RODNA RAVNOTEŽA

Žene u upravnim odborima: Hrvatska među najlošijima u Europi, ali uskoro će se sve promijeniti

Sve države morat će predvidjeti način osiguranja primjene novih pravila, a jedna od mogućnosti su i kazne za tvrtke koje ih ne poštuju

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

 Screenshot/Jutarnji.hr

Novom europskom regulativom, koju će i Hrvatska zajedno s drugim EU članicama ugraditi u svoje zakonodavstvo, u narednim bi se godinama trebao značajno povećati broj žena na ključnim pozicijama u tvrtkama, odnosno u njihovim upravnim i nadzornim odborima. Cilj je da u upravnim i nadzornim odborima bude najmanje 33 posto žena. U većini EU zemalja broj žena u odborima tvrtki još je uvijek daleko manji nego muškaraca, a neka istraživanja pokazuju da je po tom pitanju Hrvatska među najlošijima u Europi.

- Cilj je da udio podzastupljenog spola u upravnim odborima bude najmanje 40 posto, a za države članice koje ga odluče primijeniti na izvršne i neizvršne direktore ciljana razina bi bila 33 posto - otkriva Globusu državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš ističući kako je riječ je o prijedlogu Direktive o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima trgovačkih društava uvrštenih na burzama i drugim povezanim mjerama koja se skraćeno zove Direktiva o ženama u odborima.

Trenutno je na razini EU u odborima trgovačkih društava izlistanih na burzama samo 30 posto žena dok ih je na poziciji predsjednika upravnih i nadzornih odbora svega osam posto. U Hrvatskoj su ti postoci još nešto niži.

- Poput drugih država članica, Hrvatska je istaknula posebnosti svog gospodarstva pa smo tražili da od tog pravila budu izuzeta manja i srednja poduzeća kao i ona u kojima je manje od 10 posto zaposlenih pripadnika određenoga spola, primjerice u brodogradilištima gdje prevladava muška radna snaga. U takvim tvrtkama nije realno da na menadžerskim pozicijama bude 33 posto žena - kaže Vidiš i napominje kako je održan prvi krug pregovora između europskih institucija - Vijeća, Komisije i Parlamenta - i pretpostavka je da će nova pravila o zastupljenosti žena u odborima u cijeloj EU zaživjeti 2027. godine.

Sve države, pa tako i Hrvatska, morat će predvidjeti način osiguranja primjene novih pravila, a jedna od mogućnosti su i kazne za tvrtke koje ih ne poštuju.

Pravilo o minimalnom broju pripadnika određenoga spola u odborima neće vrijediti za javne i državne tvrtke kao niti za sve one koje nisu izlistane na burzi. Naime, u javnim poduzećima kao i tijelima državne uprave je, tvrdi on, značajno veći broj žena na rukovodećim funkcijama, nego u privatnim tvrtkama.

Dio paketa izjednačavanja pozicije žena i muškaraca na tržištu rada je, smatra Vidiš, i pitanje transparentnosti plaća. Stoga je na EU razini na stolu i nova Direktiva o transparentnosti plaća.

- Prije dolaska na radno mjesto, poslodavac će morati transparentno informirati radnika o plaćama. Na radnom mjestu radnik će od poslodavca moći tražiti informaciju o plaćama svojih kolega na istom radnom mjestu. Ako se utvrdi da su razlike u plaćama veće od 5 posto, poslodavac će morati radniku nadoknaditi tu razliku. To ima veze sa statusom žena jer je po podacima, očito da postoje velike razlike u plaćama na istim radnim mjestima za jednak rad između žena i muškaraca. Na EU razini žene su 13 posto lošije plaćene od muškaraca, a Hrvatska stoji nešto bolje i ta je razlika 11,2 posto. No postoje i države članice gdje je razlika veća od 20 posto. Isto je i kod stope zaposlenosti. U cijeloj EU je među svim zaposlenima 10,8 posto više muškaraca, a otprilike je slična situacija i u Hrvatskoj - objašnjava Vidiš.

- Prema najnovijim istraživanjima, Hrvatska je na samom začelju što se tiče zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama pa je ovo zaista sjajna vijest. Toplo pozdravljamo ovo zakonsko rješenje jer ga predugo čekamo - rekla nam je predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih žena Ivana Radić napominjući kako su nova europska pravila za žene korak naprijed jer će ih zasigurno potaknuti da se kandidiraju i zauzmu poziciju u upravljačkim strukturama.

Iznosi nam podatke analize sastava uprava 15 najvećih hrvatskih dioničkih kompanija koja pokazuje da je prosječan udio žena u njima samo 16,5 posto. Hrvatska se, napominje Ivana Radić, u usporedbi s ostalim zemljama uključenima u istraživanje smjestila na samo začelje. Neznatno veći postotak imaju Bugarska 16,95, Rumunjska 17,55 posto, Slovenija 18,56, BiH 19,86, Crna Gora 20,77 posto, Srbija 27,25, a Sjeverna Makedonija koja bilježi najbolji rezultat u regiji - 33,98 posto žena u upravama najvećih dioničkih kompanija. Za usporedbu, kaže Radić, žene u europskim malim, srednjim i velikim kompanijama zauzimaju 35 posto mjesta u upravama, a podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova navode Francusku kao zemlju s najvišim postotkom žena u upravama dioničkih kompanija - čak 45 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2022 12:49