„Farmaceutske tvrtke su u utrci za cjepivom. Istovremeno imamo više cjepiva, barem četiri zapadna koja su u trećoj fazi ispitivanja, potom kinesko i rusko. Bit će dostupna za širu primjenu tek u lipnju iduće godine. Bit će registrirana u prosincu ove godine, nakon čega počinje probno cijepljenje liječnika i drugih najrizičnijih skupina i onda slijedi masovna proizvodnja. Farmaceutska industrija neće masovno proizvoditi cjepivo dok države ne zajamče otkup“, tvrdi za Globus akademik Ivica Kostović, vodeći hrvatski stručnjak za istraživanje ljudskog mozga, koji pomno prati stručnu literaturu u vezi s virusom SARS-CoV-2.
Smatra da neće biti lako primijeniti cjepivo, pogotovo ako se neka od njih moraju transportirati na temperaturi od minus 20 ili još više stupnjeva. Također je, kaže Kostović, moguće da će virus promijeniti antitijelna svojstva, odnosno kasnije možda mutirati. Po njegovim riječima, znanstvenici su identificirali i Ahilovu petu cjepiva: ako virus izbjegne imunološki odgovor na svoje šiljke koji se nalaze na površini zaraznih čestica. U tom bi slučaju cjepivo bilo manje efikasno.
„Utrka s vremenom je opravdana. Obično se jedno cjepivo razvija tri do pet godina. Koronavirusi su znanosti poznati više desetljeća, a u zadnjih osamnaest godina tri su nova prešla iz životinja na čovjeka. Uz to imamo i ljudske koronaviruse koji uzrokuju otprilike trećinu infekcija gornjeg respiratornog trakta. To u svakodnevnom životu zovemo viroza. Već se radilo na cjepivima za koronaviruse, osobito u vojnim laboratorijima u SAD-u, Rusiji i Kini. Nije se počinjalo od nule. Postoje čitave banke antitijela i patogena koji uzrokuju zaraze. Današnji uvjeti za registraciju cjepiva vrlo su strogi. Strategija je procijepiti ljude, a dio će ih se i zaraziti, kako bi bilo imuno 70 posto populacije. Tada će SARS-CoV-2 biti opasan otprilike kao gripa. Nakon proizvodnje slijedi dostava i skladištenje, a onda kampanja za cijepljenje. Tu neće biti problema. Većina ljudi pristat će na cijepljenje. Nakon svega ide distribucija na niskim temperaturama. Zbog svega toga neće biti cijepljenja prije lipnja. Lažne su nade da ćemo se cijepiti u siječnju. Ako se Europa i cijeli svijet ne procijepe, onda cijepljenje nema smisla. To znači da će trebati 14,5 milijardi doza jer su po osobi potrebne dvije doze. Vjerojatno će se trebati cijepiti svake godine“, govori Kostović. Po njegovim riječima, nitko nema dokaza da će nakon cijepljenja imunitet trajati godinu dana. Pouzdano se zna da većinom traje nekoliko mjeseci, no bilo je i slučajeva da su ljudi dvaput u kratkom razdoblju oboljeli od covida.
„Smisao je cjepiva, između ostaloga, da se izbjegnu teški oblici bolesti. Kao kod gripe. Najvažnije je pripremiti se za novu pandemiju novog virusa koji može biti smrtonosniji od korone. Dovoljna je nova vrsta gripe. Gripa nije toliko smrtonosna jer nema tako mnogo oboljelih, odnosno sporije se širi od virusa SARS-CoV-2. Da se danas gripa širi brzo kao SARS-CoV-2, bilo bi vjerojatno puno više mrtvih. Nitko ne zna zašto covid-19 ima tako čudne i raznolike simptome i kakva je tome biološka i eventualna genetska podloga. Od toga da netko nema nikakve simptome do toga da ljudi umru, gotovo se refleksno sruše na pod mrtvi. Nitko ne zna objašnjenje. Jedan od karakterističnih simptoma koji se pojavljuje kod covida-19, a ne i kod gripe, jest gubitak mirisa i okusa, što je izravno povezano s mozgom. Mi smo na Medicinskom fakultetu htjeli istraživati utjecaj covida-19 na mozak, ali nam je Zaklada za znanost odbila poslati projekt na drugostupanjsko ocjenjivanje, čime smo izgubili mogućnost da nas država financira. To navodi na zaključak da se zanemaruje uloga mozga u obrani od virusa“, govori akademik Kostović.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
