Ako je dio javne rasprave i predmet mainstream medija, “South Park” će to sprdati. Pa iako im natjecanje u vulgarnosti više nije zanimljivo (bilo je fora prije 26 godina, kad su krenuli), ne može se reći da tvorci Trey Parker i Matt Stone više ne drže “srednji” prst na bilu tekućih događaja. Tako se na meti ismijavanja prošli tjedan našao ChatGPT, računalni program umjetne inteligencije za pisanje tekstova.
Odnosno, ne toliko tehnologija, koliko lijenost i neozbiljnost onih koji se njime koriste. Priča je očekivana: četvorica glavnih likova South Parka, osnovnoškolci koji desetljećima nisu odrasli (kao ni njihovi tvorci), prokljuve da se mogu koristiti ChatGPT-jem za sve što im treba – od pisanja zamornih školskih eseja do međusobne komunikacije. Ne treba dugo da cijeli South Park prepozna blagodati takvog programa. Ubrzo, učenici pišu eseje uz pomoć ChatGPT-ja, njihovi ih profesori ocjenjuju uz pomoć ChatGPT-ja, cijeli South Park piše i razmjenjuje poruke uz pomoć ChatGPT-ja i dobiva odgovore od prijatelja i ljubavnika uz pomoć ChatGPT-ja. Sve kulminira tako da tvorac Trey Parker zaključi da i on sam uz pomoć ChatGPT-ja može napisati kraj epizode (očekivano – jadan) pa su na odjavnoj špici potpisani obojica, Tray Parker i ChatGPT.
I to je apsurd suživota s umjetnom inteligencijom. Ako sve zamorne poslove svakodnevice prebacimo na umjetnu inteligenciju, najprije komunikaciju među ljudima, prijateljima, parovima, učenicima i učiteljima, zaposlenicima i šefovima – što nam ostaje? Računalni program koji razgovara sam sa sobom i ljudi koji komuniciraju više nego ikad (ili barem razmjenjuju poruke), a istovremeno su više nego ikad izolirani jedni od drugih, kako to sumira jedan od likova “South Parka” na kraju. Hoće li zbilja biti tako?
Od 30. studenoga 2022., kada je lansiran u javnost, do danas, šest mjeseci poslije, ChatGPT puni novinske i web-rubrike. Mišljenja su podijeljena. Jedni su uvjereni da najnapredniji sustav AI-ja donosi tehnološku revoluciju neviđenih razmjera. Naš sugovornik Slaven Mišak, suvlasnik zagrebačkog startupa BonsAI za razvoj umjetne inteligencije, kaže da se to čak može usporediti s promjenama koje je donijela “industrijska revolucija 18. stoljeća”. Poznato je, donijela je ona veću produktivnost rada, manje cijene, više dobara, novi tehnološki napredak, ali i grozne uvjete rada, zagađenje zraka u natrpanim gradovima i stresan, neispunjeni život radnika. Neki idu toliko daleko da zamišljaju transhumanističku utopiju, kao Ray Kurzweil, bivši Googleov inženjer, koji je već imao uspješnu prognozu da će računalo čovjeka pobijediti u šahu 1997., što je učinio Deep Blue protiv Garija Kasparova, pa posebno strašno djeluje zadnje proročanstvo da će čovjek uz pomoć AI-ja otključati besmrtnost do 2030. godine – virtualnu besmrtnost, da ćemo se valjda napokon riješiti ovog teretnog biološkog tijela.
Međutim, ima i druga strana. Pojavila se grupa od oko 3000 znanstvenika, eksperata raznih profila koji pozivaju na “korak unatrag”. Među njima milijarder Elon Musk i suosnivač Applea Steve Wozniak pozivaju da se cijeli projekt umjetne inteligencije “zaustavi na šest mjeseci”. Jer, kako kažu, sada više ni tvorci “ne mogu razumjeti, predvidjeti ili pouzdano kontrolirati svoj program”. Pritom je Elon Musk bio i rani investitor u kalifornijsku tvrtku iza ChatGPT-ja, OpenAI. No, ako nećemo uzeti ozbiljno čovjeka koji je rekao “da možda živimo u simulaciji” i nudio diplomatske savjete u rusko-ukrajinskom sukobu preko Twittera, Noam Chomsky, poznati intelektualac i lingvist, također je umjetnu inteligenciju nazvao “lažnim obećanjem” i pozvao da se stane na loptu s tehnološkom histerijom.
U svakom slučaju, ne može se ignorirati da je ChatGPT u mjesec dana, od prosinca lani do siječnja, došao do 100 milijuna korisnika, koji su njime pisali tekstove, kompilirali znanje, računali, programirali, a time je postao najbrže rastuća aplikacija u povijesti, tri puta brži od TikToka. Iako postoje sporovi oko njegove točnosti, činjenica je da gotovo polovica zaposlenika Amazona, Googlea, IBM-a, JP Morgana, McKinseyja, Nikea i Twittera tvrdi da se njime već obilato koristi za posao, a dvije trećine ih pritom to ne želi priznati svojem šefu, kaže nedavno istraživanje agencije Fishbowl. Zasad se Chat najviše koristi za životopise i popratna pisma, pisanje tekstova, kodiranje te sastavljanje prodajnih i marketinških e-mailova.
Ono o čemu se sada najviše govori u kontekstu umjetne inteligencije jest da će nas zamijeniti na radnim mjestima. Zaista, sve ide prema tome da korporativna srednja klasa uskoro odlazi u raj. Potvrdila je to procjena investicijskih bankara iz Goldman Sachsa otprije tjedan dana – da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti 300 milijuna radnih mjesta globalno u bližoj budućnosti. Najprije uredskih, administrativnih i pravnih poslova, njih 40 posto, potom poslova arhitekata i inženjera, a onda financijskih stručnjaka, onih u transportu, pa čak i u IT-sektoru. U konkretnim brojevima, uzimajući samo te djelatnosti, umjetna bi inteligencija mogla uzeti 40 milijuna radnih mjesta samo u SAD-u u ovom trenutku (od 160 milijuna zaposlenih Amerikanaca to je 25 posto).
S druge strane, kažu bankari iz Goldman Sachsa, odolijevat će poslovi čistača, domara, servisera i graditelja. Znači, šljakera, radnika, onih tobože “prljavih” zanimanja. Zanimljivo, strah koji se tipično pripisivao nižoj klasi i radnicima – da će ih zamijeniti strani radnici ili roboti (“They took our jobs!” – poznato je fanovima “South Parka”) – sada se prelio na klasu bijelih ovratnika: menadžere, službenike u bankama, knjigovođe, prevoditelje, novinare, procjenitelje rizika, revizore, pravnike, arhitekte, inženjere, agente u pozivnim centrima, možda čak učitelje, istraživače i programere.
Kad će se to dogoditi? Godina 2052. mogla bi biti godina potpune transformacije tržišta rada, kaže Aco Momčilović, psiholog i stručnjak za ljudske resurse, bivši direktor Ljudskih resursa Rimac Automobila. Možda do 2040. dobijemo “opću umjetnu inteligenciju”, kaže, program sposoban riješiti svaki intelektualni zadatak koji može i ljudsko biće. Do 2030. možda će nestati pravnici, financijaši, vozači kamiona, a za tri do pet godina već predvidljivi fizički poslovi, kao i poslovi obrade podataka i prikupljanja. Štoviše, veli Momčilović, ChatGPT je već sada napravio veliku promjenu za 200 milijuna ljudi na svijetu – slijepe osobe.
“Sad uzmu mobitel i slikaju što imaju u frižideru, a ChatGPT im analizira sve što je na slici, ‘imaš mlijeko, salatu, mrkvu, salamu’. Isto vrijedi i za robu iz ormara ili za bilo što drugo, to se već sada koristi i pomaže ljudima”, objašnjava.
Što se radnih mjesta tiče, kaže da je teško pretpostaviti koji će poslovi potpuno nestati, ali sigurno je da će prvo nestati niže plaćeni poslovi koje je lakše automatizirati, kao i administrativna zanimanja, a paralelno s time i poslovi za koje se mislilo da trebaju “ljudski dodir”, kao dizajneri ili developeri.
Kada bismo to sada prenijeli na strukturu poslova u Hrvatskoj, onda bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti 248.190 zaposlenih Hrvata, prema našem izračunu. Naime, toliko Hrvata, kažu zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku, radi u poslovima administracije (51.276), komunikacija (50.146), financija i osiguranja (36.894) te javnoj upravi (109.874) – pritom javna uprava obuhvaća državnu upravu, lokalnu i područnu samoupravu te javne službe. Kao i u SAD-u, ova naša računica pokazuje da bi na 1,6 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj program AI potencijalno mogao izbrisati 15 posto radnih mjesta. Zvuči neobično da u Hrvatskoj, poznatoj po predanom kultiviranju administrativnih poslova, pečatiranja i papirologije, umjetna inteligencija može uzeti razmjerno manje poslova nego u SAD-u (kod njih 25 posto). No, naša je analiza konzervativna. Ako bismo u obzir uzeli to da u državnoj i javnoj službi radi 230.000 ljudi, što su podaci Ministarstva pravosuđa i uprave za 2021., u što ne ulaze državne kompanije kao HAC, HŽ ili HEP, a njima pribrojili još sve one u privatnom sektoru koji se bave istim administrativnim poslovima (u bankama, financijama, računovodstvima, u prodaji i trgovini, u prijevozu, pa i one zaposlene u obrazovanju), mogli bismo ugrubo doći do 500.000 ljudi čiji su poslovi u opasnosti od umjetne inteligencije ili čak trećina svih zaposlenih Hrvata.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
