VELIKI EGIPATSKI MUZEJ

Nova impresivna građevina zamijenit će poznati, ali skučeni Egipatski muzej u Kairu

3000 godina drevne egipatske povijesti bit će prikazano kroz zbirku artefakata od oko 100.000 predmeta

Prijedlog arhitektonskog rješenja Velikog egipatskog muzeja

 Balkis Press/abaca/Abaca Press/Profimedia/Balkis Press/abaca/abaca Press/profimedia

Kada se u studenom napokon otvori, bit će to najveći arheološki muzej na svijetu. Veliki egipatski muzej ili jednostavno GEM (Grand Egyptian Museum) godinama je najavljivan, a svoju inauguraciju imat će povodom veoma važne obljetnice – stotinu godina od otkrića Tutankamonove grobnice. Bilo je to 4. studenoga 1922., kada je britanski arheolog Howard Carter u Dolini kraljeva u blizini Luksora otkrio grob dječaka kralja, gotovo netaknut, što je izazvalo veliku senzaciju i sve do danas svijet ne pamti takvo otkriće. Više od pet tisuća predmeta, pravo blago, pronašao je Carter, čije zasluge neki danas osporavaju. Je li bio pljačkaš ili najveći arheolog 20. stoljeća?

U svakom slučaju, njegovo otkriće većina danas smatra najvećim otkrićem u povijesti arheologije stoga ne čudi da će upravo Tutankamonu i blagu iz njegove grobnice, koje krije još uvijek mnoge neotkrivene tajne, biti posvećen najveći dio novog grandioznog muzeja u Gizi nedaleko od čuvenih piramida među kojima je i velika Keopsova, jedino preostalo od sedam svjetskih čuda antike. Bit će to ujedno prvi put da će svi predmeti iz Tutankamonove grobnice biti objedinjeni i izloženi na jednom mjestu, neki dosad nikad nisu niti bili pokazani javnosti.

Veliki egipatski muzej projekt je koji se priprema godinama, prvotno je trebao biti otvoren 2011., međutim datum njegove inauguracije nekoliko je puta dosad bio pomaknut. Veliki problem pojavio se i s izbijanjem arapskog proljeća što je rezultiralo političkim nemirima, prosvjedima i privremenim policijskim satom, a to je dodatno zakompliciralo situaciju i stavilo GEM ponovno na čekanje.

Prije četiri godine, 2018., najavljeno je da će konačno biti otvoren 2020. Međutim, pandemija COVID-a 19 značila je daljnju odgodu. U travnju 2020. na Facebook stranici muzeja objavljena je ova informacija: “Predsjednik je naredio odgodu svih građevinskih radova i otvaranja velikih nacionalnih projekata koji su se trebali izvesti tijekom 2020. godine za sljedeću 2021. godinu. Ova direktiva uključuje i Veliki egipatski muzej i Nacionalni muzej egipatske civilizacije (NMEC).”

image

Restauracija zlatnog sarkofaga faraona Tutankamona

Khaled Desouki/Afp/Profimedia/Khaled Desouki/afp/profimedia

U veljači 2021. iz muzeja su izvijestili da je 98 posto građevinskih radova na objektu završeno te su ujedno najavili da planiraju otvaranje u zadnjem kvartalu te godine. To se nije dogodilo i otvorenje je opet odgođeno. U priopćenju početkom veljače ove godine egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta dalo je precizne postotke – završeno je 100 posto strukturnih radova, uključujući golemi atrij i veliko stubište, 99,8 posto unutrašnje opreme, 98 posto vanjskih prostora, dio posvećen artefaktima kralja Tutankamona dovršen je “više od 99 posto” i glavne izložbene dvorane 96 posto. Također, kako su izvijestili, više od 56 tisuća od procijenjenih 100 tisuća artefakata u tom trenutku prebačeno je u novimuzej.

Veliki egipatski muzej nalazi se oko dva kilometra od kompleksa piramida u Gizi koji je pod zaštitom UNESCO-a i zamišljen je kao svojevrsni spoj između modernog i starog Egipta. U izgradnji je čak i nova linija podzemne željeznice koja vodi do muzeja. Nova impresivna građevina zamijenit će poznati, ali prostorom skučeni Egipatski muzej u Kairu koji je dosad bio glavno odredište za zaljubljenike u drevni Egipat, no ne samo za njih. S galerijama visokima do 20 metara, tu će biti, među ostalim, izloženi predmeti iz izvorne muzejske zbirke koje javnost nikada nije vidjela. Ipak, Egipatski muzej, izgrađen 1901., i dalje će ostati otvoren te će također biti obnovljen.

Budući da se velik dio njegove zbirke seli na novo mjesto, izvorni Egipatski muzej imat će više prostora za izlaganje nekih posebnih predmeta – na primjer blaga iz grobnice Tutankamonova pradjeda Juje i njegove suprugeThuje.

Projekt Velikog egipatskog muzeja prvi put je najavljen prije trideset godina, 1992., izdavanjem predsjedničkog dekreta kojim je dodijeljeno gotovo 50 hektara zemlje za taj suvremeni novi objekt. Deset godina kasnije, u siječnju 2002. godine tadašnji egipatski predsjednik Hosni Mubarak položio je kamen temeljac na mjestu odabranom za projekt. Egipatska vlada objavila je tada i međunarodni natječaj za dizajn novog muzejskog kompleksa na koji se javilo više od 1550 arhitektonskih tvrtki iz 83 zemlje. Na kraju je pobijedila arhitektonska tvrtka Heneghan Peng iz Dublina, koju su osnovali Róisín Heneghan i Shih-Fu Peng, sa svojim ultramodernim konceptom muzeja koji se proteže na čak 500.000 četvornihmetara.

image

Prijedlog arhitektonskog rješenja Velikog egipatskog muzeja

Balkis Press/abaca/Abaca Press/Profimedia/Balkis Press/abaca/abaca Press/profimedia

Koncem 2005. godine dovršeno je idejno rješenje zgrade – njezin trokutasti dizajn podsjeća na piramide u neposrednoj blizini, sjeverni i južni zid u liniji su s velikom Keopsovom piramidom i Menkaurinom piramidom. Jedno od glavnih obilježja muzeja je zid izrađen od alabastera, koji čini prednju fasadu. Ispred zgrade je veliki trg s palmama datulja, a u unutrašnjosti se nalazi golemi atrij predviđen za velike statue. Sam muzej ima tri kata, a osim izložbenih dvorana uključuje konferencijske prostorije, 3D kina, dječji muzej, trgovine i restorane. Iako planiran još početkom 2000-ih, gradnja muzeja prolongirala se zbog različitih što financijskih što političkih razloga te su 2014., nakon što se situacija u zemlji stabilizirala, radovi napokon započeli.

Procjenjuje se da je projekt koštao više od milijardu dolara – otprilike 70 posto sredstava osigurano je zajmom od Japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC) dok ostatak dolazi od egipatske vlade, donacija i raznih međunarodnih organizacija.

Dosta novca prikupljeno je zahvaljujući nedavnoj vrlo posjećenoj putujućoj izložbi o Tutankamonu “Treasures of the Golden Pharaoh”, na kojoj je od 2018. do 2020. u Americi, Francuskoj i Velikoj Britaniji predstavljeno 150 artefakata iz faraonove grobnice, od kojih 60 dotad nije viđeno izvan Egipta. Samo tijekom održavanja u Parizu, ta je izložba postala jedna najposjećenijih u francuskoj povijesti.

No što će točno biti izloženo u muzeju? Veliki egipatski muzej, prema najavama, istražit će oko 3000 godina drevne egipatske povijesti kroz svoju zbirku artefakata od oko 100.000 predmeta. To ga čini najvećim muzejom na svijetu posvećenim jednoj civilizaciji. U njemu će biti izložena kultna Tutankamonova zbirka u za nju posebno projektiranom namjenskom izložbenom prostoru veličine 7000 četvornih metara.

Tzv. Tutankamonove galerije sadržavat će svih 5600 predmeta izvađenih iz grobnice koju je otkrio Howard Carter prije stotinu godina. Kad je riječ o samom postavu iz muzeja, kažu da će predmeti biti prikazani točnim redoslijedom kojim ih je Carter pronašao. I dok je prethodni postav artefakata iz Tutankamonove grobnice u Egipatskom muzeju u Kairu bio jednostavan te je dopuštao artefaktima “da govore sami za sebe”, novi postav u Velikom egipatskom muzeju nastojat će, kako ističu u tom muzeju, potpuno uroniti posjetitelje u faraonov dvor.

image

Prijedlog arhitektonskog rješenja Velikog egipatskog muzeja

Balkis Press/abaca/Abaca Press/Profimedia/Balkis Press/abaca/abaca Press/profimedia

To će učiniti predstavljanjem predmeta uz uvide u način na koji je Tutankamon živio. Na primjer, posjetitelji će moći vidjeti neke od Tutankamonovih odjevnih predmeta koji su se prije smatrali previše krhkima za izlaganje. Oni će biti prikazani uz predmete poput alata kojima se koristio, hrane koju je jeo i sandala koje je nosio. Tutankamonove galerije opisane su kao “krunski dragulj” muzeja na web-stranici španjolskog infrastrukturnog konglomerata čija podružnica Acciona Cultural Engineering radi na “tehničkom razvoju i muzeografskoj implementaciji” galerije i drugih prostora u GEMu. Prema riječima direktora projekta Nicolása Gutiérreza Martíneza, izložba posvećena dječaku kralju jedan je od najizazovnijih elemenata. “Zamislite da radite postav jedne zbirke o jednom faraonu kojeg svi poznaju. Ima puno misterija i puno povijesti. Kako to predstaviti?” rekao je za The Art Newspaper. Kako je najavio, postav će biti “teatralan” s dramatičnim osvjetljenjem koje će učiniti da strop izgleda poput neba punog zvijezda. Cilj je stvoriti atmosferu koja hvata osjećaj smrti koja prelazi u novi početak, u skladu sa staroegipatskim vjerovanjima o zagrobnom životu.

Također, Veliki egipatski muzej bit će novi dom mnogim artefaktima iz Egipatskog muzeja u Kairu, koji će biti izloženi u nizu kronološki koncipiranih galerija. Kao takav, muzej će posjetiteljima omogućiti putovanje kroz prapovijest, Staro kraljevstvo, Srednje kraljevstvo, Novo kraljevstvo te grčko-rimsko razdoblje.

Osim Tutankamonove zbirke, jedna od atrakcija bit će 43,5 metara dugačak i 4600 godina star solarni brod faraona Keopsa, pronađen 1954. godine zakopan pokraj njegove Velike piramide. Od 1982. sve do prošle godine bio je izložen u specijalno napravljenom prostoru, Muzeju solarnog broda, pripreme za njegovo preseljenje u novi muzej trajale su šest mjeseci, a prijevoz s jedne lokacije na drugu specijalnim vozilom deset sati. Najveći pak izloženi artefakt bit će 12 metara visoka statua Ramzesa II, koju će posjetitelji moći doživjeti ulaskom u atrij. Dodatnih stotinjak kipova faraona i egipatskih bogova bit će izloženo na velikom stubištu muzeja, među njima dva relativno nedavno otkrivena – sjedeći, granitni kip, koji prikazuje slavnog kralja Amenhotepa III., i kip boga Ra s glavom sokola.

Premještanje tako velike zbirke nije bio nimalo lak zadatak, posebno kad je riječ o velikim komadima poput Keopsova solarnog broda ili Ramzesova kipa koji je bio među prvim predmetima koji su stigli u zbirku, uz veliku pompu prije tri godine. Kip star 3200 godina i težak 83 tone prošao je ulicama uz pratnju konjanika u vojnim odorama i uz egipatsku državnu himnu. Kip se prethodno nalazio na Ramzesovu trgu u Kairu.

U intervjuu 2018. tadašnji ravnatelj Velikog egipatskog muzeja Tarek Tawfik rekao je da se muzejski tim konzervatora i kustosa suočava s “velikim izazovom” provjere i pripreme svakog predmeta za izlaganje s “velikim entuzijazmom”. “Zanimljiva je stvar u vezi s Tutankamonom da smo još uvijek na rubu njegova proučavanja i istraživanja.” U intervjuu za časopis Smithsonian, Tawfik je među ostalim rekao: “Identitet ovog muzeja je država, kraljevstvo i vječnost starog Egipta. Posjetitelju će također pružiti mnogo pozadine, kako i zašto su artefakti proizvedeni. Ovo je potpuno novi koncept. Vidjeli smo zlato. Čime će ljudi biti iznenađeni? Odjednom će moći doznati što je jeo, što je pio, kako je bio odjeven... Početi živjeti s njim, voditi državu s njim, čak i tugovati s njim za dvjema djevojčicama koje su umrle prije nego što su se rodile. Sve je to dio povijesti ovog čovjeka – njegova uspona na vlast, njegove agonije kao kralja koji je sigurno bio pod pritiskom nemajući prijestolonasljednika iz vlastite loze.”

Muzej će se koristiti najsuvremenijom tehnologijom i virtualnom stvarnosti kako bi omogućio interpretaciju izloženih predmeta, imat će i ulogu međunarodnog središta za komunikaciju između muzeja.

image

Premještanje solarnog broda kralja Keopsa

-/Afp

Iz Velikog egipatskog muzeja kažu da se taj delikatni posao prijenosa antikviteta odvijao uz stroge sigurnosne mjere te da su kustosi muzeja s posebnom pažnjom nadgledali proces. Glavni direktor izvršnih poslova za restauraciju i prijenos antikviteta u Velikom egipatskom muzeju, Issa Zidan, rekao je prošle godine za Egypt Today, povodom prijenosa jednog od četiri pozlaćena drvena Tutankamonova svetišta, da su ga premjestili u dijelovima. Svetište je, naime, rastavljeno na deset dijelova istom tehnikom izrade koju su primjenjivali drevni Egipćani. Korišteno je niz tehnologija, uključujući IR snimanje, XRF skeniranje i rendgensku radiografiju kako bi se timu pomoglo u određivanju najboljeg načina za rastavljanje i ponovno sastavljanje bez nanošenja štete.

U Velikom egipatskom muzeju očekuju turistički porast od najmanje 30 posto nakon otvaranja, što će dovesti do potražnje za oko 40 novih hotela i stvoriti približno 60.000 radnih mjesta u turizmu. Muzej se nada da će generirati više od pet milijuna posjeta svake godine, oko 15 tisuća dnevno, što je ekvivalentno Američkom prirodoslovnom muzeju u New Yorku, devetom najposjećenijem muzeju na svijetu. Više od jednog stoljeća od Egipatskog muzeja na trgu Tahrir u središtu Kaira do piramida u Gizi na rubu Sahare trebalo je 45 minuta vožnje. Sada će taj put s otvorenjem GEM-a biti bitno skraćen. U svakom slučaju, kada se otvori, Veliki egipatski muzej bit će zasigurno jedan od najposjećenijih u svijetu. Egipat, uostalom, kao i sve njegove tajne, godinama intrigiraju najširu publiku, posebno kad je riječ o zagrobnom životu.

Iako, kako tumači hrvatski egiptolog Daniel Rafaelić, starim Egipćanima metafizika nije bila neka posebna kategorija. “Nisu se kao mi bojali smrti, strahovali od starosti, prezirali stare ljude i sramili se vlastite ili tuđe tjelesnosti. Oni su imali jako visoku smrtnost djece, prosječna životna dob bila je tek 30 godina, pa ih je i ta svijest primorala da se okrenu uranjanju u onostrano. Svaki je aspekt života imao i svoju metafizičku podlogu i tako im je život bio mnogo uzbudljiviji. Bila je to civilizacija koja nije imala vremena za dosadu, ali jest za dokolicu, civilizacija koja nije poznavala umjetnost, već obrt uzdignut na najvišu umjetničku razinu. Jako su htjeli u smrti sličiti bogovima – i za nas danas to su i uspjeli.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. listopad 2022 22:44