Deblokada pregovora tek najesen

Olli Rehn je rekao da će slovenske prijedloge o graničnom sporu pomno proučiti i o njima razgovarati s hrvatskom stranom koja je posljednji kompromisni prijedlog beuzvjetno prihvatila. “Naravno, na kraju će morati doći do dogovora obje strane”, rekao je Rehn, koji želi ostati u Bruxellesu ili na Solaninoj funkciji ili kao povjerenik za ekonomska pitanja.

Ova naizgled jasna, zapravo je tipično briselski nejasna, višesmislena izjava u kojoj se Rehn o malo toga izjasnio. Ignorirao je Pahorovu konstataciju danu Reutersu da Ljubljana neće prihvatiti Rehnov plan ako njeni uvjeti ne budu unutra, time što je uvjete blago nazvao prijedlozima. Osim toga, želi reći da tko god bude broker slovensko-hrvatskog sporazuma, taj javno neće sebe stavljati u prvi plan, nego će reći - evo, to je dogovor dvije strane.

O tome što je realno, razgovarali smo s većim brojem diplomata i promatrača iz Bruxellesa koji se razumiju u ovu temu. Manji dio tvrdi da mogućnosti već za relativno skoru deblokadu, do godišnjih odmora, ima. “Europska komisija još ne zna hoće li joj Hrvatska zatrebati oko Lisabonskog ugovora, i ne bi htjela da se verbalne razmjene između Hrvatske i Slovenije eventualno pogoršaju nekim incidentom”, bit je toga stava.

O tome da se protokol s izmjenama za Irsku priloži uz hrvatski pristupni pregovor, lideri EU-a razgovarali su na svom summitu u prosincu prošle godine. Ali, sad su zabrinuti, jer misle da slovenska blokada umanjuje tu opciju. O ovome će lideri EU-a ponovo razgovarati na svom ljetnom summitu. Naši sugovornici kažu da će do tada EU imati irske prijedloge u nacrtu, da će im Irska neslužbeno najaviti datum održavanja referenduma, te da bi voljeli znati da su na čisto s Hrvatskom.

Ako ne bude prihvaćen Lisabonski sporazum, a pobijede konzervativci, tada će oni staviti, tako su najavili, Lisabonski sporazum na referendum. Nema nikakve šanse da odgovor Britanaca na referendumu bude pozitivan, a odbijanje bi bacilo EU u još veću krizu. A EU to želi svakako izbjeći.

Većina sugovornika smješta deblokadu slovenskih pregovora u jesen, nakon završetka izbora u Njemačkoj. “Poslije izbora, vidjet ćete deblokadu”, rekao je izvor iz češkog predsjedništva. Ovaj stav temelji se na tome da će morati doći do razlike u ponašanju Berlina - koji sada, uglavnom zato da ne iritira javno mnijenje, priječi bilo kakav razvoj proširenja.

Angela Merkel željela bi čak spriječiti preglasne razgovore o liberalizaciji viza za zapadnobalkanske zemlje, jer bi i to moglo iritirati birače. Uostalom, vrlo velik dio briselskih razgovora, ne samo oko proširenja, referira se na stanje “poslije njemačkih izbora”.

Ubrzo nakon njemačkih izbora dolazi na red famozni referendum u Irskoj, koji će, vjerojatno u listopadu, po svoj prilici donijeti potvrdu Lisabonskog sporazuma. Riješeni njemački izbori, i povoljan referendum, oboje u jesen, bit će prekretnica koja se neće moći ignorirati.

Tada bi se moglo početi Ljubljani predočavati argumente, koji će se u glavnom gradu Slovenije tumačiti kao pritisak. Ali, neki smatraju da će Slovenija mnogo dulje odlagati rješenje blokade. “Ako Rehn odbaci slovenske prijedloge, tada će se Slovenija povući i pričekati novog povjerenika za proširenje, s kojim će raditi od početka”, rekao je jedan slovenski izvor.

U ovom stavu računa se da je Rehn već na odlasku, i zato više nije utjecajan, te da će Slovenija podršku novom povjereniku za proširenje uvjetovati svojim viđenjem rješenja slovensko-hrvatskog spora. Jednako tako, Slovenija poručuje Rehnu da će mu trebati njena podrška, ako se zaista zaputi na Solaninu funkciju ili, propadne li to, zatraži novi povjerenčki mandat u Europskoj komisiji.