ZAGREB - Unatoč slabijem standardu ili baš zbog njega, Srbi su manje zadužena nacija u usporedbi s Hrvatima i Slovencima. Manju potrošnju u odnosu na primanja na prostoru bivše Jugoslavije imaju jedino Makedonci.
Zajedničko Srbima i Hrvatima je to da se dugovanja za kredite smanjuju: u odnosu na prošlu godinu, dug za kredite u Hrvatskoj se smanjio 1 posto, a u Srbiji 3 posto. Pokazalo je to najnovije istraživanje EOS Matrixa, vodeće grupacije za upravljanje potraživanjima u jugoistočnoj Europi. Međutim, druga je priča o dugovanjima po kreditnim karticama i tekućim računima. Dok u Srbiji raste dug po kreditnim karticama 7 posto, u Hrvatskoj se smanjuje, i to 2,6 posto. Financijski još gore stojimo kad je riječ o minusima na tekućim računima: dok se u Srbiji taj dug povećao 1 posto, u Hrvatskoj se povećao čak 15,6 posto.
Zaduženost
Muškarci u Srbiji su ove godine zaduženiji, dok su lani žene bile u vodstvu po količini duga. U Srbiji tako od ukupne količine dospjelih dugovanja za kredite 56 posto duguju muškarci, a 44 posto žene; za kreditne kartice 59 posto duguju muškarci, 41 posto žene, dok po tekućem računu 62 posto duga trebaju vratiti muškarci, a žene 38 posto.
Slično je i u Hrvatskoj, gdje je podružnica EOS Matrixa nedavno napravila portret tipičnog hrvatskog dužnika.
Tipični dužnik
- To je 41-godišnji muškarac, Zagrepčanin, srednje stručne spreme i zaposlen, koji je dužan na tekućem računu, po kreditnim karticama, za kredite i za telekomunikacijske usluge. On je spreman dugovanja platiti obročno i za to izdvojiti 850 kuna na mjesec - kazala je Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa.
U 2011. je i u Hrvatskoj prosječan dužnik bila žena iste dobi i stručne spreme, koja je bila spremna obročno platiti isti mjesečni iznos.
Ipak, profil prosječnog dužnika u Srbiji je malo drukčiji. On je mlađi, oko 36 mu je godina, srednje stručne spreme i dužan je u prosjeku 900 eura, najviše za komunalije.
Kad govorimo o starosnim grupama, zanimljiv podatak je da se mladi ljudi, mlađi od 25 godina, vrlo malo zadužuju i u Hrvatskoj i u Srbiji, samo 5 posto. Osobe između 26 i 45 godina najviše se zadužuju, što je logično s obzirom na to da su ljudi te dobi radno najaktivniji.
Dug na dug
- Iz oba istraživanja, i u Srbiji i u Hrvatskoj, vidi se tendencija smanjivanja dugoročne zaduženosti, kao i trud da se zaduživanje dovede u proporcionalan odnos sa stvarnim mogućnostima. Povećanje duga po tekućim računima nam govori da je razlika između potrošenog i zarađenog puno veća u Hrvatskoj nego u Srbiji - rekla je Irina Lada, generalna direktorica kompanije EOS Matrix u Srbiji.
- Podaci pokazuju da se sredstva uglavnom preusmjeravaju, jedno zaduživanje pokriva se drugim, što govori o tome da je vrlo teško izaći iz dugova kad oni jednom nastanu - tvrde u EOS Matrixu.