ZAGREB - Krediti, krediti, povoljni, na akcijama, bez dodatnih instrumenata osiguranja, spas za cijelu obitelj... vrište najnovije reklame hrvatskih banaka. Možete zatvoriti minuse na tekućim računima u nekoj drugoj banci, otplatiti stare kredite, platiti dug na kartici, kupiti si neke stvari za stan, otići na odmor ili jednostavno nekoliko mjeseci lagodnije živjeti. Banke daju gotovinu i ne pitaju puno, važno je da se kredit vraća. Ponovno se može dobiti gotovina i preko kreditnih kartica, što je lani, na vrhuncu krize, bilo zaustavljeno.
Očekivan potez
Analitičari kažu da je povratak banaka građanima očekivan. Naime, banke su se nakrcale novcem upravo lanjske i početkom ove godine kad su im kreditne aktivnosti zamirale, tvrtke su propadale, a stambeni su se krediti tražili znatno manje nego prije. Poduzeća, i kad su htjela, nisu mogla dobiti novac jer su postali rizični klijenti, a građani više nisu hrlili po stambeni kredit jer ne znaju hoće li i sutra imati posao da bi ga mogli vraćati.
S druge strane, opća besparica mnoge je gurnula i u nedopuštene minuse na tekućim računima, koje ne mogu zatvoriti bez novog kredita, pa ne čudi da ponovno raste potražnja za gotovinskim kreditima.
Stoga su banke krenule u novu kampanju prodaje novca hrvatskim građanima. Koliko će ta kampanja biti uspješna, teško je procijeniti jer ekonomisti ne očekuju povratak optimizma potrošača, što je uvjet za buđenje potrošnje, još najmanje godinu i pol do dvije. Banke, s druge strane, nemaju toliko vremena jer novac koji su nakupile moraju nekome plasirati. Dok poduzeća vegetiraju ili propadaju, okreću se - stanovništvu.
Prebijanje dugova
- Otplata starih dugovanja uzimanjem novih kredita samo je kratkoročno rješenje jer se na duge staze problem nedostatka novca može riješiti samo na dva načina - ili povećanjem prihoda, ili, što mi preporučujemo, smanjivanjem troškova. Banke imaju svoj interes, a to je plasirati što više novca uz što višu kamatu, i to je legitimno. Očito je da su u gotovinskim nenamjenskim kreditima prepoznale tržišnu nišu u kojoj još ima prostora za rast - ocjenjuje Nikola Milijević, osnivač i predsjednik udruge “Život u plusu”.
Bolje nego lani
Tako je, primjerice, Hrvatska poštanska banka u prvom kvartalu 2010. odobrila gotovo dvostruko više gotovinskih nenamjenskih kredita nego u istom lanjskom razdoblju. I u Ersteu nam kažu da je ove godine primjetan trend rasta. O blagom rastu tih kredita govore u Splitskoj i Privrednoj banci. S druge strane, u Zagrebačkoj banci kažu da su u prva tri mjeseca ove godine odobrili neznatno više takvih kredita, a u Hypo-banci tvrde da su registrirali samo “lagani porast” .
Glavni razlog rasta nenamjenskih kredita jest činjenica da se klijenti, u vrijeme krize, puno teže odlučuju za veće. No, unatoč tome bankari tvrde da ni stambeni krediti nisu zamrli.
Erste počela davati stambene kredite strancima
Erste banka počela je odobravati stambene kredite za strane državljane, koji kupuju stambeni prostor u Hrvatskoj.
Ti se krediti odobravaju u iznosu od 20 do 250 tisuća eura, u kunskoj protuvrijednosti, uz valutnu klauzulu u eurima. Rok povrata je 20 godina, a kamatna stopa od 6,50 do sedam posto, ovisno o kreditnoj sposobnosti klijenta. Instrumenti osiguranja kredita su, tvrde u Ersteu, hipoteka i garantni polog.
Više se štedi nego što se dižu krediti
- Ne može se govoriti o rastu gotovinskih nenamjenskih kredita. Ljudi u krizi više štede i odgovornije se zadužuju - ističe Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB).
Bohaček dodaje kako nije realno očekivati rast nenamjenskih kredita u vrijeme krize, ali ni zamjetnije ‘labavljenje’ uvjeta, pa tako ni pad kamata, po kojima se oni odobravaju.