Nijedna vladajuća garnitura dosad nije imala tako vatrenih prvih 100 dana mandata kao Vlada Domoljubne koalicije i Mosta.
Vrijeme je potrošeno na iscrpljujuće sukobe među samim partnerima vladajuće koalicije, kao i na napade na samog premijera Tihomira Oreškovića, koji se postavio kao autonoman čimbenik neovisan o pritiscima. O reformama se samo priča, a Vlada ne šalje nikakve značajne zakone u Sabor. Većinom je riječ o usklađivanju zakonskih prijedloga s EU direktivama, izvješćima o radu državnih tijela za 2014. ili populističkim potezima poput ukidanja ureda bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, što će vjerojatno pozdraviti većina javnosti, ali zapravo im to neće utjecati na svakodnevni život.
U atmosferi stalnih napetosti u Vladi, teško je očekivati neke reforme. U medijima više nije vijest ako se HDZ protivi nekoj ideji Mosta, poput one o ukidanju policijskih uprava ili teritorijalnom preustroju države, ili ako Most (s pravom) blokira reorganizaciju poreznog USKOK-a ili se neopravdano opire imenovanju nekih HDZ-ovih dužnosnika, jer su takve situacije svakodnevne, a vijesti o dogovoru partnera na razini su statističke pogreške. Koordinacija među ministarstvima, o kojoj stalno govori Božo Petrov, očito ne funkcionira, svako ministarstvo vodi svoju politiku, a Vlada u cjelini ne radi kako bi trebala.
frustracije i prijetnje Vlada, primjerice, nema još ni sve zamjenike ministara, a u državnim tvrtkama još se nije ni dogovorila kvota za nadzorne odbore. Vladajuća koalicija zapravo još nije do kraja ni preuzela vlast, jer im u nadzornim odborima tvrtki sjede SDP-ovi i HNS-ovi kadrovi.
Sve ove trzavice događaju se pod stalnom prijetnjom o preslaganju saborske većine ili novim izborima koje neslužbeno stižu iz vrha HDZ-a. Pitanje je koliko su te prijetnje stvarne, a koliko su samo poruka Mostu da se pokori zapovijedima velikog partnera. Većina naših sugovornika misli da je ipak riječ o plašenju Mosta novim izborima. Mostu, naime, rejting stalno pada, dok HDZ ima stabilnu anketnu potporu, jer se valjda sve nezadovoljstvo građana nefunkcionalnošću Vlade prelilo na Most, koji je u javnosti, ponekad i nepravedno, prikazan kao jedini remetilački faktor koji se u Banskim dvorima ponaša kao oporba i veliki nadzornik HDZ-a. Jer, HDZ nije navikao zajednički vladati s ravnopravnim partnerom, pa se sve frustracije zbog te situacije prelijevaju na samu Vladu kojoj se ruši stabilnost.
Tekst je objavljen u broju Globusa koji je izašao 19. travnja
Ali, Most nije tu jedini remetilački faktor. Iz njihovih ministarstava stižu barem načelni prijedlozi, koji su ponekad i nespretno interpretirani, ali bi na kraju mogli predstavljati reformski zaokret, poput plana da se javna uprava racionalizira i da se smanji broj jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Iz HDZ-a, s druge strane, većinom stižu poruke u kojima su nezadovoljni zbog kadroviranja po tajnim službama i MUP-u, pa i oni ministri iz njihove kvote koji dobro rade, teško dolaze do izražaja. Tomislav Tolušić, primjerice, gotovo svaki dan pokreće neke projekte u području EU fondova, ali njega nitko ne spominje. Zdravka Marića pak, koji je jedno od boljih kadrovskih rješenja u financijama, slabo se čuje kad se mediji bave SOA-om, sukobima Karamarko-Orepić, ili pak kontroverznim tezama Zlatka Hasanbegovića o Drugom svjetskom ratu.
oreškovićev put S druge strane, i Tihomir Orešković je posljednjih tjedana utihnuo. O gospodarstvu, kreditnom rejtingu i financijama gotovo da nismo čuli ništa. Zabilježen je tek njegov posjet Vatikanu i papi Franji, susret s vrhom HBK, u ponedjeljak i s kardinalom Vinkom Puljićem, te obilazak tijela svetog Leopolda Mandića. Dojam je kako on zapravo gradi vlastitu političku priču, a da zato traži i očito dobiva podršku Kaptola. Mostovu podršku već ima, a ako se odluči na neki svoj put, ili pod okriljem Mosta, dobro će mu doći agitiranje s oltara.
Za to vrijeme umjesto njega prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko obilazi Hrvatsku. Karamarko je, očito nakon medijskih kritika da u Vladi ne radi bogzna što i da se samo brine za stranku, odlučio okrenuti priču pa posljednjih tjedana sve češće sudjeluje na otvaranjima nekih Vladinih gradilišta, što je prema političkom PR-u prilično pametan potez...
Izbori, dakle, u ovom trenutku sigurno ne bi odgovarali Mostu, jer bi vjerojatno bio pometen, pa na to računaju u HDZ-u. A kao najraniji mogući termin za održavanje prijevremenih izbora spominje se jesen, a ako do njih i dođe, vjerojatno će se ipak dogoditi poslije lokalnih izbora u svibnju iduće godine.
Priče o preslaganju saborske većine, s druge strane, potpuno su nerealne. U tim preslaganjima HDZ računa na HNS, koji bi zamijenio Most, no u toj stranci apsolutno odbacuju takvu mogućnost, iako ne zatvaraju vrata HDZ-u nakon mogućih prijevremenih izbora.
- Mi u ovu Vladu i s ovakvim HDZ-om nećemo – govori nam jedan visokopozicionirani HNS-ovac – Ali kada bi se HDZ odrekao svoje retorike i nekih radikalnih stranaka poput HSP AS-a, te kad bismo se dogovorili oko nekih zajedničkih projekata, onda bismo mogli razgovarati, ali tek nakon izbora. Preslaganja u Saboru sigurno neće biti.
HNS-ova platforma Plan novog vodstva HNS-a, govore nam izvori bliski predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku, jest pokušati okupiti stranke centra poput HSS-a, HSLS-a, IDS-a i HRID-i pod zajedničku platformu s kojom bi nastupili na izborima. Njihove su procjene da bi takva snaga mogla osvojiti 15-ak posto glasova, a s tim bi mirazom poslije krenuli u pregovore s obje koalicije, pa tko više ponudi. Istodobno računaju da time eliminiraju Most iz utrke, koji živcira sve stranke, od HDZ-a i SDP-a do HNS-a i HSS-a.
Također, i o lokalnim izborima 2017. ovisit će neke moguće suradnje. HNS tu očekuje da SDP podrži njihovu Anku Mrak-Taritaš za gradonačelnicu Zagreba jer vjeruju da jedino ona može pobijediti Milana Bandića. Ako se to ne dogodi, kažu nam u vrhu HNS-a, uvijek može doći do situacije da HDZ podrži Mrak-Taritaš, što bi onda moglo utjecati i na neku buduću suradnju na nacionalnoj razini koju onda ne bi mogli odbaciti.
- Kad je riječ o mogućim novim izborim, očekujem da lijeva koalicija nastupi u istom ili čak proširenom sastavu u odnosu na prošle izbore. S HNS-om ćemo u većini lokalnih sredina na izbore u svibnju 2017. izaći zajedno, a u Zagrebu ćemo zajednički izaći barem u drugom krugu – kaže jedan član Predsjedništva SDP-a.
Ovaj naš sugovornik kaže da su mogući prijevremeni izbori izvjesniji nego ikad u nekim bivšim Vladama, ali glavno je pitanje tko će ih izazvati. Također, smatra kako su i preslaganja u Saboru jednako tako moguća.
- Sve je stvar procjene. Ako ankete budu išle u korist HDZ-a, onda će oni isprovocirati izbore. Ako ne, onda će trpjeti i čekati. A ako dođe do preslaganja koje će izazvati HDZ, onda će Most tražiti drugog partnera – kaže naš izvor iz SDP-a koji Mostu ne predviđa baš blistavu budućnost.
- Na nacionalnoj razini oni nemaju budućnosti, na lokalnoj imaju – zaključuje.
Premda se iz vrha HDZ-a u javnost stalno plasiraju teze da će se rušiti Vlada ako Most ne počne slušati upute, računajući na to da Most ne može surađivati s Milanovićem, te da bi na izborima propali, zapravo stvar nije tako jednostavna.
Osim što Most u Vladi drži leđa premijeru Tihomiru Oreškoviću, nisu ni oni bez “municije”. Naime, iako se dosad mislilo kako bi Most u nekim preslaganjima s SDP-om mogao surađivati jedino ako se s čela stranke makne Zoran Milanović, priča je sada ipak drukčija. Očito su i oni shvatili da imaju način kako HDZ držati u šaci, pa sada i prema Milanoviću idu pomirljive poruke. U slučaju preslaganja saborske većine, kažu nam neslužbeno izvori bliski Boži Petrovu, Most se može dogovoriti s SDP-om.
- Ništa nije isključeno. Mi smo otvoreni za suradnju sa svima tko pokaže interes da se provedu reforme. Od toga ne treba bježati niti ćemo se voditi time tko nam se osobno sviđa ili ne sviđa. Možemo, dakle, i sa SDP-om – kaže ovaj visoki izvor iz Mosta.
discipliniranje On smatra kako HDZ pušta spinove kada je riječ o prijetnjama izborima ili pokušajem preslaganja u Saboru kako bi se Most “disciplinirao”, a ako je to točno, poručuju iz Mosta, neće uspjeti.
- Da smo se željeli prodati, mogli smo to davno prije. Znamo kakve su dosad bile te stabilne Vlade, a mi smo nešto novo na sceni, svima smo anomalija, ali smo pokazali da smo svoji i takvi ćemo i dalje biti, bez obzira hoće li biti novi izbori ili preslaganja – kaže istaknuti mostovac.
U stranci smatraju kako reforme za koje se oni zalažu ne odgovaraju niti HDZ-u niti SDP-u, pa ih zato napadaju, a manje stranke Domoljubne koalicije nisu dobile dovoljno fotelja pa i s njihove strane stižu napadi na Most. Napada ih, kažu, čak i Živi zid, svima su glavna meta.
- Napadaju nas i u HNS-u i u HSS-u. HNS sada okuplja centar kao poruku da može i s HDZ-om. HNS je klijentelistička stranka s minornom potporom i naravno da se lakše s njima dogovoriti nego s nama. Date im nekoliko najjačih javnih poduzeća i imate lojalne partnere koji provode vašu politiku – kaže naš izvor iz Mosta.
On predviđa da bi se trzavice, sada kada su završeni unutarstranački izbori u HDZ-u, mogle ipak smiriti. Most će, poručuje, inzistirati na stabilnosti Vlade, a premijer ima njihovu punu potporu. I svim drugim strankama u vlasti poručuje da jednostavno moraju dati podršku Oreškoviću, a ne raditi protiv njega.