Iskopavamo za vas i tako godišnje zarađujemo i po devet milijuna kuna

Svaki treći arheolog u Hrvatskoj svoj kruh zarađuje u privatnom sektoru. Tim se poslom u Hrvatskoj aktivno ne bavi više od 300 ljudi, od čega ih barem stotinu zapošljavaju privatne tvrtke za arheološka istraživanja. Prve su osnovane prije desetak godina, a led je probio Goran Skelac čija je zagrebačka tvtka Geoarheo i danas najveća. Ubrzo je sa sličnim poslom u Splitu krenuo Josip Burmaz s tvrtkom Kaducej, koja je druga ako se gleda godišnji prihod. U međuvremenu ih je otvoreno još desetak među kojima su se na tržištu najbolje snašle Kaukal i Pisa Trade iz Splita te Arheo Plan iz Konavala. Kako se do početka krize gradilo na sve strane, trebao je netko i arheološki istražiti gradilišta jer tako nalažu propisi.

Za Hrvatsku ne bez razloga kažu da je dovoljno malo zagrepsti po površini zemlje i naići na neki materijalni trag iz davne prošlosti. A činjenica je i da se zahvaljujući zakonskim rješenjima u skladu s najstrožom europskom praksom danas više nego ikada prije vodi računa o bogatstvima koja se nalaze ispod zemlje – iako se investitori i dalje hvataju za glavu kada im arheolozi priopće da su na njihovoj parceli otkrili nešto vrijedno jer to znači da će projekt biti nešto skuplji od planiranog.

Privatni investitori mogu sami birati hoće li arheološke radove povjeriti privatnoj tvrtki ili državnoj instituciji, dok javna poduzeća, poput Hrvatskih cesta ili Hrvatskih voda, moraju raspisati javni natječaj za izbor izvođača na koji se pod istim uvjetima javljaju i privatni i državni.

Specijalizirane tvrtke. Dok se u posao nisu uključili privatnici, arheološkim su se istraživanjima bavile isključivo državne institucije – muzeji, institut i zavodi za arheologiju, fakulteti, konzervatorski zavodi...

Zadnjih se godina, ističe Goran Skelac, događa proces koji su arheolozi na europskom zapadu davno prošli. Prikupljanjem arheološke građe tamo se u najvećoj mjeri bave upravo specijalizirane privatne tvrtke. Konzervatorski zavodi Ministarstva kulture tako, umjesto na kopanje, mogu biti usmjereni na propisivanje uvjeta, provođenje standarda i nadzor istraživanja, dok se instituti mogu baviti znanstvenim istraživanjima, a muzeji prezentacijom i interpretacijom nalaza. U svakom slučaju mladim arheolozima danas se nudi daleko širi spektar mogućih zaposlenja nego prije desetak godina. Privatne arheološke tvrtke, govore nam svi redom, uglavnom međusobno dobro surađuju, a rade i na tome da se udruže u komoru kako bi lakše štitile svoje interese i zadržale kvalitetu usluge što im, u konačnici, jedino i jamči egzistenciju.

Skelac se kao mladi arheolog u Sloveniji, gdje je nakon studija u Zagrebu našao posao, prvi put susreo s privatnim tvrtkama za arheološka istraživanja. Po uzoru na njih odlučio je pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj. Danas stalno zapošljava 20 mladih arheologa i geologa te po potrebi još barem toliko sezonaca. Ima godišnji promet od osam do devet milijuna kuna, radi po cijeloj Hrvatskoj, a sve više i izvan granica. Prvi je u Hrvatskoj primijenio georadar što mu je omogućilo da bez kopanja vidi što se nalazi ispod zemlje. Najviše poslova dobiva na natječajima od državnih tvrtki zaduženih za velike projekte poput Plinacroa, HAC-a i HC-a, Hrvatskih voda...

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA