Nema turbulencije koja je zadnjih godina prošla kroz hrvatsku političku scenu da nije zatresla Anku Mrak-Taritaš, predsjednicu najmlađe parlamentarne stranke GLAS. Od redovnih parlamentarnih izbora 2015. do danas za Anku Mrak-Taritaš političke su se prilike šest puta iz temelja promijenile. Na redovnim parlamentarnim izborima morala je svojoj tadašnjoj stranci, HNS-u, dokazati koliko vrijedi u politici, pa je raspoređena nisko na listi.
U Sabor je ušla zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Za godinu dana, na izvanrednim izborima za Sabor, stranka ju je ponovo nisko rangirala. U Sabor je opet ušla preferencijalnim glasovima. Odmah je krenula u kampanju za lokalne izbore. Bacila je rukavicu Milanu Bandiću, i zamalo postala gradonačelnica Zagreba. Kako je rekla u izbornoj noći, od Bandića je izgubila “za prsa”. Već ranije narušeni odnosi s vodstvom stranke, posebno predsjednikom Ivanom Vrdoljakom, rezultirali su raspadom HNS-a pošto je Vrdoljak dogovorio koaliciju s HDZ-om. Anka Mrak-Taritaš tada osniva novu stranku GLAS i postaje joj predsjednica. Sada je GLAS jedna od triju liberalnih stranaka koje razvijaju programsku suradnju. Jedno od značajnijih političkih pitanja koja Anka Mrak-Taritaš otvara odnosi se na sudbinu Vatikanskih ugovora.
U subotu je GLAS raspravljao s prof. dr. sc. Ivicom Maštrukom, bivšim veleposlanikom RH pri Svetoj Stolici, i Alanom Sorićem, članom izvršnog odbora udruge “Protagora”, o reviziji Vatikanskih ugovora. Jesu li ti razgovori utjecali na vaše stavove?
– GLAS je već prilikom osnivanja donio programsku platformu u kojoj smo iskazali svoj stav o potrebi revizije Vatikanskih ugovora jer smatramo da ovakvi ugovori kakve ima Republika Hrvatska sa Svetom Stolicom ugrožavaju s jedne strane sekularnost same države, dok s druge strane predstavljaju ozbiljan teret za državni proračun. Programski seminar koji spominjete samo nam je produbio saznanja o sadržaju samih Vatikanskih ugovora i otkrio još dodatne obveze Vlade, a koje su još šire od obveza koje proizlaze iz Vatikanskih ugovora. Ovakve ugovore nema nijedna zemlja na svijetu, pa ni Italija, Poljska, Irska ili Španjolska, koje su dominantno katoličke države.
Što je najspornije u Vatikanskim ugovorima?
– Oni zapravo ne izgledaju kao ugovori o pravima i obvezama dviju strana, već kao popis obaveza koje Republika Hrvatska treba izvršavati prema Katoličkoj crkvi, obveze druge strane ne možemo pronaći ni u tragovima. Ukratko, oni ugrožavaju sekularnost Republike Hrvatske što je ustavna kategorija i zadiru u ovlasti državnih institucija. Najbolji primjer je nedavni skandal s vjeroučiteljem u zagrebačkoj osnovnoj školi Matije Gupca iz kojeg se vidi da sama škola nema nikakve ingerencije u pogledu izbora i zapošljavanja vjeroučitelja pa se tako potkrade osoba koja djecu uči mržnji i nasilju. Nadalje, Ministarstvo obrazovanja nema nikakav utjecaj na sadržaj udžbenika iz vjeronauka za razliku od ostalih predmeta, pa tako u udžbenicima vjeronauka možete pročitati da su ateisti krivi za nacistički konclogor Auschwitz, ali zato država plaća tiskanje tih udžbenika. I sad dolazimo na financiranje. U posljednje tri godine država je dala dvije milijarde kuna vjerskim zajednicama, od toga 95 posto Katoličkoj crkvi. Tim novcem moglo se izgraditi 100 škola ili jedan pelješki most, modernizirati bolnice, a što smo mi dobili za to?
Vi biste izbacili vjeronauk iz škola?
– Smatram da bi se nastava vjeronauka trebala odvijati u crkvi odnosno prostorijama vjerske namjene, a ne u javnim školama i predškolskim ustanovama jer se radi o naučavanju sustava vrijednosti koji s javnim školstvom nema nikakve veze, a često je s njim i u suprotnosti.
Mislite li da možete nešto promijeniti s obzirom na skroman broj ruku koje imate u Saboru?
– Za nas je promjena i uspjeh već samo otvaranje rasprave u kojoj ćemo javnost upoznati s detaljima Vatikanskih ugovora, o kojima većina ljudi ne zna dovoljno ili gotovo ništa. Vatikanski ugovori su u Hrvatskoj tabu tema i rijetko tko se u politici usudi otvarati raspravu o njima, jer za razliku od političkih stranaka za Crkvu u nedjelju ne vrijedi predizborna šutnja. O toj temi su dosad progovarale isključivo nevladine udruge poput “Protagore”.
Jeste li o ovoj inicijativi razgovarali sa SDP-om kao najvećom oporbenom strankom?
– Za sada smo razgovarali isključivo sa strankama tzv. amsterdamske koalicije, s IDS-om i strankom Pametno. Ova im tema ni na koji način nije sporna, dapače, imamo i njihovu podršku.
Anka Mrak Taritaš
Je li točno da ste tražili prijem kod apostolskog nuncija?
– Točno, tražili smo još krajem rujna, a dobili samo kurtoazni odgovor. Svakako ćemo i dalje nastojati otvoriti dijalog jer ova inicijativa nije usmjerena protiv vjere i vjernika niti Crkve kao institucije, već prije svega k zaštiti sekularnosti zemlje.
O čemu želite s njim razgovarati?
– Željeli smo i želimo i dalje razgovarati o našim stavovima o odnosima Republike Hrvatske i Svete Stolice, o ideji revizije Vatikanskih ugovora s obzirom na promijenjene okolnosti u odnosu na vrijeme kada su oni potpisani. Također želimo čuti stav Svete Stolice o pojedinim političkim i društvenim pitanjima i pojavama čiji su akteri pojedini crkveni velikodostojnici. Želimo čuti što, na primjer, nuncij misli o služenju mise za Antu Pavelića ili o pojedinim izjavama biskupa Košića.
Kako ste doživjeli najavu iz Vlade o donošenju zakona o suzbijanju govora mržnje na internetu?
– Mi kao stranka, odnosno naši saborski zastupnici Vesna Pusić i kolega Beus Richembergh, imali su ružna iskustva s prijetnjama i govorom mržnje putem društvenih mreža i smatram da se te pojave koje su sve učestalije trebaju suzbijati i sankcionirati. O najavi posebnog zakona teško je govoriti jer još ga nema ni na vidiku, ali smatram da tu treba biti oprezan kako se takav zakon ne bi pretvorio u sredstvo cenzure i suzbijanja slobode govora. Međutim, govor mržnje i prijetnje nisu i ne mogu se tretirati kao sloboda govora.
Prije nekoliko dana Goran Beus Richembergh objavio je da je policija identificirala autore prijetnji smrću njemu i članovima njegove obitelji nakon što je na svome Facebook-profilu po izricanju presude hrvatskoj šestorci na Haškome sudu napisao da je Praljak osuđeni ratni zločinac. Jeste li zadovoljni radom policije?
– Policija je reagirala na vrijeme, iako ne tako brzo kao u slučaju prijetnji premijeru, ali mislim da smo svi mi, a i kolega Beus, zadovoljni reakcijom policije. Mislim da takvi hrabri Facebook-ratnici koji iz udobnosti svojih naslonjača prijete ubojstvom moraju biti sankcionirani kako nikome ne bi padalo na pamet takvo nešto ponoviti.
Čini se da oporba nikada nije bila slabija nego danas. Zašto je tako?
– Moram priznati da mi je neugodna pomisao da se javnost umjesto promašenim politikama Vlade bavi stanjem u oporbi. Osobno nemam namjeru baviti se razlozima zašto je tome tako, nego nastojim i ja osobno, a i GLAS kao stranka, ponuditi alternativu u oporbi i svojim djelovanjem jačati oporbene kapacitete. Upravo na tom tragu započela je suradnja s IDS-om i strankom Pametno u sklopu tzv. amsterdamske koalicije. Želimo ovoj zemlji ponuditi jednu pristojnu građansku opciju, ponuditi nadu i optimizam te moderan i napredan politički sadržaj.
Kad smo kod “amsterdamskog bloka”, što su bile teme sastanka koji ste imali u nedjelju?
– Cilj sastanka bio je prije svega izgradnja međusobnog povjerenja između članova predsjedništava stranaka i dogovor o modalitetima buduće suradnje. Moram reći da je atmosfera bila odlična i komentari sudionika su bili vrlo pozitivni. Do sada se komunikacija odvijala isključivo između čelnika stranaka, a sad su i članovi predsjedništava mogli međusobno razgovarati i razmijeniti ideje. Čuo se komentar i da je već veliki uspjeh to da se liberali mogu dva puta međusobno sastati. Šalu na stranu, sastanak je iznjedrio i neke konkretne dogovore. Formirali smo i radne skupine, programsku, organizacijsku i prezentacijsku, koje će se sastojati od predstavnika svih triju stranaka i koje su već dobile konkretne zadatke i rokove. Programska bi trebala objediniti i predložiti zajedničke programske teme na kojima ćemo kao platforma inzistirati u narednom razdoblju, dok je zadatak organizacijske radne skupine predložiti potencijalne modalitete suradnje u sljedećim izbornim ciklusima. I na kraju zadatak prezentacijske radne skupine je iznjedriti komunikacijski okvir budućeg djelovanja.
Stvara li kriza u SDP-u negativan dojam o svim oporbenim strankama?
– Teško mi je govoriti o stanju u drugim političkim strankama u opoziciji, a kolegama iz SDP-a mogu samo poželjeti da uspješno dovrše unutarstranačku konsolidaciju. Ono što se događa u SDP-u, bilo dobro ili loše, mislim da prije svega stvara dojam o samom SDP-u, a ne i o drugim strankama.
Posljednje istraživanje Nove TV o potencijalnim predsjedničkim kandidatima otkriva da mladi birači ne bi dali povjerenje ni jednom kandidatu “starih” političkih stranaka, nego njihovo povjerenje odlazi Živom zidu i Mostu. Imate li odgovor na to?
– Mladi s jedne strane već duže vrijeme gube interes za politiku i GLAS kao liberalna stranka mora ponuditi mladima politike prije svega u području obrazovanja i zapošljavanja, ali i stvarati atmosferu u zemlji zbog koje mladi neće napuštati Hrvatsku. Moja iskustva u prethodnim kampanjama s mladima su pozitivna i uvijek sam doživljavala pozitivne reakcije koje do danas nisu prestale.
Već na idućem Liberalnom forumu u Splitu krajem veljače tema će nam biti obrazovanje i mladi, a GLAS će i u Saboru imati određene inicijative u pogledu fleksibilizacije radnog zakonodavstva koje će omogućiti lakše zapošljavanje mladih.
Vesna Pusić kaže da bi oporba trebala ići s jednim kandidatom za predsjednika/predsjednicu države. Jeste li o tome razgovarali na sastanku stranaka amsterdamskog bloka?
– O tome detaljno još nismo razgovarali iako smo načeli temu. Mislim da imamo dovoljno vremena do predsjedničkih izbora sa svojim partnerima iz IDS-a i Pametnog razgovarati o tome što bi bila najbolja opcija za predsjedničke izbore i koji je to profil kandidata ili kandidatkinje koji bi nam svima bio prihvatljiv, a koji s druge strane može ostvariti respektabilan rezultat.
Kritizirali ste premijera zbog stava po kojemu je gašenje jednog od pogona u Rafineriji Sisak stvar poslovne politike Ine. Kako biste vi riješili problem Sisačke rafinerije?
– Mislim da je premijer olako odmahnuo rukom kad je riječ o Rafineriji Sisak. Taj je problem, nažalost, puno dublji od obične poslovne odluke s obzirom na povijest odnosa INA-MOL. MOL nikada nije izvršio svoju ugovornu obvezu modernizacije rafinerije i mislim da tu Vlada mora razgovarati s upravom. Ako na kraju ipak dođe do zatvaranja pogona, bojim se da će ti zaposlenici ostati na ulici i da u pripremi treba imati adekvatne programe prekvalifikacije tih radnika.
Drama je i u Petrokemiji. INA im zbog dugova uskraćuje isporuku plina, a PPD, prema kojemu je dug gotovo dvostruko veći, nastavlja isporuku. Kako to?
– Dramu s prekidom isporuke plina Petrokemiji gledamo svako malo. Bojim se da je ovakvo stanje neodrživo u budućnosti i da Vlada mora odlučiti što će s Petrokemijom. Mislim da Petrokemija ovako dalje više ne može, dokapitalizacija je nužna, kao i ulazak strateškog partnera jer će se agonija samo produžavati i krize s prestankom isporuke plina ponavljati.
Očito da postoji različit pristup između INA-e i PPD-a u odnosu na isti problem neplaćanja plina dobavljačima. Iz ovoga bi se dalo zaključiti da INA-u zanimaju plaćeni računi, a PPD možda razmišlja i o mogućnosti da svoja potraživanja sutra pretvori u vlasničke udjele.