Ukupni dug Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka - Zagreb i Hrvatskih cesta koji danas iznosi 4,98 milijardi eura trebao bi biti u potpunosti isplaćen 2030. godine zahvaljujući programu restrukturiranja cestarskog sektora koji Hrvatska provodi sa Svjetskom bankom, doznali smo iz Ministarstva prometa.
Od ukupnog duga, 2,93 milijarde eura otpada na HAC, 805 milijuna eura na ARZ, a 1,24 milijardi eura na Hrvatske ceste. Restrukturiranje se provodi u dva segmenta - poslovnom i financijskom. U financijskom dijelu, tvrde u ministarstvu, dosadašnjim restrukturiranjem već je postignuto da je cestarski sektor stabilan i financijski samoodrživ, a dodatnim refinanciranjem omogućit će se otplata svih postojećih kredita. Dug će se otplatiti već ranije izdanom euroobveznicom na međunarodnom financijskom tržištu u vrijednosti od 1,252 milijarde eura. Preostali dio loših kredita otplatit će se tzv. jumbo kreditom domaćih banaka u iznosu od 1,8 milijardi eura, koji će Vlada prihvatiti danas.
Loš scenarij
U Ministarstvu prometa naglašavaju da današnje procjene govore kako će Hrvatska euroobveznicu moći otplatiti 2030. godine. U lošijem scenariju te će godine za otplatu ostati 800 milijuna eura te će se ona otplatiti do 2034 godine. Što se tiče tzv. jumbo kredita, njime nije reprogramiran jedan nepovoljan kredit s Deutsche bankom iz 2012. godine u visini od 400 milijuna eura. Njega će HAC novim zaduženjem morati riješiti 2019. godine.
Dakle, euroobveznicom i jumbo kreditom bit će pokriveno oko tri milijarde eura zaduženja. Preostali dio povoljnijih kreditnih obveza tvrtke će pokrivati iz vlastitih prihoda. U sklopu poslovnog restrukturiranja radi se u nekoliko smjerova. U Hrvatskim autocestama, prema planu, krajem prošle godine dragovoljno je otišlo 210 zaposlenih, a ove će godine otući njih 90 uz poticajne otpremnine. U cjelokupnom cestarskom sektoru danas je zaposleno oko 3200 ljudi, a do kraja 2021. godine sustav bi trebalo napustiti oko 1000 ljudi, od čega oko 800 iz HAC-a i ARZ-a.
Ovih dana usvojen je i Plan poslovanja HAC-a za ovu godinu, a u Ministarstvu prometa priznaju da nije dostignut plan ušteda u ovoj tvrtki koje je Vlada u Pismu sektorske politike obećala Svjetskoj banci.
Kontrola troškova
Prošle godine nije ostvarena ušteda od obećanih 7 posto, a ni ove godine neće biti ušteđeno obećanih 15 posto u odnosu na 2016. godinu. Naši sugovornici priznaju da je u HAC-u bilo problema s novom sistematizacijom radnih mjesta prema kojoj su dijelu zaposlenih povećane plaće. No, to je zaustavljeno te je Upravi tvrtke naložena čvrsta kontrola troškova. Ove bi godine konačno trebao biti poznat i model naplate cestarine nakon što odabrani konzultanti naprave studiju naplate cestarine. Temelj buduće naplate jest da se ona naplaćuje po prijeđenom kilometru, bezgotovinski i beskontaktno. To u praksi znači da klasične vinjete za naplatu cestarine u Hrvatskoj neće biti uvedene.
Prema planovima, novi sustav naplate cestarine trebao bi biti implementiran 2021. godine. Zasad nije donesena nikakva odluka o smanjenju postojećeg popusta za korisnike ENC uređaja. On će svakako biti smanjen jer je to jedan od načina da se poveća prihod HAC-a.
U ministarstvu procjenjuju da će ove godine promet na autocestama biti dva posto veći. Prošle godine naplaćeno je 366 milijuna eura od cestarine, što je 41 milijun eura više nego godinu dana ranije. Sezonsko povećanje cestarina ove će godine najvjerojatnije stupiti na snagu 15. lipnja i trajat će tri mjeseca.