VODEĆA KOMPANIJA INA

Uz tradicionalna goriva razvija i alternativna: Strateškim investicijama do održivog poslovanja

Na lokaciji u Sisku razvit će održive alternative koje, između ostaloga, uključuju proizvodnju bitumena i logistički centar
 Zeljko Hajdinjak/CROPIX

Transformacija energetskog sektora događa se na globalnoj razini radi postizanja globalnih ciljeva održivosti, a i INA usmjerava svoje poslovanje u tom smjeru. Naš je cilj poslovati na održiv način, biti financijski snažna kompanija i uspješno odgovarati na izazove koje predstavljaju novi izvori energije, okolišne teme i tehnološki napredak. Imamo jasno definirane smjernice daljnjeg razvoja usmjerene nadogradnji tradicionalnih djelatnosti novim isplativim biznisima koji uključuju i iskorak prema zelenoj energiji. Iako će nafta i plin još dugo biti s nama i glavni izvor energije, svjesni smo da se industrija mijenja te smo snažno usmjereni na razvoj i korištenje alternativnih goriva, govori za Globus predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

Kompanija je trenutačno u procesu transformacije poslovanja, primarno rafinerijskog dijela i nadogradnje postojećeg lanca vrijednosti. Tako je u sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023., koji je donesen krajem 2018. godine, predviđena koncentracija prerade nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka te transformacija lokacije u Sisku u održive alternative s pretvaranjem gubitaka od oko milijardu kuna godišnje u dobit. U sklopu programa odobrena je i investicija u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji vrijedna oko četiri milijarde kuna. Zahvaljujući novom postrojenju, koje bi trebalo proraditi 2023., u rafineriji će se povećati udio proizvodnje profitabilnih bijelih proizvoda, odnosno motornih goriva.

Sredinom 2020. godine u rad je pušteno postrojenje Propan propilen spliter (PPS) koje omogućuje rafineriji širenje lepeze proizvoda te podiže razinu njezine konkurentnosti jer proizvodi propilen visoke čistoće koji se koristi kao poluproizvod u petrokemijskoj industriji. Radovi na postrojenju bili su vrijedni oko 550 milijuna kuna, a godišnji kapacitet mu je 84.000 tona. Na lokaciji u Sisku kompanija planira razviti održive alternative koje uključuju proizvodnju bitumena, logistički centar, solarnu elektranu i rafineriju biokomponenti. Projekt Biorafinerije bi Ini omogućio proizvodnju druge generacije biogoriva iz biomase, uz proizvodnju zelene energije. Radi se o investiciji od oko 300 milijuna eura, od čega je planirano dio sredstava osigurati iz Inovacijskog fonda Europske unije na koji je u studenome projekt i prijavljen.

Nedavno je, kažu u Ini, projekt Biorafinerije službeno uvršten na Listu strateških projekata Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a dodijeljen mu je i voditelj Operativne skupine koji će olakšati pripremu za implementaciju projekta. Projekt potencijalno donosi i radna mjesta u biotehnološkom sektoru kroz rad u samom postrojenju, ali indirektno u sektoru poljoprivrede kroz lanac proizvodnje i dobave biomase i miskantusa – energetske biljke za koju su provedena istraživanja pokazala da je dobra sirovina za proizvodnju bioetanola druge generacije. Bioetanol kao gorivo ima značajne prednosti u usporedbi s fosilnim gorivima, a jedna od najvećih je to što smanjuje količinu stakleničkih plinova. Koristi se kao pogonsko gorivo za vozila, a smatra se obnovljivim izvorom energije jer je dobiven iz poljoprivrednih proizvoda. INA je također posvećena i ispitivanju potencijala vodikove ekonomije i u suradnji s Gradom Zagrebom razvija projekt uvođenja vodika u gradski promet.

image
Sándor Fasimon

Projekt se odnosi na detaljne analize postojećeg stanja te sveobuhvatne pripreme za uvođenje autobusa na vodik u javni gradski prijevoz zajedno sa svom pratećom infrastrukturom kao što su punionice i spremišta za vodik. Spomenute aktivnosti provode se po Akcijskom planu energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba. U planu je i postavljanje solarne elektrane na Objektima prerade plina u Molvama koja bi bila jedna od najvećih u Hrvatskoj (9 MW) te u Sisku (3 MW). Za oba projekta završeno je projektiranje te su dobivene građevinske dozvole. S obzirom na fluktuaciju cijena nafte i plina, Inin je dugoročni cilj imati održiv portfelj otporan na promjene cijena. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina će se u budućnosti usmjeriti na razvoj postojećih koncesija uz efikasnost poslovanja.

INA nastavlja ulagati i u istraživanje i proizvodnju koji mogu osigurati nastavak priljeva novca u kompaniju pa su tako s Vladom Republike Hrvatske ove godine potpisali ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za tri nova istražna prostora. Na bloku Drava-03 započelo je 3D seizmičko snimanje područja koje obuhvaća 600 kvadratnih kilometara, što je najveći pojedinačni seizmički projekt ikada proveden u Hrvatskoj. INA aktivno traži nove poslovne prilike u regiji i inozemstvu kako bi rezerve nafte i plina zadržala najmanje na današnjim razinama. Kompanija je svjesna potencijala geo­termalne energije, pa tako razmatra i neke geotermalne projekte na postojećim bušotinama – Molve, Ferdinandovac i Beničanci.

Također, INA je prva u primjeni EOR (EOR – enhanced oil recovery) metode proizvodnje nafte u Hrvatskoj i jedna od malobrojnih u Europi. Od 2014. godine utiskuje se ugljični dioksid u polje Ivanić, a od 2015. u polje Žutica s ciljem povećanja proizvodnje nafte i plina. Projekt ima ekološku dimenziju. Najviše od svih u Hrvatskoj doprinosi smanjenju emisija CO2 budući da se njime u podzemlju trajno uskladišti 400.000 tona CO2 u ležišta. Inin cilj je i u budućnosti ostati prvi izbor kupaca u pokretu i tržišni lider s ciljanom lepezom gastro proizvoda i usluga, robe široke potrošnje i proiz­voda za vozila.

Uz to želi ojačati svoju vodeću tržišnu poziciju, udio i snagu brenda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te se profitabilno proširiti na nova tržišta u jugoistočnoj Europi. Nastavit će, kažu, pružati vrhunska tradicionalna goriva te ulagati u niz alternativnih goriva razvijanjem prvorazredne infrastrukture. Da bi se to postiglo, nužno je kontinuirano ulaganje. Tako je prošle godine i u prvoj polovini 2020. INA uložila više od 160 milijuna kuna u projekte za razvoj i modernizaciju svojih maloprodajnih lokacija. Od sredine prošle godine u suradnji s HEP-om su postavili više od 40 punionica za električne automobile na odmorištima kraj maloprodajnih mjesta.

U planu je postavljanje još 20-ak punionica. Nedavno je za korisnike INA kartice kompanija omogućila plaćanje bez ulaska u maloprodajni prostor. Riječ je o aplikaciji INA PAY pomoću koje vlasnici INA kartica mogu brzo i sigurno beskontaktno plaćati goriva i druge proiz­vode. To je prva takva aplikacija na tržištu. Kao vodeća kompanija u naftnom i plinskom poslovanju u Hrvatskoj s najvećom modernom maloprodajnom mrežom, INA želi nagraditi vjernost svojih kupaca. Zato je pokrenula i originalni program vjernosti, INA Loyalty, nudeći kvalitetne popuste, nagrade, pogodnosti i posebne promocije. Cjelokupni program popraćen je novom Ininom mobilnom aplikacijom INA Loyalty.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. siječanj 2021 18:04