Bruno je sjedio na kauču i plakao. Upravo smo pogledali “Titanic”, onu scenu kad Rose gurne beživotno Jackovo tijelo u hladni ocean, kad je on počeo jecati. Kad plače, to nije ni decentno ni diskretno - Bruno jeca i proizvodi hripave zvukove. Dugo smo prijatelji i jako dobro znam da uza se uvijek moram imati maramice - jer Bruno plače. Na sve: pse koji izgledaju tužno, usamljene umirovljenike koji sjede na klupama, ranjene golubove… Kunem se, jednog se Božića rasplakao na reklamu gaziranog pića.
“Zar nije dirljivo kako taj kamion, i ta svjetla, i taj Djed Božićnjak…”, zatulio je.
Osobina
Njegova djevojka ima razrađen sustav: kad zajedno idu u kino, dobro prouči koji film igra i postoji li u njemu išta tužno. Hakirala mu je Facebook profil i blokirala sve stranice koje se bave udomljavanjem pasa, mačaka i zečeva. U stanu imaju samo kaktuse, jer je mala šansa da će oni uvenuti. Nemaju kućnog ljubimca. Iz očitog razloga.S mojim je prijateljem ipak sve u redu. On je samo visoko osjetljiva osoba, odnosno “highly sensitive person” (HSP).
Gotovo 20 posto ukupne populacije je takvo. Nije u pitanju poremećaj ili stanje, već urođena osobina dijela ljudi koji imaju visoku senzornu osjetljivost. Sindrom visoke osjetljivosti otkriven je u 90-ima, za što su zaslužni psihijatri Elaine i Arthur Aron. Njihov tim istraživao je razlike u ponašanju koje su vidljive kod mnogih vrsta. Proučavanjem su shvatili da je za razliku od sramežljivosti, koja zapravo nije osobina nego strah od društvene osude, HSP evolucijski sačuvana osobina koja nema nikakve veze s utjecajem društva ili njegovim pravilima. Ovu osobinu ima jednak broj muškaraca i žena.
No zašto su HSP-ovci toliko osjetljivi? Stručnjaci su utvrdili da ljudi koji imaju ovaj sindrom “dobivaju” više informacija, odnosno bolje primjećuju, osjećaju, čuju ili namirišu od prosjeka. Sve im je podražaj, a posebno su osjetljivi na osjećaje - kako svoje, tako i tuđe. Empatija im je izrazito jaka, a budući da su preplavljeni informacijama imaju i jači emocionalni odgovor na sve što dožive.
“Većina ljudi s HSP-om s kojima sam razgovarao nisu samo osjetljivi na podražaje iz okoline, nego su izrazito svjesni i svojih tijela. Neki su bili toliko osjetljivi da su znali reći što ne valja i prije nego što bi osjetili simptome”, kaže Jim Hallowes, stručnjak koji se specijalizirao za rad s osobama s HSP-om i koji već 16 godina radi kao individualni savjetnik ljudima s tom osobinom.
Zanimljivo, ljudi s HSP-om nisu načelno introvertirane osobe, iako je to česta nuspojava njihove visoke osjetljivosti. Mnogi osjetljivi ljudi u nekom se trenutku počnu povlačiti iz društva. “Prema istraživanjima koje smo proveli, oko 30 posto ukupnog broja jako osjetljivih osoba su ekstrovertirani. Točno je da je to zapravo manjina, ali pokazuje da introvertiranost nije isto što i HSP”, istaknula je Elaine
Aron.Bruno, recimo, uopće nije asocijalan. Brbljavac koji se druži s mnogo različitih ljudi, na tulumima je uvijek glavni plesač i zabavljač, ima ga svugdje i ljudi ga jako vole. Nevjerojatno je zabavan. Zbog toga se ponekad čini kao da postoje dva čovjeka: jedan koji plače dok gleda film i drugi koji nasmijava ekipu.
Slavni
Znanstvenici smatraju i kako su visoko osjetljivi ljudi, zbog svoje osobine, izvrsni umjetnici, svećenici, profesori, savjetnici i reporteri. Popis slavnih koji su imali HSP podugačak je, kaže Jim Hallowes, pa među njih ubraja, primjerice, Alberta Einsteina, Carla Gustava Junga, Charlesa Darwina, Abrahama Lincolna, Gandhija, Emily Dickinson, Yeatsa, Virginiju Woolf, Fridu Kahlo, Johna Lennona i druge.
Usprkos tom popisu, biti HSP-ovac nije laka stvar. Osjetljiviji ljudi često budu povrijeđeni sitnicama koje drugi ni ne zapaze, a puno puta ih drugi svojim nenamjernim postupcima uvrijede.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
