Protekla dva mjeseca ove godine bila su turbulentno razdoblje kako za strana tako i za domaće tržište kapitala. Najveće oscilacije događale su se na američkom tržištu a iste su se posljedično odrazile kako na europskom tako i na domaćem tržištu. Analiza kretanja dva najpoznatija američka burzovna indeksa tako je pokazala da je indeks S&P 500 siječanj završio s 5,62 posto u plusu, dok je u veljači došlo do minusa od – 3,89 posto. Nakon prva dva mjeseca S&P je uspio zadržati 1,50 posto plusa a prosječni omjer cijene i zarade (P/E) trenutno se nalazi na 26,1. Slične izvedbe je bio i indeks Dow Jones. Siječanj je završio s 5,79 posto u plusu da bi u veljači došlo do minusa od – 4,28 posto pa je prva dva mjeseca završio s 1,25 posto plusa. Prosječni P/E omjer trenutno se nalazi na 25,9.
Vidimo da veljača nije bila dobar mjesec za američko tržište dionica. Što se točno dogodilo u veljači? Buran dan zasigurno bio je 5. veljače kada se indeks Dow Jones smanjio čak više od 6 posto u razdoblju od šest minuta te dan završio s minusom od 4,60 posto, dok je S&P 500 je taj dan završio s minusom od 4,10 posto. Padu su djelomično doprinijeli složeni proizvodi povezani s volatilnošću tržišta koji su taj su dan zabilježili milijunske gubitke. Najoštriji pad u povijesti investitore je prisjetio da tržište samo ne raste, što je u posljednje vrijeme bio slučaj, nego i pada. Svi ključni indeksi, Nasdaq, S & P 500, Dow Jones i Russell 2000 imali su značajan pad u veljači. Okidač za pad bio je porast kamatnih stopa. Kamatne stope na 10-godišnju obveznicu oštro su porasle s 2,25 posto na gotovo 3 posto u 2018. Potencijalni porast na 4 posto ili više tijekom godine može se smatrati oštrim porastom i može uzrokovati povlačenje na burzi slično onome u veljači. Negativne realne stope pridonijele su višestrukom rastu na dioničkom tržištu koji traje od 2015. godine, budući da je bilo atraktivno ulagati u dionice u odnosu na instrumente s fiksnim dohotkom. Kako prinosi obveznica rastu, relativna procjena ulaganja s fiksnim prihodima postaje atraktivna u odnosu na dionice.
Najava većih kamatnih stopa
Krajem veljače indeksi su nastavili padati i to preko 1 posto potaknuti govorom nedavno imenovanog predsjednika FED-a (Američke središnje banke), Jeromea Powella pred američkim kongresom. Tako je Dow Jones 30 27.2.2018 završio u minusu -1,16 posto, dok su S&P 500 i tehnološki Nasdaq pali za -1,27 i -1,23 posto. U predstavljanju polugodišnjeg FED-ovog izvješća Jerome Powell se obvezao na "postizanje ravnoteže" između rizika od pretjeranog rasta gospodarstva i potrebe za održavanjem istog. Izjavio je kako u SAD-u ekonomija jača, inflacija raste i slijedom toga će FED postepeno podizati kamatne stope. Iako su kreatori politike FED-a za ovu godinu predvidjeli tri povećanja kamatne stope, analitičari proučavajući Powellov govor smatraju da bi ih moglo biti i više od tri, tj. šanse su jedan na prema tri za četvrto povećanje kamatnih stopa ove godine. Veće kamatne stope koje je najavila Američka središnja banka FED tradicionalno su štetne za dionice jer povećavaju troškove zaduživanja tvrtki, negativno utječu na diskontnu stopu koja se koristi u modelima vrednovanja, što rezultira nižim ciljevima cijena od strane analitičara.
Na europskim tržištima, siječanj je također donio plus, dok je veljača“ pojela“ prinose dioničkih indeksa. Njemački Dax siječanj je završio s 2,10 posto plusa, dok je veljača donijela minus od 5,14 posto. Prosječni P/E omjer trenutno se nalazi na 20. Pariški pak CAC indeks siječanj je završio s 3,19 posto plusa, dok je veljača donijela minus od 2,94 posto. Prosječni P/E omjer trenutno se nalazi na 21,6. Londonski pak FTSE indeks siječanj je završio s minusom od 2,01 posto, dok je veljača donijela minus od 4 posto, prosječni P/E omjer trenutno je 24,8. Britanski indeks pod utjecajem problema vezanih uz Brexit imao je najveći minus od svih promatranih indeksa u prva dva mjeseca.
Povijesno visoka razina omjerima cijena i zarada
Opasnost za trenutno tržište u SAD-u su američki indeksi s omjerima cijena i zarada (P/E) iznad 25 što su povijesno visoke razine. Takvi omjeri cijena i zarada su opravdani u situaciji snažnog rasta dobiti kompanija i niskih kamatnih stopa. No povijest nas uči da će prije ili kasnije ove visoke valuacije u kombinaciji s porastom kamatnih stopa slomiti tržište. To se dogodilo 1962.i 1987., u godinama kada nije bilo recesije ali bik je svejedno izdahnuo jer su dionice naprosto postale preskupe te kada je FED pokrenuo mehanizam rasta kamatnih stopa to ih je dokrajčilo.
Kakvo je stanje na domaćem tržištu? Crobex je prva dva mjeseca zaključio na približno jednakim razinama s početka godine, siječanj je tako završio s 2,27 posto plusa, dok je veljača donijela 2,40 posto minusa. Zagrebačka burza se još uvijek nalazi pod snažnim utjecajem događaja u vezi Agrokora. Nedavna ostavka povjerenika Ante Ramljaka srušila je taj dan Crobex za -1,56 posto. Pad bi vjerojatno bio i puno viši da Zagrebačka burza nije zaustavila trgovanje dionicama iz sastava Agrokora. No to nije bio najgori dan na domaćem tržištu kapitala u protekla dva mjeseca. Tu nezahvalnu titulu odnio je 6 veljače koje je Crobex završio s minusom od -2,34 posto slijedom događaja na svjetskim burzama od prethodnog dana. Taj dan je i zabilježen maksimalni dnevni promet u protekla dva mjeseca od 14,5 milijuna kuna. Drugi po redu promet od 11,1 milijun kuna zabilježen je zadnji dan veljače uz rast Crobexa od skoro 1 posto, što bi ipak moglo predstavljati najavu pozitivnog smjera na domaćem tržištu.
Dobri rezultat nekih domaćih tvrtki
Ono što na Zagrebačkoj burzi ohrabruje su jako dobri rezultati pojedinih tvrtki poput AD Plastika, Atlantic Grupe i Janafa. Neke je tvrtke pogodila kriza u vezi s Agrokorom, pa su otpisom milijunskih potraživanja ostvarili nešto nižu dobit (Medika), odnosno gubitak (Tehnika). Prisutan je i problem tzv. starih asova poput Uljanika i Petrokemije koji teško mogu opstati bez utjecaja države.
U siječnju se najviše trgovalo dionicama Zagrebačke banke, Valamara i Atlantske plovidbe, dok je u veljači najveća potražnja bila za Valamarom, Hrvatskim Telekomom i Adris Grupom. Iako je Zagrebačka burza 1.3. najavila nastavak trgovanja dionicama iz sastava Agrokor, te se tim dionicama trebalo početi trgovati 2.3.2018, ubrzo nakon toga HANFA je naložila Zagrebačkoj burzi da privremeno i bez odgode na uređenom tržištu obustavi trgovanje dionicama izdavatelja iz grupe Agrokor (Belje d.d., Jamnica d.d., Ledo d.d., PIK-Vinkovci d.d., Tisak d.d., Vupik d.d., Zvijezda d.d. i Žitnjak d.d.), sa svrhom zaštite ulagatelja i osiguravanja urednog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu.
Dio investicijske zajednice, uključujući i profesionalne igrače nije zadovoljan reakcijom regulatora smatrajući da obustave trgovanja nije trebalo biti, te da dionice same po sebi nose neizvjesnost. Obustava trgovanja mogla bi potrajati mjesecima, a do tada imateljima koji požele prodati svoje dionice preostaje oglasnik. S obzirom na burna kretanja tržišta u prva mjeseca, za pretpostaviti je da i ostatak godine zasigurno neće biti dosadan.