Nakon što u srpnju sljedeće godine pristupi EU, Hrvatskoj prijeti znatan pad izvoza i još veći rast uvoza te seljenje proizvodnje u susjedstvo, što bi njezinu gospodarstvu moglo nanijeti velike gubitke.
Zbog izlaska iz CEFTA -e, koji će se dogoditi istodobno s našim ulaskom u EU, hrvatski izvoznici suočit će se s povećanjem carina u regiji, posebno u BiH i Srbiji. Posljedica toga bit će smanjenje izvoza u te zemlje jer će naši proizvodi na tim tržištima postati skuplji i manje konkurentni. Istodobno, past će već i sada mali carinski zid prema EU, pa se može očekivati značajan rast uvoza iz ostalih članica Unije, ali i iz zemalja regije, kojima je EU, u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja, osigurala slobodan pristup tržištu Unije.
Prehrambeni proizvodi
Analiza koju je HNB objavio u lipanjskom Biltenu pokazuje da hrvatske žrtve izlaska iz CEFTA-e neće biti male. Posebno će stradati poljoprivredno-prehrambeni sektor, osobito mesna, mliječna i duhanska industrija. Tako će hrvatski prehrambeni proizvodi, koji se u BiH sada izvoze bez carina, preko noći suočiti s carinom, koja će od 1. srpnja skočiti u prosjeku na 7,7 posto. Kada je riječ o izvozu na srbijansko tržište, carinski šok bit će još i veći: umjesto prosječne carine od 4,5 posto, po kojoj sada naši prehrambeni proizvodi ulaze u Srbiju, carinsko će opterećenje skočiti na prosječnih 13,2 posto.
Pritom bi se u posebnim problemima mogla naći duhanska industrija, koja svoje proizvode u BiH trenutačno plasira bez carina, a od 1. srpnja 2013. carinska ulaznica skače joj na 14,5 posto.
Skuplje meso i riba
U slučaju Srbije stanje će biti još i gore: izvoz duhanske industrije carinit će se po stopi od 57,6 posto. Sličan šok čeka i mesnu industriju. Prerađevine od mesa, riba i rakova iz Hrvatske u BiH se trenutačno izvoze bez carine, a od 1. srpnja 2013. čeka ih carina od čak 43,4 posto. Znatno će se povećati i carine na mesne proizvode, koji će, u slučaju izvoza u BiH, skočiti sa sadašnjih nula na 20,9 posto. I izvoz živih životinja znatno će poskupjeti jer će mu se, umjesto nulte carinske stope, za ulazak na tržište BiH obračunavati carina od 24,4 posto.
Šest država
Podaci državne statistike i HNB-a pokazuju da Hrvatska na tržište CEFTA-e plasira petinu svojeg ukupnog robnog izvoza. Od 1,8 milijardi eura, koliko je lani vrijedio hrvatski robni izvoz u CEFTA-u, oko pola milijarde eura odnosilo se na poljoprivredne i prehrambene proizvode. Iako CEFTA-u danas, ne računajući Hrvatsku, čini šest država, najveći dio hrvatskoga izvoza u taj tranzicijski blok, oko 90 posto, “gutaju” BiH i Srbija, dok je značaj Crne Gore, Kosova, Makedonije i Moldavije za našu trgovinu puno manji.
Analiza središnje banke pokazuje da će Hrvatska i nakon što pristupi EU oko dvije trećine svojih proizvoda u BiH izvoziti bez carina, što je rezultat Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je Sarajevo sklopilo s Bruxellesom, ali trećina proizvoda past će pod udar carina. Sreća u nesreći je da će carinsko opterećenje za većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koje izvozimo u BiH ipak biti nisko.
U slučaju Srbije, pogoršanje uvjeta robne razmjene bit će još i gore. Naime, prema SSP-u između Beograda i Bruxellesa, koji će se od srpnja sljedeće godine primjenjivati i na Hrvatsku, carinska zaštita za ulazak na srbijansko tržište postoji ne samo u segmentu prehrambenih proizvoda, nego i kod dijela industrijskih proizvoda. No, za neke hrvatske proizvode, poput mesa, carine će se čak i smanjiti. Računica središnje banke, koja se temelji na sličnim iskustvima drugih tranzicijskih zemalja koje su ulazile u EU, pokazuje da bi hrvatski izvoz, zbog napuštanja CEFTA-e, mogao pretrpjeti štetu do 100 milijuna eura, odnosno između 0,1 i 0,2 posto BDP-a. S druge strane, zbog otvaranja hrvatskih granica prema Zapadu, povećat će se uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz ostalih članica Unije, i to za oko 300 milijuna eura, ili oko 0,6 posto hrvatskoga BDP-a, pri čemu bi se glavnina tog učinka, upozoravaju u HNB-u, mogla osjetiti već u drugoj polovici sljedeće godine.
- Ako Hrvatska ne uspije iskoristiti prednosti zajedničkog tržišta i ne nadoknadi gubitke s preferencijalnih tržišta pojačanim izvozom na nova tržišta, i u sljedećim bi se godinama manjak u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mogao nastaviti pogoršavati, pa bi se tako u 2014. mogao pogoršati za još 0,3 posto BDP-a - upozorava se u Biltenu HNB-a.
No, uzimajući u obzir stanje u kojem se nalazi EU, povećanje izvoza baš i neće biti lak zadatak.
- U EU ulazimo u nezgodnom trenutku, pa ni pozitivni učinci članstva u našem slučaju neće biti tako izraženi kao kod zemalja koje su Uniji pristupale u prethodna dva kruga proširenja. Možemo se nadati da će se postići neki dogovor oko plasmana naših proizvoda na tržišta zemalja koje ostaju u CEFTA-i. U protivnom, to će biti udar na dio naših izvoznika jer je teško očekivati da će oni brzo moći iskoristiti potencijal koji im nudi tržište EU. Stoga se može očekivati i da će dio njih preseliti svoju proizvodnju u BiH i Srbiju - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
Prostori za ofenzivu
Toga su, čini se, svjesni i u HNB-u. Uostalom, hrvatski izvoznici već i sada uglavnom slobodno izvoze na jedinstveno tržište EU, a naši izvozni rezultati baš i nisu ohrabrujući. U Biltenu HNB-a stoga ističu kako bi hrvatski izvoznici nove prostore za izvoznu ofenzivu mogli potražiti u zemljama s kojima EU ima ugovore o slobodnoj trgovini, poput Meksika, Južne Koreje ili Južnoafričke Republike, ili pak u zemljama s kojima Bruxelles pregovara o liberalizaciji trgovine, kao što su Indija, Kanada ili zemlje Perzijskog zaljeva. Utjeha u cijeloj priči je to što su i članice CEFTA-e na putu ulaska u EU pa će u dogledno vrijeme, prije ili kasnije, i one biti dio jedinstvenog tržišta EU.