Najveći misteriji ljudske evolucije

Prije oko 200.000 godina u južnoj Sahari pojavila se vrsta Homo sapiens, koja se kasnije raširila diljem Zemlje. Homo sapiens najuspješnija je životinjska vrsta na planetu, no znanstvenici još uvijek nemaju odgovore na mnoga pitanja. Donosimo pet najvećih zagonetki evolucije čovjeka.

1. Tko je bio prvi hominid?

Znanstvenici otkrivaju sve starije i starije hominide. Najprije su 1974. godine otkrili Lucy, pripadnicu vrste Australopithecus afarencis, koja je prije 3,2 milijuna godina živjela u Etiopiji.

Prije 17 godina, također u Etiopiji, otkriveni su ostaci još starije pripadnice vrste Ardipithecus ramidus, koja je nakon dugogodišnjeg istraživanja nedavno predstavljena u magazinu Science. Ardi, kako je nazvana, živjela je prije 4,4 milijuna godina, a njezine su kosti najstariji fosilni ostaci dvonožnog hominida.

No, ima li i starijih hominida od Ardi, koji će rasvijetliti naš razvojni put od vremena kad smo se, prije otprilike šest milijuna godina, razdvojili od čimpanza?

2. Zašto ljudi hodaju uspravno?

Prije četiri milijuna godina hominidi, preci modernih ljudi, uspravili su se i počeli hodati na dvije noge. Zašto su to učinili? Hod na dvije noge iziskuje manju potrošnju energije nego na četiri. Kad su oslobodili ruke, naši su drevni preci mogli skupiti i više hrane. No, jedna od posljedica prilagodbe dvonožnom hodu jest da pripadnice vrste Homo sapiens imaju najopasniji porod od svih primata.

3. Što se dogodilo neandertalcima?

Neandertalci su živjeli na ograničenom području od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka od prije otprilike 300.000 do prije oko 24.000 godina. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju otkriti zašto su zapravo izumrli. Neki njihov nestanak pripisuju kroničnim bolestima, naglašavajući da neandertalske kosti, uključujući i one nađene u okolici Krapine, nose znakove artritisa i niza drugih oboljenja.

Ima i znanstvenika koji smatraju da su neandertalci bili žrtve "genocida", tj. da su ih moderni ljudi sistematski uništavali jer su u njima vidjeli svoje protivnike. Prije nekoliko godina pojavila se i teorija da su moderni ljudi istisnuli neandertalce jer su imali efikasniji ekonomski sustav, u kojem je postojala podjela rada, odnosno muškarci su bili lovci, a žene i djeca su skupljali plodove. Za razliku od modernih ljudi, svi su neandertalci, i muškarci i žene i djeca, bili lovci.

4. Jesu li se neandertalci i moderni ljudi seksali?

Kad su prije otprilike oko 40.000 godina prvi moderni ljudi pojavili u Europi, tu su već živjeli neandertalci. No, jesu li se međusobno seksali i dalje je zagonetka. Neki znanstvenici na osnovi fosilnih ostataka prepoznaju hibride između dvije vrste i tvrde da su se miješali.

- Siguran sam da su se seksali, no jesu li imali djecu koja su mogla utjecati na nas? – pita se dr. Svante Paabo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku biologiju. Paabo je bio na čelu međunarodne skupine znanstvenika koja je početkom godine objavila prvi nacrt kompletnog genoma neandertalca na osnovi analize 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije.

5. Traje li još uvijek čovjekova evolucija?

Nedavno objavljeno istraživanje ukazuje da se u zadnjih 60.000 godina, otkad je Homo sapiens iz Afrike krenuo u osvajanje planeta, evolucija jako ubrzala. U zadnjih pet do 10 tisuća godina, kad je poljoprivreda mogla hraniti velika društva, brzina evolucijskih promjena narasla je više od 100 puta, tvrdi antropolog John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, koji je vodio studiju.

Slavni engleski genetičar Steve Jones tvrdi, pak, da je ljudska evolucija u razvijenom svijetu završila jer njene pokretačke snage, poput prirodne selekcije, genetskih mutacija i nasumičnih promjena, više ne igraju ulogu u našim životima. Neki, pak, kažu da će se u budućnosti razviti dvije vrste ljudi, nalik scenariju iz znanstvenofantastičnog romana H.G. Wellsa “Vremenski stroj”.