Životni standard Zagreba i Beograda, dva glavna grada susjednih država, gotovo je identičan prema paritetu kupovne moći, jer je zbog velike razlike u cijenama za istu količinu novca moguće dobiti gotovo istu količinu robe ili usluga. Dok je prosječna plaća u Zagrebu preko 880 eura, u Beogradu je prosjek 402 eura, no iako Zagrepačani imaju više nego dvostruko veće plaće, njihov je životni standard približno isti budući da su cijene osnovnih životnih namirica u Beogradu dvaput manje nego u Zagrebu.
Svaki Zagrepčanin koji odlazi u Beograd iznenadi se niskim cijenama taksija, cijenama u restoranima, no bolji poznavatelji prilika u glavnom gradu Srbije govore o tome kako su cijene zbog inflacije, koja je ove godine počela rušiti tečaj dinara u odnosu na euro svakim danom sve veće te da je prema nekim cijenama Beograd već “prešišao” Zagreb.
Beograd gradi metro
Ponajprije se to odnosi na cijenu nekretnina, garderobe, posebice brendirane luksuznije robe, dok su cijene hrane, knjiga, cigareta ili dnevnih novina još uvijek daleko niže od onih u Zagrebu. Iako Zagreb ima upola manje stanovnika od Beograda, proračun mu je dvostruko veći. Zagrebački proračun za 2010. iznosi 1,5 milijardi eura, a u Beogradu je 739,6 milijuna eura, a aktualni gradonačelnik Beograda Dragan Đilas često se voli uspoređivati sa Zagrebom kao uzorom, prema čijem konceptu želi razvijati i investirati u glavni grad Srbije. Ipak, valja naglasiti da je Zagreb svoj razvoj posljednjih godina financirao velikim kreditima, a tako nešto u Beogradu je tek na pomolu jer su najavljeni veliki infrastrukturini projekti poput gradnje podzemne željeznice i nekoliko važnih mostova prema gradu.
Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako je Zagreb u Jugoslaviji uvijek imao veći standard i veće cijene u odnosu na Beograd, posebice prehrambenih proizvoda. On tvrdi da je razlika u plaćama posljednjih godina značajno smanjena, a cijene prehrambenih proizvoda i nekih usluga daleko su jeftinije u Beogradu.
Nekretnine izjednačene
Miroslav Kovačević, srbijanski ekonomski analitičar, tvrdi kako Zagreb još uvijek ima daleko bolji standard od Beograda, no vjeruje da u niskoj startnoj osnovi i velikom potencijali za ulaganja Beograd ima priliku i dalje podizati svoj standard, za razliku od Zagreba, u kojem su već prisutni svi europski trgovački lanci i banke.
- Još uvijek su vidljive daleko niže cijene, primjerice struje i raznih komunalnih usluga u Beogradu nego što je to u Zagrebu, a prema cijenama nekretnina ili luksuzne uvozne robe mislim da su cijene izjednačene, tvrdi Kovačević.
Inflacija u Srbiji
On kaže kako je na pad standarda građana Beograda ove godine značajno utjecala inflacija, odnosno pad vrijednosti domaće valute. Na početku godine za jedan euro moglo se dobiti nešto više od 90 dinara, a danas je tečaj već došao na 104 dinara. To je mnogim građanima realno smanjilo kupovnu moć za plaće koje dobivaju, dodaje Kovačević. Beograd je zbog svojih niskih cijena postao posljednih godina prava meka za vikend-turiste iz Slovenije i Hrvatske, a ove godine na to je dodatno utjecala i tečajna razlika jer se za euro može dobiti više dinara, što je potaknulo i šoping građana Hrvatske u susjednu državu. Velike razlike u cijenama pojedinih roba (primjerice cigareta, usluga auto-servisa, stomatoloških usluga i sl.), privlače građane Hrvatske, posebice one koji žive uz granicu. Da se radi o velikim razlikama u cijenama (i uštedama za kućni budžet) govori i to da je zbog rasta cijena cigareta, primjerice, te pada kupovne moći zbog krize značajno porastao pojedinačni uvoz cigareta građana Hrvatske iz Srbije.
USPOREDBE CIJENA:
U Beogradu su cijene prehrambenih proizvoda znatno povoljnije. Kruh je tako jeftiniji tri kune, mlijeko oko kunu i pol, a suncokretovo ulje, deset komada jaja i brašno u srpskom glavnom gradu koštat će vas cca dvije i pol kune manje. Približno dvije kune jefitiniji je šećer.
Najveće su razlike u cijeni dnevnih novina i cigareta. Novine su pet kuna jeftinije, a cigarete čak 10 kuna! I vožnja tramvajem je pristupačnija za nekih kunu i pol. Beograđani izdvajaju i dosta manje novca za režije.
Zagrepčani imaju prosječnu plaću od 880 eura (cca 6400 kuna), a Beograđani samo 402 eura (oko tri tisuće kuna).