ZAGREB - Uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj zahtijevalo bi velik administrativni napor, s neizvjesnim prihodnim rezultatom, a povećalo bi troškove javne uprave, ali i porezno opterećenje građana, smatra
Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije (IJF).
- Potrebne su kvalitetne i ažurne baze podataka o nekretninama, te jasno određivanje metode vrednovanja nekretnina. Valja imati na umu i da su mnoge nekretnine hrvatskih građana opterećene kreditima, pa bi osnovicu tog poreza trebala činiti neto vrijednost nekretnine, što donosi nove administrativne probleme, upozorava Kesner-Škreb u svojoj najnovijoj analizi.
Rast kreditne opterećenosti
Podsjeća na velik rast kreditne opterećenosti Hrvata. Naime, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su stambeni krediti stanovništva u svibnju ove godine dosegli 52 milijarde kuna. Dodatan je problem što se porez na nekretnine ubire jednom godišnje, pa predstavlja velik jednokratan teret za pojedinca.
Tako bi, primjerice, uvođenje poreza na nekretnine prosječnog hrvatskog građanina godišnje moglo stajati i preko 8000 kuna. Radi se o našoj kalkulaciji, koja se temelji na veličini stana od 50 kvadrata i cijeni četvornog metra od 1500 eura, te uz pretpostavku da se porez na nekretnine uvede po stopi od 1,5 posto i da nema neoporezivog dijela stambenog prostora.
Analiza IJF-a pojavljuje se u trenutku kada se u Hrvatskoj vode rasprave treba li oporezovati imovinu i time prebaciti porezni teret s potrošnje na imovinu. Cilj je naglasak na oporezivanju pomaknuti s potrošnje na imovinu, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama.
Porez i na zemljište
Iako uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj neće ići lako, gotovo se sa sigurnošću može reći da ćemo ga i mi prije ili kasnije uvesti. Osim stanja u državnoj i lokalnim blagajnama, u prilog tome govori i podatak da sve članice EU, s izuzetkom Belgije i Malte, imaju neki oblik oporezivanja nekretnina. Njega uglavnom određuju lokalne vlasti, i to po stopama u rasponu od 0,1 do tri posto, a predmet oporezivanja su zemljišta i građevine, dok su obveznici poreza pravne i fizičke osobe. Ipak, u nekim članicama Unije, poput Grčke i Švedske, uz lokalne postoje i državni porezi na nekretnine. Svojevrsni je izuzetak Estonija, u kojoj se porez na nekretnine ubire samo na zemljište.
Zanimljivo je da stambeni prostor u kojem stanuju vlasnici u nizu zemalja ima poseban tretman. Tako je on u Grčkoj, Irskoj, Italiji, Litvi i Portugalu, oslobođen plaćanja toga poreza, dok se u Bugarskoj i Sloveniji na njega razrezuje niži porez, tvrdi se u analizi IJF-a.
Pa ipak, većina Unijinih članica razmjerno malo poreza ubire od nekretnina. Taj je porez u 15 starih članica, te Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, 2006. činio samo dva posto ukupnih prihoda od poreza i doprinosa. Ako se iz računice isključe Poljska, Francuska i Velika Britanija, u kojima se nekretnine oporezuju natprosječno, udio prihoda od poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima drugih zemalja ne prelazi 1,3 posto.
Bez komunalne naknade
No, čak i u usporedbi s njima Hrvatska stoji loše, o čemu govori i podatak da smo 2006. od raznih oblika oporezivanja nekretnina ubrali samo 0,13 posto ukupnih poreznih prihoda. U Hrvatskoj se nekretnine oporezuju samo porezima na kuće za odmor i na korištenje javnih površina. Raširena je i komunalna naknada, koju bi, ako se uvede porez na nakretnine, trebalo ukinuti, zaključuje Kesner-Škreb.
Adriano Milovan
- Potrebne su kvalitetne i ažurne baze podataka o nekretninama, te jasno određivanje metode vrednovanja nekretnina. Valja imati na umu i da su mnoge nekretnine hrvatskih građana opterećene kreditima, pa bi osnovicu tog poreza trebala činiti neto vrijednost nekretnine, što donosi nove administrativne probleme, upozorava Kesner-Škreb u svojoj najnovijoj analizi.
Rast kreditne opterećenosti
Podsjeća na velik rast kreditne opterećenosti Hrvata. Naime, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su stambeni krediti stanovništva u svibnju ove godine dosegli 52 milijarde kuna. Dodatan je problem što se porez na nekretnine ubire jednom godišnje, pa predstavlja velik jednokratan teret za pojedinca.
Tako bi, primjerice, uvođenje poreza na nekretnine prosječnog hrvatskog građanina godišnje moglo stajati i preko 8000 kuna. Radi se o našoj kalkulaciji, koja se temelji na veličini stana od 50 kvadrata i cijeni četvornog metra od 1500 eura, te uz pretpostavku da se porez na nekretnine uvede po stopi od 1,5 posto i da nema neoporezivog dijela stambenog prostora.
Analiza IJF-a pojavljuje se u trenutku kada se u Hrvatskoj vode rasprave treba li oporezovati imovinu i time prebaciti porezni teret s potrošnje na imovinu. Cilj je naglasak na oporezivanju pomaknuti s potrošnje na imovinu, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama.
Porez i na zemljište
Iako uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj neće ići lako, gotovo se sa sigurnošću može reći da ćemo ga i mi prije ili kasnije uvesti. Osim stanja u državnoj i lokalnim blagajnama, u prilog tome govori i podatak da sve članice EU, s izuzetkom Belgije i Malte, imaju neki oblik oporezivanja nekretnina. Njega uglavnom određuju lokalne vlasti, i to po stopama u rasponu od 0,1 do tri posto, a predmet oporezivanja su zemljišta i građevine, dok su obveznici poreza pravne i fizičke osobe. Ipak, u nekim članicama Unije, poput Grčke i Švedske, uz lokalne postoje i državni porezi na nekretnine. Svojevrsni je izuzetak Estonija, u kojoj se porez na nekretnine ubire samo na zemljište.
Zanimljivo je da stambeni prostor u kojem stanuju vlasnici u nizu zemalja ima poseban tretman. Tako je on u Grčkoj, Irskoj, Italiji, Litvi i Portugalu, oslobođen plaćanja toga poreza, dok se u Bugarskoj i Sloveniji na njega razrezuje niži porez, tvrdi se u analizi IJF-a.
Pa ipak, većina Unijinih članica razmjerno malo poreza ubire od nekretnina. Taj je porez u 15 starih članica, te Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, 2006. činio samo dva posto ukupnih prihoda od poreza i doprinosa. Ako se iz računice isključe Poljska, Francuska i Velika Britanija, u kojima se nekretnine oporezuju natprosječno, udio prihoda od poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima drugih zemalja ne prelazi 1,3 posto.
Bez komunalne naknade
No, čak i u usporedbi s njima Hrvatska stoji loše, o čemu govori i podatak da smo 2006. od raznih oblika oporezivanja nekretnina ubrali samo 0,13 posto ukupnih poreznih prihoda. U Hrvatskoj se nekretnine oporezuju samo porezima na kuće za odmor i na korištenje javnih površina. Raširena je i komunalna naknada, koju bi, ako se uvede porez na nakretnine, trebalo ukinuti, zaključuje Kesner-Škreb.
|
Prosječan Hrvat živi u stanu od 70 četvornih metara
Porez na nekretnine često se povezuje sa stambenom politikom, jer bi njegovo uvođenje bilo signal samcima u velikim stanovima da presele u manji. No, Kesner-Škreb upozorava kako je u Hrvatskoj 2006. prosječna veličina stana iznosila 70 četvornih metara, ali u njemu su u prosjeku živjela tri člana domaćinstva. Stoga je upitno koliko u Hrvatskoj uopće ima samaca koje bi novi porez prisilio da isele. |
|
Pet razloga za i protiv
ZA - Porez na nekretnine razmjerno je stabilan izvor prihoda za proračun - Uvođenje tog poreza odgovaralo bi lokalnim jedinicama - Porez na nekretnine imaju gotovo sve članice EU - Vlasnici nekretnina imaju koristi od države, pa to moraju i platiti - Porez na nekretnine utječe na odluku pojedinca gdje će živjeti PROTIV - Velik jednokratni teret za poreznog obveznika - Nedostatak kvalitetnog popisa nekretnina u Hrvatskoj - Problem vrednovanja nekretnina i određivanja porezne osnovice - Porez na nekretnine smanjuje štednju, a povećava potrošnju - Uvođenje tog poreza vezano je uz dodatne troškove javne uprave |
Adriano Milovan
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....