Muftija: Hrvatska je jedina u Europi riješila muslimansko pitanje

Intervju s predsjednikom Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj prof. dr. sc. Azizom ef. Hasanovićem novinari Globusa morali su čekati dva tjedna. Ne zato što je muftija Hasanović oprezan s medijima; kad smo nazvali prvi put, upravo je bio u Njemačkoj gdje je držao predavanja o ideal­nom suživotu muslimana i Hrvata katolika u Republici Hrvatskoj – to je njegova omiljena tema koju ne propušta spomenuti otkad je lani u lipnju postao prvi čovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj. Odmah nakon povratka dogovorio nam je intervju, ali tek što smo stigli pred džamiju, dobili smo poruku – odgađa se.

“Nemojte misliti da izbjegava”, ljubazno nam je objasnila njegova tajnica Emina i dodala da potkrijepi: “Da bar nema tako visoku temperaturu, ali otkazao je i džumu namaz – zajedničku molitvu muslimana petkom.”

I kad smo se, napokon, u trećem pokušaju, susreli, Hasanović se pokazao strpljivim, rječitim sugovornikom, čovjekom punim pozitivne energije. Ugodna, sugestivna profesorskog tona koji ne mijenja oktave ni kad se dotiče bolnih tema – Srebrenice, islamofobije – Hasanović djeluje potpuno predan svojoj misiji – širiti Europom hrvatski model suživota većinskoga kršćanskog, katoličkog, i manjinskog muslimanskog stanovništva.

Katar je najveći investitor Islamskog centra u Rijeci. Kako je došlo do vaše suradnje s katarskim emirom, kako ste ga uspjeli nagovoriti da uloži deset milijuna eura u Islamski centar u Rijeci?

- Islamska zajednica u Hrvatskoj ima izuzetno dobru suradnju s cijelim arapskim i islamskim svijetom. Kad je bila gotova kompletna dokumentacija izgradnje Islamskog centra u Rijeci, mi smo projekt aplicirali na više adresa, ponudili smo i Ministarstvu Vakufa Države Katar, koje je proslijedilo emiru i on je rekao – da, to je projekt koji ću financirati.

Kako ste upoznali katarskog emira Al -Tanija?

- Susreo sam se s njim na jednom prijemu kod njega na Divanu, izmijenili smo osnovne, kurtoazne informacije. Njemu je projekt bio zanimljiv, privuklo ga je što je on po svojoj strukturi, arhitekturi i ideji jedinstven. Ideja pokojnog Džamonje je čisto umjetničko djelo i oplemenit će ne samo islamsku zajednicu nego i grad Rijeku, Primorsko-goransku županiju. Džamonja je osmislio Islamski centar u strukturi školjke, po kojoj je i postao poznat, zato i jest tako skupo koštala. To je izazvalo emirovu pozornost i on je putem ministra Vakufa, koji je došao na postavljanje kamena temeljca, poslao poruku da želi investirati.

Naglašavate kako će Islamski centar u Rijeci biti centar za mir i dijalog, da će imati osobitu ekumensku ulogu. Kako ste to zamislili?

- Svrha džamije je da zbližava ljude, narode, kulture, da širi ljubav i multikulturalnost, neophodnu za današnje čovječanstvo. Islamski centar u Rijeci je već sada postao predmetom zanimanja svih fakulteta koji se bave arhitekturom, profesori dovode studente da vide kako se jedna dobra ideja može izvedbeno urediti. Centar će biti rasadnik tog dijaloškog duha kroz razne programe, osmišljene tako da ga mogu koristiti i muslimani i nemuslimani.

I emirova je intencija da se iz tog centra šalje pozitivna poruka o otvorenosti muslimana, miru i toleranciji. Na Zapadu, nažalost, prevladava negativan stav prema islamu. Zato mi želimo u tom centru prezentirati islam onakav kakav on jest, islam u svom korijenu nosi naslov – mir i ljubav, a nas se danas, nažalost, veže uz terorizam i fundamentalizam. Mi želimo iz tog centra poslati poruku: želimo doprinositi društvu u kojemu živimo i uživati sva prava i slobode, Hrvatsku uvijek ističemo kao najbolji primjer u Europi, kakav bi trebala imati cijela Europska Unija.

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA