Interijer crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta odiše bjelinom. S ulaza se pruža pogled ravno na oltar do kojega u obliku slova “V” vodi kaskadni stropni “put”. Oltar je od masiva bračkog kamena na kojem su isklesani pleter i nekoliko kvadratića šahovnice. Iako je prostor golem, ostavlja smirujući dojam.
Globusovi su reporteri prvi dobili priliku ući u novu velebnu kninsku crkvu čije skoro otvorenje na 20. godišnjicu Oluje mnogi željno očekuju. Naime, crkva vrata otvara 4. kolovoza kada će se održati posveta crkve i oltara. Posvetu će obaviti biskup šibenski, monsinjor Ante Ivas, a misu će sljedeći dan, na godišnjicu Oluje, voditi kardinal Josip Bozanić.
Na oltaru su, tijekom našeg posjeta, još ležali razni nacrti. Njihov je autor poznati arhitekt Ante Vrban prema čijem se projektu uređuje interijer crkve.
Od ulaza, s desne strane, otvara se pogled na vitraj u plavim tonovima koji baca šarenu refleksiju na sjajni pod crkve u bijeloj boji i ispovjedaonice. Vitraj koji prikazuje priču hrvatske povijesti i grada Knina osmislila je sestra Zdravka Milić koja je završila Akademiju likovnih umjetnosti u Rimu.
Lijevo od ulaza je dnevna kapela Bl. Ivana Pavla II. koja je u istom, bijelom, prozračnom stilu i svojom dužom stranom gleda na glavnu dvoranu crkve i oltar. U produžetku s lijeve strane još je jedna prostorija, okrenuta prema oltaru, s nekoliko plitkih kamenih stepenica, sve bijele boje. To je prostor zavjetne kapele Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Crkva će imati više od 700 mjesta na klupama i stolicama, a dnevna kapela imat će oko 50 mjesta. Unutarnji prostor crkve veličine je oko 1500 četvornih metara.
Nad oltarom nema križa kao zasebnog elementa, nego je križ zapravo otvor, visoko u fasadi, kroz koji svjetlost veličanstveno prodire u prostor.
No, radovi na uređenju još nisu završeni. Majstore smo zatekli kako rade na kružnim zidovima na prostoru iza oltara. U crkvi, koja je još uvijek gradilište, električari su testirali svjetlo i ozvučenje. Sve se pripremalo za klupe i namještaj koji trebaju stići za koji dan, a izrađeni su prema Vrbanovim nacrtima.
Bjelinu interijera ponajviše naglašava igra svjetla i sjene. Dnevno svjetlo ulazi kroz nekoliko desetaka prozora u tri razine te glavnu ulogu u dekoraciji interijera zapravo igra svjetlost. Uz prirodno svjetlo, u crkvi će biti prisutno i indirektno svjetlo LED rasvjete koja je tople boje pa će, primjerice, naglašavati konture stepenica i put prema oltaru. Na stropu, po gredama koje kao da izviru iz križa, također je montirana rasvjeta koja će zrakama svjetla naglašavati križ. Sve podsjeća na simulacije interijera crkve koje je javnost imala prilike vidjeti prije nekoliko mjeseci – uz jedan izuzetak. Naime, nema velikih svjetlećih lustera koji su svojedobno izazvali kontroverze u javnosti.
“Digla se velika prašina oko kompjutorske simulacije, a uživo je to nešto sasvim drugo. Crkva izgleda onako kako sam je odmah vidio u glavi. I sve je rađeno točno prema tom prvom projektu”, kaže nam arhitekt Ante Vrban.
“Bijela je, elegantna, svijetla i čista. Nažalost, kompjutor još uvijek ne može simulirati, bez obzira na to koliko je tehnologija napredna, atmosferu, sjene i svjetlo, kao ni teksturu materijala. Siguran sam da će ljudi, kad je vide uživo, shvatiti moju viziju i u crkvi se osjećati ugodno i mirno”, kaže arhitekt Vrban koji je modelirao i dijelom spustio strop crkve.
Ploče na podu su velikih dimenzija i složene tako da od centralnog popločenja prema oltaru izviru okomito. To centralno popločenje "vuče" na boju bračkog kamena na oltaru i stepenicama; zidovi su snježno bijeli, bez ukrasa, te je crkva zapravo dekorirana arhitektonskim volumenima, a ne zasebnim detaljima.
Investitor nove kninske crkve je Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja iz Splita. Vrijednost projekta župne crkve Gospe od Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta je 24 milijuna kuna, od čega je Vlada izdvojila 9,8 milijuna. Franjevci, čija će ova crkva biti, također su prisutni na gradilištu, među ostalima i ekonom franjevačke crkve Josip Gotovac. Oni surađuju na projektu s arhitektom Vrbanom koji, kako sam kaže, leti svaki tjedan iz Londona, gdje u posljednje vrijeme najviše radi, kako bi provjerio izvedbe interijera crkve.
U kojoj su fazi radovi na uređenju interijera, pitali smo Vrbana.
“Radovi su u samom finalu, ostala nam je još montaža klupa i obloga stupova. Interijer je skoro gotov. Atmosfera na gradilištu je super. Svi su jako sretni i jako umorni. Ponosan sam na cijelu ekipu”, ističe Vrban.
Kako je zadovoljan izvedenim, pitamo arhitekta, teče li sve prema planu i je li bilo nekih iznenađenja?
“Moram prije svega pohvaliti sve majstore koji su radili na uređenju i zahvaliti im. Rezultat koji ćete vidjeti rad je mnogo vrijednih ljudi različitih vjera i nacionalnosti: na gradnji i uređivanju radilo je otprilike 100 ljudi različitih struka. Često se zaborave ljudi čije ruke stvore nove vizije”, rekao je Ante Vrban.
Na podu u cijeloj crkvi je gress keramika dimenzija 150 x 75 centimetara. Nedavno je, na početku radova, i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović postavila nekoliko tih ploča na pod crkve.
“Da! To je bila zaista predivna gesta za sve nas. Na žalost, ja sam taj dan bio u Londonu na drugom gradilištu na kojem paralelno radim. Nakon posjeta predsjednice udvostručio se i radni elan”, kaže Ante Vrban.
Naglašava da je gress keramika višestruko jeftinija od mramora, neusporedivo lakša za održavanje te konzistentnog izgleda. Crkva će, dodaje Vrban, biti i energetski učinkovita.
“Živimo u 21. stoljeću i u crkvi su materijali i tehnologija u duhu vremena. I prirodni materijali se danas obrađuju tehnologijom koja daje neograničene mogućnosti modeliranja, kao oltar koji je od masiva bračkog kamena”, ističe Vrban.
Oltar je postavljen prije mjesec dana. Od bračkog kamena su napravljeni i amboni, svetohranište i stepenice. Iznad oltara nema prije spominjane skulpture Djevice Marije: zasad će se, kako saznajemo, pričekati s njenim postavljanjem.
“Riječ je o najvećoj crkvi u Hrvatskoj, u gradu važnom za Hrvatsku i naravno da je velika čast ostaviti u njoj trag kao arhitekt interijera, za nove generacije. Trebalo je imati hrabrosti da bi se promijenio koncept koji je ustaljen u modernoj sakralnoj arhitekturi. Nadam se da će ljudi vidjeti čistoću i jednostavnost crkve, njezino svjetlo. Kada bude sasvim gotova, siguran sam da će se to prepoznati”, smatra Ante Vrban.
Ovih dana još trebaju doći ukrasi za stupove, njih četiri, koji su izrazito visoki, a koje je Vrban zamislio kao izvore inspirirane slapom Krčić u Kninu te rijekom Krkom. Stupovi će biti rasvjetna tijela, a “izvori” se izrađuju od barisola. Kapiteli stupova, kako opisuje Vrban, bit će replike krune hrvatskog kralja Zvonimira.
No, što je bilo s lusterima i kako to da ih nema, pitamo ga na kraju.
“Lusteri će doći kada bude sredstava, vjerojatno krajem godine”, objašnjava Ante Vrban.
Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta sagrađena je prema projektu arhitekta Jerka Rošina (arhitekt Ante Vrban autor je interijera).
Ideja o gradnji zavjetne crkve u Kninu javila se odmah nakon Oluje, još 1995. godine. Ostvarila se 2011. kada je nakon provedenog natječaja prihvaćeno rješenje arhitekta Jerka Rošina te je iste godine, u rujnu, bio postavljen i kamen temeljac. Investitorov zahtjev u gradnji crkve bio je da ona bude trajni znak u kraljevskom gradu Kninu te da zgrada crkve mora sadržavati poveznicu Hrvatskog kraljevstva i katoličke vjere.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
