Prosječna cijena Krašovih proizvoda u prošloj je godini pala oko 12 posto. Proces urušavanja cijena, kaže Marica Vidaković, prokuristica kompanije, traje već godinu i pol dana. Zato se na policama dućana sve češće mogu vidjeti natpisi “akcija”.
- Za proizvođače i trgovce akcije su postale glavni alat. Proizvođači se bore za svoje tržišne udjele, a trgovci za potrošače. U tom procesu nitko ne dobiva i on je dugoročno neodrživ - objašnjava Vidaković.
Pored toga što su osuđene na spuštanje cijena svojih proizvoda, kompanije su suočene i sa skupljim ‘inputima’, a posljedica je smanjivanje profitabilnosti. Ključno je pitanje može li se izdržati taj ogromni pritisak.
- Da bismo zadržali tržišne udjele, moramo izdržati - kaže Vidaković.
Jednom kada se ciklus okrene, važno je s koje se pozicije kreće. Svoju šansu Kraš vidi, prije svega, u još većem ulaganju u vlastite brandove.
Bitka za tržište
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su proizvođačke cijene u siječnju pale 2,9 posto u odnosu na isti mjesec lani. Pritom su prehrambeni proizvodi pojeftinili 2,8 posto. Službena statistika bilježi pad cijena od svibnja prošle godine, što znači da padaju već devet mjeseci.
Domaća proizvodnja namještaja, primjerice, pojeftinila je za 4,2 posto. Direktorica prodaje jednog od većih domaćih proizvođača kaže da je od same potražnje njima veći problem “velika ponuda robe na tržištu”.
- Potražnja za kvalitetnim proizvodom i dalje je pristojna, ali tržiše Zapadne Europe je zasićeno, pa je i pritisak na cijene velik. Preostaje nam da se što boljom kvalitetom proizvoda i dobrim odnosima s kupcima borimo za svoju poziciju na tržištu - objašnjava.
Industrija koja je morala najviše spustiti cijene je proizvodnja duhana. Međutim, statistika pokazuje neobičan trend: dok su proizvođačke cijene duhana pale 12,7 posto, one u maloprodaji porasle su 14,7 posto.
Rast trošarina vjerojatno objašnjava taj raskorak. U rovinjskom Adrisu kažu da je više razloga jeftinijoj proizvodnji, među ostalim “eksplozija rezanog duhana” koji ima znatno nižu jediničnu cijenu. U usporedbu sa zemljama EU, Hrvatska spada u grupu zemalja koje bilježe najveći pad proizvođačkih cijena. Prema podacima Eurostata, u prosincu su najviše pale proizvođačke cijene na Cipru, 5,2 posto, zemlji koja trenutačno prolazi najveću recesiju, zatim u Belgiji (3,6 posto) i Bugarskoj (2,8 posto), a Hrvatska je na četvrtome mjestu s padom od 2,6 posto.
Problem deflacije
Posljednjih mjeseci vrlo je izražen i pritisak na spuštanje cijena u maloprodaji, a u siječnju su rasle tek 0,1 posto. To znači da u Hrvatskoj trenutačno nema inflacije, odnosno da je na rubu deflacije.
Iako na prvi pogled pad cijena izgleda kao dobra vijest za kupce, za gospodarstvo u cjelini smatra se optimalnom inflacija od oko dva posto. Jer, deflacija sa sobom povlači niz negativnih efekata: padom proizvodnih i proizvođačkih cijena povećava se zaduženost, smanjuju plaće, a nakon njih i zaposlenost.
Najnoviji podaci DZS-a govore da je stopa nezaposlenosti u siječnju dosegla 22,4 posto. U istom mjesecu lani bila je 21,9 posto, što znači da je danas na burzi oko 11.500 ljudi više nego u isto vrijeme lani.