I opet se potvrdilo da u povijesti Hrvata Knin zauzima poziciju kao malo koje drugo mjesto. Uz tvrđavu koja se uzdiže iznad grada, uskoro bi javnosti mogla biti predstavljena još jedna kninska znamenitost koja je donedavno bila skrivena u gustoj šumi, na brdašcu Kapitul, koje se nalazi uz rijeku Krku, kilometar jugoistočno od grada u smjeru Biskupije. Kninski arheolog, zaljubljenik u svoj grad, dr. Marko Sinobad, zaposlen u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Šibeniku, odlučio je prije nekoliko godina provesti reviziju arheoloških istraživanja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Zajedno s kolegama Antom Jurčevićem i dr. sc. Majom Petrinec iz splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika upustio se u iskopavanje na mjestu za koje se pouzdano znalo da se nekad na njemu nalazila romanička katedrala iz 13. stoljeća koja je bila posvećena Kristu, sv. Bartolomeju, sv. Mariji i sv. Petru. Nakon dvije godine priprema i mukotrpnog čišćenja terena u samo 15 dana arheolozi su otkrili temelje zvonika katedrale za koje se pretpostavljalo da ih više nema pod zemljom, odnosno da su razgrađeni jer je Kapitul od mjesta na kojem se stvarala hrvatska povijest u zadnjih 500 godina kontinuiranih devastacija pretvoren prvo u ruševine, a potom i u smetlište.
“Temelji katedrale ukazali su nam se već 15 centimetara ispod površine zemlje. Otkrivena su dva zida zvonika koji je bio kvadratnog tlocrta”, otkriva dr. Sinobad dodajući kako je nakon završetka istraživanja nalaz prekriven geotekstilom i zatrpan zemljom te je tako zaštićen do novih istraživanja koja bi se trebala nastaviti već iduće godine ako ih Ministarstvo kulture pristane financirati.
Pruga posred crkve Arheolog Jurčević otkriva kako je Kapitul prvi srednjovjekovni lokalitet u Dalmaciji na kojem su obavljena arheološka istraživanja, koja su počela 1885. godine kada je građena željeznička pruga od Knina do Siverića. Tračnice su prošle posred lokaliteta smještenog na zemljištu u vlasništvu franjevačkog samostana sv. Ante. Samostanski gvardijan fra Lujo Marun s izvođačima je radova dogovorio da mu predaju sve što nađu pod zemljom, a učini im se zanimljivo. Tako je svjetlo dana ugledala kamena ploča s imenima kneza Svetoslava i velikog kneza Držislava koja datira s kraja 10. stoljeća. Kao važan spomenik iz doba hrvatske vladajuće dinastije Trpimirovića ploča je, govori kustos Jurčević, tada izazvala senzaciju u znanstvenim krugovima pa fra Marun u Kninu osniva Kninsko, a potom Hrvatsko starinarsko društvo koje kasnije izrasta u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
Ploča s imenima dvojice potomaka kralja Tomislava poslužila je i kao dokaz da se na Kapitulu nalazio samostan svetog Bartolomeja iz 9. stoljeća pored kojeg je kasnije sagrađena i trobrodna romanička bazilika. Prema prijepisu natpisa koji je stajao na glavnom pročelju a zabilježio ga je trogirski biskup Ivan Vidović 1690. godine, katedrala je podignuta 1203. godine u vrijeme prepozita Dobroslava. Povjesničari se uglavnom slažu da su kninski biskupi iz toga vremena bili nasljednici hrvatskih biskupa. Oni su stolovali na dvoru dinastije Trpimirovića koju su 1102. godine s vlasi svrgnuli Arpadovići, no biskupi su u se Kninu održali sve do kraja 15. stoljeća i snažnijih prodora Osmanlija.
“Arhitekt Ćiril Iveković na temelju prikupljenih podataka 1927. godine crta rekonstrukciju katedrale. U to vrijeme na mjestu bazilike još su bili zidovi visine tri metra o čemu svjedoče sačuvane fotografije. No, 1942. baš na tom su mjestu Talijani sagradili svoju vojarnu i srušili preostale zidove iz 13. stoljeća”, govori Jurčević. Nakon Drugog svjetskog rata u napuštenim objektima talijanske vojarne živjeli su Romi, a od 90-ih godina, nakon Domovinskog rata, povijesni je prostor pretvoren u divlje odlagalište smeća zaraslo u gustu šumu i šikaru.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA