Dok prosječan Slovenac za životno osiguranje godišnje izdvoji oko 300 eura, a prosječan Austrijanac čak i više od 800 eura, prosječan stanovnik Hrvatske u životno osiguranje investira samo oko 90 eura svake godine.
To su službeni podaci saveza nacionalnih udruženja osiguravatelja europskih zemalja, Insurance Europe, koji nas po još jednom pokazatelju čvrsto svrstavaju na samo dno europske rang-liste. Ovoga puta po jednom od pokazatelja razvoja financijskog sektora. Po izdvajanjima za životno osiguranje, naime, iza nas su na Starom kontinentu jedino Bugarska, Latvija, Rumunjska i Turska.
Hrvati za životno osiguranje izdvajaju puno manje od ostalih Europljana. Prosjek izdvajanja za taj oblik osiguranja u Europi se kreće oko brojke od 1200 eura na godinu. Za životno osiguranje na Starom kontinentu najviše izdvajaju stanovnici Lihtenštajna, a u EU Luksemburga, više od 3500 eura na godinu. Za njima slijede stanovnici skandinavskih zemalja, Švicarske i Velike Britanije. Začelje ljestvice (sada bi se već moglo reći tradicionalno) drže zemlje europskog jugoistoka, među kojima je i Hrvatska.
Više je razloga zbog kojih Hrvati kaskaju i po izdvajanjima za životno osiguranje. Prvi je nizak životni standard: od naše prosječne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u rujnu iznosila 5.640 kuna, najveći dio ide na pokrivanje izdataka za hranu i ostale osnovne životne troškove.
Stručnjaci upozoravaju da možda i veći problem leži u financijskoj nepismenosti stanovništva. Hrvati su, ističu oni, novac navikli držati u klasičnoj štednji u bankama, o čemu svjedoče i podaci koji su čak i tijekom šestogodišnje recesije pokazivali rast štednje stanovništva. Oni koji se odluče investirati ušteđeni novac, najčešće ga, pak, usmjeravaju u kupnju nekretnina. Drugim riječima, u fokusu naših građana je ulaganje u "čvrstu" imovinu bez obzira što već dulje svjedočimo padu vrijednosti nekretnina.
"Kod nas je životno osiguranje, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, još uvijek slabo prisutno. Razloga je više, a jedan od glavnih je nepoznavanje kvalitete tog proizvoda i poslovično slaba financijska pismenost. Zato Hrvati i dalje prečesto štede u bankama, a još uvijek je zabrinjavajući i udio 'štednje u čarapama'", ističe Vjeko Peretić, financijski savjetnik i direktor Pro savjetovanja, tvrtke koja nudi rješenja za osiguranja i druge štedno-ulagačke financijske proizvode, licencirana od strane Hanfe.
Slična upozorenja dolaze i od Hrvoja Paukovića iz Hrvatskog ureda za osiguranja (HUO). U Hrvatskoj je, kaže, slaba svijest građana o potrebi izdvajanja barem malog dijela dohotka u svrhu osiguranja sigurne financijske budućnosti. U svemu tome, kaže Pauković, veliku bi ulogu trebala igrati država, od koje se očekuje da potiče edukaciju građana o potrebi ulaganja u proizvode kojima si osiguravaju financijsku sigurnost u kasnijoj životnoj dobi. "Financijsku edukaciju treba uključiti u školske kurikulume. Ljudi moraju shvatiti da od države više ne mogu puno očekivati i da se sami moraju pobrinuti za sebe i svoju budućnost", poručuje Pauković.
Pametnim izborom do najboljeg rješenja
Kod ugovaranja osiguranja važno je dobro odrediti ciljeve te raspitati se o ponudi kod više osiguravatelja kako bismo došli do najboljeg rješenja. Jer, mlada osoba policom životnog osiguranja na rok od 10 godina može osigurati sredstva koja će joj dobro doći kao, primjerice, polog za kredit za stan, no može biti i novac koji će trošiti u starijim danima.
"Idealna dugoročna štednja za mirnu starost je kombinacija kvalitetne životne police s pokrićem teških bolesti te uplate u treći mirovinski stup. Na taj način zaštićeni ste i vi, i vaša obitelj tijekom trajanja ugovora, a uprosječeni prinosi iz oba ugovora omogućit će solidnu financijsku bazu za srednje godine, odnosno mirovinu", dodaje Peretić.
Svijest o tome u našem je zapadnom susjedstvu znatno veća nego kod nas. Stručnjaci to objašnjavaju kako boljom financijskom pismenošću, tj. poznavanjem financija, tako i većom tradicijom usmjeravanja dijela dohotka u osiguranja.
"U Sloveniji postoji dulja tradicija životnih osiguranja i građani su taj oblik štednje dobro prihvatili. Kod njih je puno popularnija kombinacija životnih osiguranja koja ulažu sredstva u investicijske fondove te dugoročno pretpostavljaju bolje prinose", ističe Peretić.
Ipak, i na našem tržištu životnog osiguranja stvari se kreću na bolje. Pokazuju to i podaci HUO-a, prema kojima je krajem listopada ukupna zaračunata bruto premija dosegla gotovo tri milijarde kuna, što je 12,26 posto više nego krajem listopada prošle godine. Podaci HUO-a pokazuju i da, nakon tri godine pada, zaračunata bruto premija u segmentu životnih osiguranja raste od 2012. Krajem 2014. iznosila je oko 2,64 milijarde kuna, što je 3,9 posto više nego krajem 2013.
Životno osiguranje optimalan je financijski proizvod jer uz osiguranje života, kojim financijski zbrinjavamo obitelj u slučaju najgoreg, nudi i mogućnost uštede.
Zato i Pauković očekuje nastavak rasta hrvatskog tržišta životnog osiguranja. Ipak, očekuje da taj razvoj 'pogura' i država, kako poticajima i poreznim olakšicama, tako i edukacijom stanovništva.
"Država bi trebala poticati razvoj životnog osiguranja jer će tako smanjiti i socijalne probleme u budućnosti", napominje Pauković.
Ovaj prilog napravljen je u produkciji Native Ad Studija EPH i Allianza, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Globusa
Allianz je upravo lansirao novo, drugačije osiguranje Allianz Prospekt koje pruža tri mogućnosti: osiguranje od rizika, štednju i zaradu. Vaš novac ulaže se kroz mješoviti fond Allianz Portfolio, što omogućuje veće prinose nakon isteka osiguranja. Uza sve to, možete dogovoriti i dopunsko osiguranje od nezgode, a na dar dobivate besplatnu DNK analizu koja se provodi u suradnji s tvrtkom GenePlanet. Osobna DNK nutrigenetska analiza otkrit će vam kako se kvalitetnije brinuti o zdravlju i kako postići zdrav i mladenački izgled, vitalnost i ljepotu. DNK analiza GenePlaneta dostupna je uz još jedan Allianz proizvod - Allianz NutriFit. Doznajte više na 0800 5000 i www.allianz.hr.