Drugi put ove godine, Vlada kreće u rebalans proračuna za 2013. koji je najavljen iz Ministarstva financija kao “tehnički”. Potonjim pridjevom nastoji se stvoriti dojam kako punjenje proračuna nije ugroženo u značajnijoj mjeri i tako umanjiti dramatika koju je stvorilo najnovije smanjenje kreditnog rejtinga države od strane agencije “Fitch”, piše Slobodna Dalmacija.
U novi rebalans ide se prije svega zbog probijanja zamišljenog “minusa” u proračunu koji u prvih šest mjeseci iznosi 11,4 milijardi kuna, što je milijardu i 100 milijuna kuna više od plana za čitavu godinu. Kao uzroke većeg minusa Ministarstvo označava sanaciju zdravstva (tri milijarde kuna) i povećanje, za 764 milijuna kuna, subvencija poljoprivrednicima.
Dr. Petar Sindičić, član Odbora za financije, ocjenjuje kako povećanje deficita i smanjenje proračunskih prihoda koje je objavilo Ministarstvo, ne može biti usklađeno tehničkim rebalansom.
- U ovom trenutku ne znamo što će Ministarstvo predložiti. No, ako se prihodi ne ostvaruju prema planu, onda to nije tehnički rebalans koji označava mijenjanje stavki bez utjecaja na konačni iznos rashoda i prihoda. Mi imamo pad prihoda PDV-a i pad prihoda od poreza na dobit u prvih šest mjeseci, prema tome izvjesno je da neće proračunski prihod biti planiranih 113 milijardi kuna – kaže Sindičić.
U prilog njegovim riječima ide i najnovija analiza Instituta za javne financije posvećena izvješću o ostvarivanju proračuna za prvih šest mjeseci. Autor analize IJF-a dr. Anto Bajo iščitava iz proračunskih rezultata, osim pada prihoda, i rast rashoda veći od planiranih.
- Deficit je uglavnom rezultat rasta javnih rashoda. Takav nepovoljan trend potvrđuje da se sadašnja i prethodne vlade nisu bavile ozbiljnim provedbama strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna – zaključuje Bajo, procjenjujući i kako će se proračunska ravnoteža napraviti daljnjim zaduživanjem.
Na polovici godine država se zadužila 18 milijardi kuna, Bajo procjenjuje da bi do kraja godine mogla posuditi još 17 milijardi kuna i tako se približiti rekordu iz 2010. kada se država zadužila 35 milijardi kuna.
Prema tome scenariju, hrvatski javni dug dosegnuo bi 60 posto BDP-a čime bi se država mogla naći u postupku prekomjernog duga koji provodi Europska komisija.
- Ključno je pitanje kako i kada mi mislimo smanjiti proračunski deficit koji prema pravilima EU-a ne smije biti veći od tri posto BDP-a. Mi smo iznad toga i možemo doći u situaciju proračunskog nadzora EU-a.
Kada usvajate proračun koji ima u sebi uračunat deficit, morate imati odgovor na pitanje kako ćete taj deficit financirati u budućnosti – komentira Sindičić.
Sve upućuje da će Vlada nekako izgurati tekuću proračunsku godinu uz deficit koji bi mogao doseći 16 do 17 milijardi kuna bez rezanja najvažnijih stavki rashodovne strane proračuna (mirovine, plaće u državnim i javnim službama, subvencije gospodarstvu), koje se, međutim, u 2014. i u 2015. neće moći izbjeći ako ne dođe do oporavka gospodarstva i rasta BDP-a, piše Slobodna Dalmacija.