Gustav Klimt: Mračna ljubavna tajna najslavnijeg bečkog slikara

Bio je najslavniji i najtraženiji bečki slikar svog vremena. Nije bilo dame iz visokog društva koja nije žudjela da je, u svom laskavom stilu, portetira. Ipak, cijeli je život živio s mamom i tri neudate sestre. Imao je mnoštvo ljubavnica, od prostitutki do slavnih dama. Ipak, cijeloga života bio je intenzivno posvećen Emilie Flöge, mladoj Bečanki koja je vodila svoj salon visoke mode u centru grada, u palači znanoj kao La Casa Picola. Pisao joj je 20 godina, sedam puta dnevno. Nikad se nisu vjenčali niti živjeli zajedno... Zašto? Na putu im nije stajala ni treća osoba, ni siromaštvo, ni nedostatak seksualnog interesa...

Ali, jesu li uopće bili ljubavnici?

Nije sigurno...

Odgovor bi možda mogla dati godina 2012., u kojoj se slavi 150. godišnjica rođenja slikara Gustava Klimta, danas svjetski znanog, mogli bismo reći i notornog, ali i duga desetljeća kritiziranog i prezrenog. Naime, u svim najvećim bečkim muzejima pripremaju se izložbe o slikaru čiji su slavne slike “Poljubac”, “Judita”, “Smrt i život” i mnoge druge danas zaštitni znak Beča i veličanstvenog bečkog fin de sièclea.

“Ah, volim kad me to pitaju”, kaže Alfred Weidinger, kustos izložbe o Klimtovoj suradnji s arhitektom Josefom Hofmannom, upravo otvorene u raskošnom baroknom Belvedereu, na pitanje – ima li još išta nepoznato o Klimtu? “Čim zagrebete malo ispod površine, sve je nepoznato...”

Među najzagonetnije spada njegova ljubavna priča s Emilie Flöge, muzom i doživotnom partnericom s kojom je uživao na koncertima i izletima u bečku okolicu, na koju će se fokusirati izložba koja će se u veljači otvoriti u Leopoldsmuseumu. Uz 400 dopisnica i razglednica koje je Klimt slao Emilie – prva pisma su iz 1897., a zadnja 20 godina kasnije – bit će tu i manje poznati dio Klimtova opusa, crteži i skice, najavljuje Franz Smola, kustos zbirke Leopoldmuseuma.

Kako ne postoji mnogo izvora za slikarov život, jer nije vodio dnevnik niti napisao memoare, dopisnice su dragocjen izvor: za privatni život, poglede na slikarstvo, njegovo vrijeme... Neke od njih bile su objavljene prije nekoliko desetljeća, ali nikad u tolikom broju, niti detaljno obrađene, kako će biti sad.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA