Od starih stambenih paviljona u studentskim domovima Cvjetno i Stjepan Radić ostali su samo goli zidovi. Sve ostalo je novo. U rekordnom roku od samo 118 kalendarskih dana izvedeni su radovi vrijedni 300 milijuna kuna, što je najveća investicija na zagrebačkom Sveučilištu u zadnjih 30 godina, od Univerzijade 1987. do današnjeg dana. Već 4. siječnja će početi useljavanje četiri i pol tisuće zagrebačkih studenata koje će dočekati komfor na kojem bi im pozavidjeli i kolege iz mnogo bogatijih europskih zemalja.
“Tko se jednom ovdje useli, neće više htjeti izaći koliko je lijepo”, u šali kaže arhitekt Damir Ivšić, voditelj projekta koji je i sam krajem 80-ih kao student stanovao i na Savi i na Cvjetnom, što mu je, kaže, jedno od najljepših razdoblja u životu. I dobro zna koja je sreća za studenta dobiti mjesto u domu, a i kako je nezgodno kad ga izgubiš što mu se jednom i dogodilo jer je pao godinu. O studentskim je domovima pisao u svom diplomskom radu, da bi 2009. dobio priliku kao arhitekt projektirati dva nova paviljona što su se gradila u Stjepanu Radiću. A sada koordinira ovim velikim projektom obnove 15 paviljona, 7 na Savi, odnosno Stjepanu Radiću, i 8 na Cvjetnom. Autor je idejnih dizajnerskih rješenja. Ne krije da je poslu pristupio s mnogo emocija pa s ponosom pokazuje nove sobe opremljene bežičnim internetom, kvalitetnim namještajem, hladnjacima, protupožarnim uređajima kao i detektorima za dim, PVC stolarijom, vratima od punog drva i mnogim drugim novotarijama koje će studentima omogućiti udobnije stanovanje. Na prozorima više zimi neće visjeti plastične vrećice u kojima su studenti držali hranu koju bi donijeli od kuće jer u sobama nije bilo hladnjaka.
Stari drveni prozori bili su truli pa su propuštali hladnoću, a novi omogućuju izvrsnu zvučnu i toplinsku izolaciju, a imaju i rolete kojih prije nije bilo.
Globusovi su reporteri u ponedjeljak popodne, prvi od svih medija, obišli nove paviljone u oba studentska doma i u njima zatekli radnike kako postavljaju namještaj, na nekim mjestima boje ograde, betoniraju rubove pločnika i pješačkih staza, dok čistačice užurbano odnose smeće i čiste novoopremljene sobe, kupaonice, čajne kuhinje i hodnike... Za koji dan sve mora biti gotovo. Uz paviljone na Savi postavljene su nove klupe i koševi za smeće, posađene su nove platane te ostalo drveće i grmlje, uređeno sportsko igralište... Posijana je trava, ali nikako da nikne, što zbog doba godine u kojem se priroda baš i ne zeleni, a što zbog vrabaca kojima su sjemenke obilan izvor hrane pa cijela jata njih neumorno kljucaju na budućoj zelenoj površini pokraj spomenika Stjepanu Radiću, omiljenom mjestu na kojem se studenti nalaze poznatijem po nadimku – kod Štefa.
Sanacijski upravitelj zagrebačkog Studentskog centra Pejo Pavlović ne krije da je iza njega jako naporna godina. Prije točno godinu dana, 23. prosinca 2014., potpisan je sporazum o provođenju projekta rekonstrukcije studentskih naselja između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Studentskog centra u Zagrebu kojim je provođenje projekta povjereno projektnom timu pod vodstvom Peje Pavlovića. Točno godinu dana poslije, u srijedu 23. prosinca 2015., svečano se obilježava završetak radova. Službeno otvorenje bit će početkom siječnja kad dođu studenti koji su još početkom jeseni stekli pravo na useljenje u dom. Već nekoliko dana mogu on line rezervirati svoje buduće sobe. Na Savi je već obavljen tehnički pregled, otkriva Dubravko Vodanović, šef gradilišta tvrtke Projektgradnja d.o.o. koja izvodi radove. Ističe kako je na paviljonima promijenjena sva vanjska i unutarnja stolarija, postavljeni su novi krovovi, sve nove instalacija. Sve cijevi i žice nalaze se u prostoru iznad spuštenih stropova, što znači da više nema cijevi po zidovima.
Na Savi je sedam jednakih paviljona, svaki s pet etaža i 194 sobe. Razlikuju se samo po boji fasade koju je odredio Gradski ured za zaštitu spomenika budući da je kompleks studentskoga doma sagrađenog početkom 60-ih godina zaštićen kulturni spomenik. Sve su sobe jednake veličine od skromnih 11,3 kvadrata u kojima su smješta dva kreveta dužine 200 i širine 90 centimetara, dva ormara za odjeću i dva radna stola s pripadajućim svjetiljkama i iznad njih police. Sav je namještaj bijele boje osim ladica za radnim stolovima koje su žute. Na podovima je dotrajao parket zamijenjen linoleumom koji je ovisno o paviljonu zelene, narančaste ili plave boje. Sve je novo i u sanitarnim prostorijama u kojima su umivaonici, zahodi i tuševi, kao u čajnim kuhinjama. Tuš kabine imaju ventilaciju koja uvlači vodenu paru. Ispod fasada je, ističe Vodanović, sloj termoizolacije od kamene vune i stiropora debljine 15 centimetara pa će zgrade tako biti svrstane u energetski razred B.
Domovi su u vlasništvu Studentskog centra, koji je u sastavu Sveučilišta. Od 300 milijuna kuna 230 milijuna osigurao je Europski fond za regionalni razvoj, hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izdvojio je 45 milijuna kuna, a preostalih 25 milijuna je iz državnog proračuna.
“S obzirom na kratke rokove bila je potrebna jako dobra organizacija gradilišta, ali to nije smjelo utjecati na kvalitetu radova. U siječnju u kontrolu dolaze ljudi iz Europske komisije kako bi provjerili je li sve napravljeno kao što piše u projektu, a pod njihovim će nadzorom objekti biti i narednih pet godina. Prije početka radova smo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom održali 45 sastanaka s gospodarskim subjektima iz Hrvatske kao bismo ih obavijestili što ćemo raditi da bi se pripremili i javili na natječaje koje ćemo raspisati za izvođenje radova i opremanje. Posao je dobila Projektgradnja koja je bila zadužena i za izbor dobavljača svih potrebnih materijala. Većina opreme su hrvatski proizvodi. No, za dobavljača namještaja je odabrana slovenska tvrtka Alples iz Škofje Loke u Sloveniji, jer u Hrvatskoj nitko nije uspio osigurati tolike količine namještaja u tako kratkom vremenu. Građevinski, obrtnički i instalaterski radovi koštali su oko 250 milijuna kuna, još 20 je utrošeno za uređenje okoliša i 30 milijuna za opremanje, odnosno kupnju namještaja, radijatora, hladnjaka i druge opreme. Uređeno je ukupno 65.000 kvadrata u zgradama i 62.000 kvadrata okoliša.”
Jedan od uvjeta je, otkriva Pavlović, bio da namještaj i sva oprema budu od čvrstih i robusnih materijala kako bi što duže trajali, a kvaliteta im je ispitana u ovlaštenim laboratorijima tvrtki koje imaju EU certifikate. Ističe kako uglavnom nema primjedbi kako se studenti odnose prema domskom inventaru, a vjeruje da će sada kad je sve novo još više paziti da se namještaj ne uništava.
Pejo Pavlović u SC-u radi od 1990., a posljednje tri godine sanacijski je upravitelj. Na Savi je živio od 1981., kad je iz Bosanskoga Broda u Zagreb došao studirati politologiju. Bio je predstavnik studenata u organizacijskom odboru Univerzijade pa mu je pripala čast prerezati vrpcu na otvorenje novoizgrađenih domskih paviljona na Cvjetnom, a sada nakon 28 godina je vodio projekt njihove obnove.
Arhitekt Ivšić je iz Ogulina, a studentske je dane proveo u domovima na Savi, Cvjetnom i u Šarengradskoj ulici. Najbolje mu je, kaže, bilo na Cvjetnom gdje je mnogo vremena provodio u sobi svoje tadašnje djevojke, a današnje supruge Jasne koja je kao jako dobra studentica Ekonomskog fakulteta bila smještena u jednokrevetnoj sobi.
“Na Cvjetnom je bilo više studenata koji su voljeli puno učiti dok je na Savi bilo zabavnije i pamtim taj dom po odličnim tulumima. U domovima sam stekao prijatelje za cijeli život, poznanstva koja su mi kasnije mnogo značila i privatno i poslovno”, otkriva Ivšić dodajući kako na Cvjetnom i sada ima 50-ak jednokrevetnih soba, a ovim obnovom je povećan broj soba za studente s invaliditetom, s 20 na 40. U tom domu sve sobe imaju svoje kupaonice. Površinom su bitno veće nego na Savi, neke imaju i balkone, a na podovima je parket koji je u nekim sobama bio u dobrom stanju pa je pobrušen i polakiran dok je u nekima postavljen novi. Osim u unutrašnjosti promjene su vidljivi i na fasadama paviljona koje su dosad bile sive, a sada su djelomično obojene u žive bolje – plavu, žutu, krem žutu, narančastu, zelenu...
“Htjeli smo razbiti monotoniju i da sve izgleda živo, vedro i veselo, ali smo pritom vodili računa o arhitektonskim pravilima slaganja boja. Vidite kako intenzivna žuta, koja spada u teške boje, lijepo paše s nebesko plavom, dok se ova kremasta žuta dobro uklopila sa zelenom u pozadini. Osim stambenih paviljona pri kraju je i uređenje zgrade s učionicama, prostorijom za školu stranih jezika, dvoranu za razne studentske aktivnosti, liječnička i stomatološka ordinacija, fitness centar, ured svećenika, uredi zaposlenika SC-a... U jednom od novih paviljona je i praonica u koju uskoro stižu nove perilice u kojima će studenti moći prati svoje rublje”, kaže Ivšić.
“Jako smo vodili računa o uređenju okoliša, posebice na suvremenu energetski učinkovitu rasvjetu, na uređenje prilaza za osobe s ograničenom pokretljivošću, postavili smo suvremene klupe, koševe za smeće, posadili novo drveće, travu i cvijeće u želji da naši studenti što više koriste vanjske prostre za druženje”, govori Pejo Pavlović.
U ponedjeljak je SC objavio i nove cijene domova. Do sada su iznosile 100, 200 ili 300 kina, jednokrevetne 400 kuna, a u dva 2009. izgrađena paviljona 600 kuna i upravo su se te sobe najviše tražile jer su najluksuznije. Sobe na Savi koja su do sada koštale 200 kuna, poskupjet će na 400. Dvokrevetne na Cvjetnom idu s 300 na 525 kuna, a ove koje su bile 600 sada su 650. Jednokrevetne su s 400 poskupjele ne 500.
“U pregovorima s Europskom komisijom obvezali smo se više od 50 posto obnovljenih kapaciteta namijeniti studentima slabijeg imovnoga stanja. Nadamo se da poskupljenje neće biti problem. Naše cijene su još uvijek 30 posto jeftinije nego u domovima u drugim gradovima. Zbog niskih cijena smo do sada stvarali godišnje gubitak od 15-ak milijuna kuna. Sada bismo trebali biti u malom plusu. Očekujemo da ćemo zbog termoizolacije i novih instalacija imati manje troškove grijanja”, ističe Pavlović dodajući kako neće uvoditi dodatne mehanizme kontrole ilegalnog trgovanja mjestima u domu.
“Stalno kontroliramo ima li u domu ilegalnih stanaru. Imamo predviđenu kaznu i za onog to proda i tko kupi sobu – zabrana prava na studentski dom do kraja studiranja. Takvih primjera je sve manje. Godišnje otkrijemo i sankcioniramo 50-ak slučajeva”, ističe Pavlović. U srpnju iduće godine u novim će domovima biti smješteni sudionici Studentskih igara njih 4000, što će, kad se pribroji i 1500 sportaša studenata koji će doći u Rijeku, biti po brojnosti najveća sportska priredba ikad održana u Hrvatskoj.
Sanacijski upravitelj SC-a najavljuje kako iduće godine slijedi obnova pet malih paviljona s 220 kreveta u domu na Laščini. Također u kolovozu kreće obnova 5. i 6. paviljona u Stjepanu Radiću koji imaju ukupno 852 ležaja, za što su već spremne građevinske dozvole. Upravo se izrađuju projekti za obnovu restorana na Savi i Cvjetnom. Sve te investicije iznosit će 180 milijuna kuna i opet bih u iznosu od otprilike tri četvrtine trebala financirati Europska unija. “Nove kuhinje će omogućiti da se hrana priprema kvalitetnije uz manji utrošak energije i veće higijenske standarde, da bude više menija. Blagovaonice će biti kli- matizirane”, tvrdi arhitekt Ivšić dodajući kako su i 80-ih, kad je on studirao, Stjepan Radić i Cvjetno bili poznati po dobroj hrani, a tako je i danas.
“Jučer sam ručao u studentskom restoranu u SC-a u Savskoj i odgovorno tvrdim da nema u gradu boljeg variva od mahuna. Nadam se da moja žena ovo neće čitati”, dodaje Ivšić.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
