Početkom ove godine hrvatski rotarijanci, njih gotovo 1600, proslavili su 90. godišnjicu utemeljenja prvog Rotary kluba u nas – Rotary kluba Zagreb, a upravo su dobili i novog guvernera, dipl. ing. elektrotehnike Danijela Jozića (41). Rotary je međunarodna organizacija koja djeluje u više od 220 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, a okuplja uspješne osobe iz stručnoga i poslovnoga života oko cilja pomaganja zajednici. Rotary klubovi organizirani su u više od 530 distrikata, a zajedno čine organizaciju pod imenom Rotary International. Hrvatska je jedna od najmanjih zemalja u svijetu koja ima svoj samostalni distrikt koji se sastoji od 60 klubova i, prema rotarijancima, jedan je od najboljih u Europi.
Kako ga je voditi, što je u fokusu rotarijanskog pokreta u nas, na koji način čuvaju svoju intimu, koje projekte misle realizirati u sljedećih godinu dana i kako ih financirati te ima li pomaka u postotku ženskih članova, razgovarali smo s novim guvernerom, ujedno i voditeljem IT sektora u Podzemnom skladištu plina d.o.o.
Učlanili ste se u Rotary 2012. u Solinu, gdje ste tada živjeli. Što vas je motiviralo da se priključite? Ubrzo postajete i predsjednik tog solinskog kluba.
- Bio sam motiviran željom da činim dobro, mogućnošću da upoznam lidere u zajednici i u svojim profesijama i budem dio tog društva; da svoje profesionalno znanje stavim na raspolaganje sredini u kojoj živim. Solin je u to vrijeme bio mali klub s puno izazova. Tijekom tri godine uspjeli smo posložiti naš klub da bude na zdravim osnovama i pokrenuti velike humanitarne projekte. Tako je 2017. godine uspješno realiziran projekt opremanja Zavoda za neurokirurgiju KBC-a Split, vrijedan 1,150.000 kuna, koji je uništen u požaru krajem 2015. godine. Drugi projekt je svojevrsni nastavak; 2019. godine odobreno je uređenje Laboratorija za medicinu spavanja djece u splitskom KBC-u vrijedno 750.000 kuna. To je trenutačno u fazi realizacije i oprema se isporučuje splitskoj bolnici. Oba projekta zajedničkim su snagama realizirali Rotary klubovi Split, Kaštela i Solin.
Vi ste sad novi guverner distrikta, a distrikt je u slučaju Hrvatske čitava zemlja. Koliko vam traje mandat i koje su vam ovlasti?
- Traje jednu godinu, a započeo je 1. srpnja. Moja je zadaća sada koordinacija svih klubova u Hrvatskoj, njih ukupno 60, te klubova za mlade, 19 Rotaract klubova (18-30 god.) i dva Interact kluba (12-18). Klubovi su autonomni, imaju svoje projekte, navike kada se i kako okupljaju, druže i služe zajednici. A vi ste tu jedan kratki period da ih pokušate motivirati da slijede ciljeve koje ste vi kao guverner i vaš tim te godine postavili kao zajednički prioritet.
Koje ste si ciljeve zadali?
- Ove godine smo odlučili dati podršku dvama projektima koji mogu imati transformacijski učinak u društvu. Nositelj prvog projekta pod nazivom “Revolucija digitalne pismenosti” jest Rotary klub Zagreb Center, čiji sam i ja član, i u ovom projektu očekujemo podršku barem 30 klubova iz cijele Hrvatske. Cilj je ambiciozan i tiče se mladih, želja nam je prva četiri razreda 70 posto matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj opremiti mikroračunalima (Micro:bit) i dati priliku mladima da se okušaju u programiranju te ih poticati na kreativno razmišljanje. Škole koje se uključe u projekt dobit će dvaput više mikroračunala nego što imaju učenika u najvećem razredu, a micro:bitovi bit će smješteni u knjižnici, kako bi polovicu nastavnici mogli uzeti za nastavu, a drugu će polovicu učenici moći posuditi za rad kod kuće. Vrijednost projekta je oko četiri i pol milijuna kuna. Ako uspijemo, bit ćemo prva država u Europi koja je takvo nešto realizirala. Strateški partner na projektu je Institut za razvoj i inovativnost mladih našeg prijatelja Nenada Bakića, također člana Rotary kluba Zagreb Centar, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Kako ćete to financirati?
- Četiri i pol milijuna kuna nije malen novac i nije ga lako prikupiti. S Rotary zakladom već smo započeli razgovore, poslali inicijalne prijedloge i kostur projekta. Priča s tom međunarodnom zakladom vrlo je slična fondovima EU. Vi aplicirate svoj projekt za bespovratna sredstva i ako vam projekt bude odobren dobijete ta sredstva. Taj ciklus u prosjeku traje od godine i pol do dvije. Rotary Zaklada je zapravo dobrotvorna ruka Rotary Internationala s 1,1 milijardom USD aktive koja je osnovana upravo s namjerom realizacije većih humanitarnih projekata. Od zaklade očekujemo oko milijun i pol kuna, a drugi dio novca trebao bi stići od naših Rotary partnera iz različitih krajeva svijeta, ali i kroz aktivnosti prikupljanja sredstava u Hrvatskoj.
Prvi je dakle projekt za digitalno opismenjavanje mladih, a drugi?
- Zove se “Zdrava voda za sve”. Šokantno zvuči podatak da više od 80 posto lokalnih vodovoda u dvije slavonske županije ima zdravstveno neispravnu vodu (kemijski ili mikrobiološki), voda se isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije! Negdje ćemo problem pitke vode riješiti ugradnjom pročišćivača, a negdje će naša inicijativa isprovocirati dodatni angažman i investiciju lokalne i regionalne samouprave i razvoj još kvalitetnijih i dugoročnijih rješenja. Nositelj projekta je Rotary klub Zagreb Medvedgrad, a očekujemo barem 10-ak klubova iz Hrvatske da se priključe. Njegova je vrijednost veća od 100 tisuća eura. Do kraja ove kalendarske godine aplicirat ćemo projekt prema Rotary Zakladi i nadamo se da će realizacija početi u prvom kvartalu 2020. godine.
Taj je vaš projekt zapravo komplementaran strategiji obnove vodokomunalne infrastrukture u Hrvatskoj koji se upravo provodi zahvaljujući sredstvima iz EU fondova.
- Da, ali to ne znači da će svi dobiti pristup zdravoj i pitkoj vodi, pogotovo ne ona mala, izolirana mjesta s manje od 50 žitelja koja nisu spojena, niti imaju mogućnost, na javnu vodnu infrastrukturu. I to su lokacije koje mi želimo adresirati kroz projekt.
Postoje li neki projekti na kojima klubovi trenutačno rade, za koja su već odobrena sredstva?
- Samo u ovoj rotarijanskoj godini imamo već tri odobrena međunarodna projekta: Rotary klubu Split Novi odobren je projekt vrijedan 500 tisuća kuna zahvaljujući kojem će biti doniran neonatalni respirator i inkubator za prijevremeno rođenu djecu u KBC-u Split. Rotary klubovi Varaždin 1181, Varaždin Jug i Varaždin zajednički su aplicirali i dobili projekt vrijedan 400 tisuća kuna zahvaljujući kojem će urediti STEM laboratorij u Varaždinu koji će poslužiti za razvoj nastavnih materijala, opreme i radionica za STEM predmete u višim razredima (5.-8.) svih osnovnih škola u varaždinskoj županiji. Rotary klubovi Split, Kaštela i Solin sudjelovali su kao primarni međunarodni partneri na projektu na Tajvanu. Vrijednost projekta je 65.000 USD, a ima za cilj spriječiti ili umanjiti zlouporabe psihoaktivnih supstanci kod djece i mladih na Tajvanu.
U Rotary se može ući samo preko pozivnice. Na koji način odlučujete koga ćete pozvati u svoj klub?
- Uvijek težimo tome da okupljamo ljude različitih profila, da klub koji djeluje na određenom području bude slika lokalne zajednice te da članovi budu lideri te zajednice. Svaki klub ima svoju proceduru primanja u članstvo, ali, u pravilu, ili postojeći član predloži nekog smatrajući da on zaslužuje biti rotarijanac ili sam klub procijeni da bi bilo dobro primiti u članstvo nekog s točno određenom profesijom. U oba slučaja članovi se usuglase o toj osobi, netko od članova je pozove, razgovara s njom i ponudi joj članstvo.
Koji je omjer muškaraca i žena u klubovima? Pretežno su to muški klubovi, zar ne?
- Do prije 30 godina žene uopće nisu mogle biti dio Rotaryja, a danas je to sasvim normalno, trenutačno je 21 posto žena zastupljeno u našem distriktu, što je još uvijek manje od svjetskog prosjeka (24 posto). Mi smo svoje klubove osnivali od 90-ih na ovamo, s tim da smo do 2011. bili u Distriktu 1910 s Austrijom, Slovenijom, Mađarskom te Bosnom i Hercegovinom. Tada su ti klubovi pretežito bili sačinjeni od muških članova.
Pročitala sam negdje podatak da je i papa Franjo rotarijanac.
- Počasni je rotarijanac, na što smo izrazito ponosni jer je Papa prihvatio biti naš počasni član i time nam dao dodatni kredibilitet.