdje ostvaruje većinu prihoda. Krivnju za to vidi i u bankama, koje su godinama kreditirale Agrokor.
- Trebale su od Agrokora tražiti da mu reviziju provede neka od revizorskih kuća iz “velike četvorke” - zaključuje Krešić.
Andrej Grubišić, financijski konzultant i partner u tvrtki Grubišić&partneri, iznosi nekoliko opservacija na revidirane rezultate Agrokora, komentirajući usput da su oni ipak nešto bolji nego što se čini po atmosferi koja je zavladala.
- Ovo je znatno manje loše nego što sam mislio. Bitna je priroda svih tih otpisa, a gotovo svi otpisi se odnose na neki oblik međusobnih potraživanja unutar tvrtki u sklopu koncerna Agrokor, a ne na otpis potraživanja prema trećim stranama. Drugo, veliki otpis je bio na tvrtki Idea. Naime, Idea nije propala, nego je pod Mercatorom, a Mercator je i dalje naš - ističe Grubišić i dodaje da nema niti jedne stavke koja ne bi bila jednokratne prirode pa ispada da nema tekućih troškova koji nisu knjiženi.
Smatra da je iznimno bitno i to što se nije čulo da postoje bilo kakve obveze koje nisu bile knjižene. To je, kaže, važno za vjerovnike i važnije od računovodstvenog otpisa.
Danko Sučević, ovlašteni revizior i stručnjak za krizni menadžment, u osvrtu na revidirane rezultate Agrokora za 2016. kaže da nije tako loše kako se očekivalo.
- Ukupno usklađivanje kapitala za 2015. godinu i 2016. godinu iznosi 13,4 milijarde kuna i nakon toga je ukupan gubitak iznad kapitala, odnosno negativan kapital, 2,5 milijardi kuna. To, ustvari, nije puno za firmu takve veličine. Ako se to stavi u odnos sa 50 milijardi obveza o kojima se priča, onda ispada da bi se s pet posto otpisa od tih 50 milijardi već pokrio gubitak iznad kapitala. Ono što meni nedostaje u cijeloj priči, jest operativna dobit svih kompanija. Jer, ako je ona pozitivna, onda je slika cjelokupnog koncerna možda još bolja - sumira Sučević.