Bogatstvo za psa

Zdenko Vlainić na svoju kujicu Milu, mješanku staru četiri i pol godine, mjesečno troši oko 800 kuna. Mila, naime, svakodnevno jede visokokvalitetnu specijaliziranu hranu za pse sa želučanim problemima, redovito, jedanput godišnje, odlazi na cijepljenje protiv bjesnoće i psećih zaraznih bolesti, a jednom mjesečno Zdenko joj daje i kapi protiv krpelja. Ukratko, Mila svojeg vlasnika Zdenka košta pravo malo bogatstvo. Nema tu pomoći. Kućni ljubimci su danas kao djeca svojim vlasnicima. Ili barem članovi obitelji.

Prije nekoliko mjeseci Zdenko je, primjerice, Milino liječenje platio oko 2500 kuna. Na sam Božić je počela povraćati krv pa ju je vlasnik odveo veterinaru koji je dijagnosticirao upalu gušterače i gastritis, ali vlasnici to nisu znali pa bi joj ponekad dala komadić mesa ili neki drugi “ljudski“ zalogaj što joj je sada strogo zabranjeno.

“Tri dana je primala infuziju, imala je flaster protiv bolova, a dobila je i tri kure antibiotika od kojih su dvije bili lijekovi namijenjeni ljudima. Veterinar joj je dao i ista sredstva za smanjenje želučane kiseline kakva uzimaju ljudi. Kao posljedica antibiotske terapije pojavilo joj se crvenilo oko očiju, zbog čega je 50 dana morala uzimati vitamine i probiotike za obnavljanje crijevne flore. Striktno smo se držali uputa veterinara i nakon mjesec dana su se svi simptomi povukli, ali do daljnjega Mila mora jesti posebnu hranu“, govori Vlainić.

Skupo cijepljenje. Hrvati na svoje kućne ljubimce - uglavnom pse i mačke - troše sve više. Nismo još kao Amerikanci, koji godišnje, po statistici American Pet Products Association, na kućne ljubimce troše oko 60 milijardi dolara ili 330 milijardi kuna (od toga 14 milijardi dolara na veterinarske usluge), ali nismo niti daleko u sljeđenju trenda. Zadnja anketa o potrošnji kućanstava u Hrvatskoj, iz 2011. godine, pokazala je da se na hranu i opremu za kućne ljubimce u prosjeku po kućanstvu mjesečno troši 279 kuna te još 63 kune na veterinarske usluge, što je više nego na sport i rekreaciju. Ispada da se godišnje u Hrvatskoj na hranu i opremu za kućne životinje izdvoji nešto više od 5 milijardi kuna, a za veterinarske usluge još 1,2 milijarde, ukupno 6,2 milijarde kuna. Usprkos krizi ta je brojka u porastu. U 2009. iznosila je oko 6 milijardi kuna - 4,85 za hranu i opremu i 1,1 za liječenje. Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede lani je pak u Hrvatskoj protiv bjesnoće cijepljeno 330.000 pasa, podjednako kao i prijašnjih godina, no stvarni broj lajavaca zasigurno je osjetno veći jer treba računati na vlasnike koji su zbog besparice preskočili obavezno godišnje cijepljenje koje košta 150 kuna.

Europske statistike pokazuju da u bogatijim zemljama, primjerice Njemačkoj i Danskoj, potrošnja na ljubimce godišnje raste za dva do 3 posto, a u krizom manje pogođenim zemljama na istoku Europe, poput Poljske ili Slovačke, stopa rasta je čak i veća, 7 do 9 posto, dok u mediteranskim državama koje trese recesija - Italiji, Grčkoj i Portugalu - uglavnom stagnira, ali ne pada.

Potrošnja na kućne ljubimce ne raste samo zato što ih više volimo ili zato što ljudi češće imaju kućne ljubimce, nego i zato što su lijekovi za životinje, kao i različiti prehrambeni preparati i proizvodi za uljepšavanje i bolju kvalitetu njihova života postali novo veliko tržište Big Pharme - velikih farmaceutskih tvrtki. Prema pisanju The Wall Street Journala, tržište zdravlja kućnih ljubimaca, uključujući lijekove i sredstva protiv nametnika, vrijedilo je 2012. godine 25 milijardi dolara. Lavovski dio tog kolača otpada na pse i mačke, a prihod od prodaje samo će rasti. Bayerov veterinarski odjel kupio je, primjerice, Tevinu veterinarsku jedinicu za 145 milijuna dolara, Sanofi je preuzeo indijski biznis životinjskog zdravlja, a Pfizerov Zoetis pak izvrsno zarađuje na dionicama.

Većina tih lijekova doista je životinjama i potrebna. No, što kad nije? Ili kad oni nisu učinkoviti? Ili kad su preparati besmisleni ili nepotrebni, jer se problem može riješiti prirodnim putem? Treba li kućnim ljubimcima kupovati vitamine i minerale, četkice i paste za zube, parfeme ili dodatke prehrani? Mišljenja naših sugovornika su podijeljena.

Ljudska medicina. Američki novinar i biolog Peter Aldhous u siječnju ove godine napisao je opsežan i često citirani tekst upravo o tome - što kad lijekovi za kućne ljubimce ne djeluju. Osobno je proveo istragu na koju ga je potakla studija o artritisu i dodacima hrani za sprečavanje propadanja kostiju i zglobova kod pasa koji sadrže glukozamin i kondroitin. Aldhous je otkrio kako sredstva protiv bolova gotovo uopće ne djeluju kod pasa koji pate od displazije ili artritisa. Problematičnim smatra antibiotike i sredstva protiv bolova koja nisu posebno namijenjena životinjama, nego su posuđena iz ljudske medicine.

“Ne treba kriviti veterinare jer nemaju mnogo lijekova za birati, a saznanja o njima dobili su od farmaceutskih tvrtki. Potrebna su dodatna istraživanja kako bismo bili sigurni da neki lijek djeluje. Vlasnicima savjetujem da otvoreno pitaju veterinara zašto misli da će životinji doista pomoći lijek koji joj je propisao. Ako ne zna dati znanstveno objašnjenje, možda bi bilo bolje da potražite drugog veterinara“, zaključuje Peter Aldhous.

Zagrebačka veterinarka i stomatologinja dr. Ivana Jurca otkriva kako se na hrvatskom tržištu ne povećava ponuda lijekova za kućne ljubimce, pa se životinjama u nedostatku drugih daju ljudski lijekovi u prilagođenim dozama. “Većina lijekova za kućne ljubimce skuplja je od ljudskih, iako ne mnogo. Dojmu skupoće veterinara doprinosi i financijska situacija prosječnog hrvatskog građana koja je zastrašujuće loša. Cijene veterinarskih usluga kod nas su definitivno i do nekoliko puta jeftinije nego u zemljama zapadne Europe, osjetno niže nego u Sloveniji“, objašnjava dr. Jurca.

Svjesna da je hrvatsko tržište zasićeno svime i svačime. Ona prilikom odabira lijekova i drugih preparata koristi provjerene dobavljače i renomirane proizvođače čiji su lijekovi obično skuplji, ali veterinaru daju visok stupanj sigurnosti da će doista djelovati.

Zdravije mačke. Predstojnik Zavoda za farmakologiju i toksikologiju prof. dr. Darko Sakar tvrdi kako se prilikom odobravanja upotrebe provjere kvalitete lijekova za ljubimce poštuju najstroži standardi. Prema njegovim riječima, u cijelom je svijetu praksa da se psima i mačkama propisuju ljudski lijekovi.

“Hrvatskim veterinarima je na raspolaganju više od 600 lijekova i ta se brojka već nekoliko godina uglavnom ne mijenja. Da bi se lijek stavio na tržište, treba provesti opsežna pretklinička i klinička istraživanja i dokazati njegovu sigurnost i učinkovitost na ciljanim životinjskim vrstama, a to je jako skupo. Ako nekog lijeka nema u paleti veterinarskih lijekova, veterinar se koristi pripravcima iz humane medicine. Pouzdano se zna da su mnogi ljudski lijekovi učinkoviti za pse, primjerice analgetici, lijekovi za bolesti srca i krvnih žila, anestetici, kao i brojni antibiotici, posebno oni u tekućini za djecu koje je lako točno dozirati malim ljubimcima“, govori dr. Sakar.

Naglašava kako pse danas tretira s mnogo većim količinima raznih lijekova za suzbijanje nametnika nego prije. To su tzv. antiparazitici, među kojima su u najširoj uporabi preparati protiv buha i krpelja, čiji ubodi za pse mogu biti smrtonosni. No, kao i kod ljudi, tako i kod pasa ne treba pretjerivati s preventivnom primjenom tih pripravaka jer za životinju također nije dobro da bude pod stalnim kemijskim stresom. Primjerice, u kapima protiv krpelja ima 7-8 djelatnih tvari od kojih neke mogu eventualno loše utjecati primjerice na štitnjaču.

Za razliku od pasa, mačke su, dodaje, manje privržene čovjeku i većinom više vremena provode u prirodi i manje obolijevaju, ali zato su kod njih češće i nepredvidivije nuspojave kod uzimanja humanih lijekova.

Zakonska procedura za puštanje u prodaju dodataka prehrani za ljubimce mnogo je jednostavnija nego za lijekove. Za razliku od lijekova, koje propisuju veterinari, dodaci prehrani i kozmetički proizvodi slobodno se prodaju na policama, u pet-shopovima, a često i u običnim supermarketima. To je siva zona i tu su troškovi možda i najveći.

Dr. Ivana Jurca godinama se bavi savjetovanjem u prehrani kućnih ljubimaca i smatra kako se mnoge bolesti kod kućnih ljubimaca mogu prevenirati upravo hranom. No, njezin glavni savjet glasi - bilo koji od dodataka prehrani vlasnici svojim životinjama ne bi trebali davati samoinicijativo, nego isključivo po preporuci veterinara.

Grijanje. “Kvalitetna, tzv. super-premium hrana, prilagođena dobi i veličini psa, sadrži sve što mu je potrebno. Ako životinja jede manje kvalitetnu hranu s manjom nutritivnom vrijednošću, posebno ako jer riječ o kuhanoj domaćoj hrani, onda je poželjno dati joj vitaminsko-mineralne dodatke. Pojačano ispadanje dlake često nije vezano uz nedostatak vitamina ili minerala, nego s činjenicom da pas živi u stanu s centralnim grijanjem“, ističe dr. Jurca. Napominje kako pogrešno konzumiranje velike većine dodataka prehrani najčešće neće imati teške posljedice za zdravlje životinje, što znači da je neće dovesti u životnu opasnost, ali može uzrokovati neke tegobe, ponajprije probavne.

“Pas je potomak vuka koji živi u prirodi i stoga je za njega najbolje ono što je prirodno. Stoga, dragi vlasnici, ako baš ne morate, nemojte pse špricati parfemima. Životinje imaju svoje specifične mirise po kojima se u prirodi međusobno prepoznaju“, objašnjava dr. Jurca koja vlasnicima pasa i mačaka savjetuje da posvete pažnju higijenu njihove usne šupljine.

To znači da bi dva do tri puta tjedno, navečer nakon zadnjeg obroka psu ili mački trebalo na zube nanijeti pastu, dakako onu za životinje. Čišćenjem zubnog plaka sprečava se nastanak kamenca, ali i upale desni.

“Velika je ponuda raznih preparata za kućne ljubimce od kojih se neki i reklamiraju i zato je najvažnije slušati veterinara i ne nasjedati na reklame. Gotove hrane s oznakom premium sadrže sve što je psu potrebno. Psu se mogu dati i neki ostaci od ručka, recimo komadi mesa iz gulaša koje treba izvaditi i isprati“, tvrdi prof. dr. Nora Mas, profesorica na Zavodu za prehranu i dijetetiku životinja zagrebačkog Veterinarskog fakulteta.

Voditeljica marketinga lanca pet shopova Zoo City Martina Mršić ističe da je prodaja dodataka prehrani u porastu. Kad je u pitanju zdravlje ljubimca, pogotovo ako ima određene medicinske probleme, na hrani koja mu može pomoći pri ozdravljenju neće se štedjeti.

Daleko najtraženiji su proizvodi protiv krpelja. Tablete na bazi češnjaka također djeluju kao prirodni repelent, odnosno odbijaju da se za psa uhvati krpelj. Među popularnijim dodacima prehrani su i VMP tablete koje sadrže vitamine i minerale. Cijena kutijice s 50 tableta je 144 kune. Dosta se traže i Kalu tablete koje sadrže kalcij, ali s čijom primjenom treba biti oprezan, jer i višak kalcija može izazvati deformacije kostiju. Četiri ampule Dermoscent za sjajnu dlaku stoje 44 kune, a za ljepšu dlaku, ali i bolju probavu i protiv kožnih bolesti, nudi se i lososovo ulje “Fish for dog“ čija bočica od 125 mililitara košta 55 kuna. U pet shopu kažu kako se može davati i mačkama. Mačjim se vlasnicima preporuča da svaka tri mjeseca svom ljubimcu, makar pucao od zdravlja, u usta ubace tabletu Drontal koja će ga štititi od crijevnih nametnika, kao što su gliste i trakavice. Izdatak od 20 kuna po tableti.

Za čišćenje zubi od plaka za 25,50 kuna tu je pasta Trixie s okusima govedine, jetrice, mente ili čajevca. Gel za čišćenje zubiju košta 40 kuna i nanosi se četkicom za koju treba izdvojiti još 11 kuna, ali je u pakovanju i još jedna četkica kojom nakon pranja zubi treba psu ili maci izmasirati desni kako bi se u njima potaknula cirkulacija. No, ako se psu na zubima već nataložio kamenac pasta neće biti djelotvorna. Pseći parfemi se prodaju za 29, a dezodoransi za 38 kuna.

Francuske Beaphar vitaminske tablete koštaju 55 kuna, Trixiejeve 63 kune, a Caninine 100 kuna. Za bolju dlaku psima se može dati i vitamin B, ili Caninine tablete Biotin forte.

“Psi imaju potkožni sloj loja čijim se izlučivanjem koža prirodno hladi i grije. Kada se psa prečesto pere šamponima isprani sloj loja se ne stigne nadomjestiti novim pa mogu nastati alergije. Stoga važno koristiti posebne šampone koji ne iritiraju kožu“, govori veterinarka dr. Biljana Brzać iz Zoo Cityja.

Postoje čak i pripravci koji se psima daju za smirenje, a koji se najbolje prodaju u prosincu kad odjekuju petarde koje kod mnogih pasa izazivaju strah. Prostor u kojem pas boravi tada treba poštricati sprejom koji sadrži feromone koji će, kako ih pas bude udisao, u njemu izazivati osjećaj sigurnosti i smirenosti. Većina vlasnika tvrdi da uopće ne djeluje.

Riža s mrkvicom. Ako vam je sve ovo previše, naprosto se držite savjeta profesorice Nore Mas. Kućnim se ljubimcima, unatoč agresivnim reklamama proizvođača životinjske hrane i preparata, može pomoći i bez da vlasnik ostavi bogatstvo u pet shopu.

Primjerice, većina pasa voli voće koje im se može dati povremeno, kao i povrće, recimo svježi kupus, mrkvu, korabu, papriku, rajčicu... Treba psu ponuditi i pustiti ga da sam odabere što mu se od toga sviđa, a tako će dobiti potrebne vitamine i minerale. Kuhano jaje psu će biti dragocjeni izvor proteina i masti potrebnih za zdravu dlaku. Ne sirovo, jer se kuhanjem odstranjuju eventualno štetni mikroorganizmi u jajetu. Jetrica je bogata vitaminima B 12, D i E koji su ljubimcu važni za kosti i kožu. Osim kao igračka, kuhane goveđe i svinjske kosti psu će dobro doći za čišćenje zubiju od kamenca, ali i kao izvor kalcija i fosfora. Za regulaciju crijevne flore, životinji je dobro dati malo svježeg sira ili jogurta. Ne mlijeka, jer će od njega vjerojatno dobiti proljev. A ako ga dobije, pomoći će joj čaj od šipka te kuhana riža s mrkvicom.