Istraživanje pod nazivom “Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine”, koje je nedavno objavljeno u znanstvenom časopisu Društvena istraživanja, pokazuje velike promjene u religioznosti Hrvata u proteklih 20 godina.
Čak 60 posto ispitanika kaže da nema povjerenje u Crkvu, a religioznosti, i crkvenoj i osobnoj, sklonije su žene, osobe s nižim stupnjem obrazovanja i iz manjih mjesta.
Autori istraživanja profesori su sociologije prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i prof. dr. sc. Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a nastalo je na temelju podataka prikupljenih anketom Europsko istraživanje vrijednosti, koje je u Hrvatskoj proveo interdisciplinarni tim stručnjaka u okviru projekta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana.
Godine 1999. više od 50 posto deklariranih katoličkih vjernika išlo je barem jednom na mjesec na misu. Odakle toliki pad praktičnih vjernika, kojih je danas samo 38 posto iako se 80 posto građana deklarira katolicima?
- Religija se mjeri putem niza pitanja i različitih dimenzija. Imamo dimenziju crkvenosti koja se odnosi na odlaske na misu. A drugo je vlastito shvaćanje religije neovisno o vanjskoj manifestaciji. Ima još nekoliko dimenzija, ali ove dvije su ključne. Promjene su se dogodile u dimenziji crkvene religioznosti dok je broj deklariranih katolika podjednak kao i prije 20 godina. Očit je pad povjerenja u Crkvu. Tijekom 90-ih godina imali smo neuobičajeno visoke postotke ljudi koji idu u crkvu. Tada je crkva imala ulogu sveopćeg identitetskog markera hrvatskog naroda. Kroz razne društvene procese koji su uslijedili danas imamo one koji su intenzivni vjernici i one koji su distancirani u smislu crkvenosti. Svuda u svijetu prisutan je taj raskorak između osoba koje se deklariraju kao vjernici i koje idu u crkvu.
Što se dogodilo u ova dva desetljeća? Naime, značajnijih političkih promjena u tom razdoblju nije bilo, HDZ je na vlasti većinu vremena, a Katolička crkva jedan je od stupova društva…
- Ne bih vezao HDZ i Crkvu. Crkva je i dalje jedan od stupova društva. Imamo proces pluralizacije koji se dogodio 2000-ih. Devedesetih smo imali visoko povjerenje građana u crkvu, vojsku i policiju. Moguće je da je došlo do nezadovoljstva vjernika djelovanjem Katoličke crkve.
prof. dr. sc. Siniša Zrinščak
Znači li to da vjernici prakticiraju svoju vjeru drukčije, izvan crkve?
- Ako bude padao odlazak na misu, padat će i broj ljudi koji se deklariraju kao religiozni. Nije isto jesi li katolik i jesi li religiozan. Iz doktrine Katoličke crkve ne možeš biti vjernik ako ne ideš redovito u crkvu, no činjenica je da dio ljudi vjeruje u Boga i smatra se religioznima, ali ima distancu od Crkve.
Čime je to ona iznevjerila tako značajan dio građana i vjernika?
- Možemo samo nagađati. Nemamo jasnog odgovora jer nema istraživanja. Valjda su ljudi nezadovoljni načinom djelovanje Crkve koje je previše političko, a premalo se bavi nekim drugim društvenim pitanjima, recimo problemima siromaštva ili nezaposlenosti. Neki vjernici nezadovoljni su učenjem Crkve o spolnim ili nekim drugim etičkim pitanjima.
Je li taj upadljivi otklon od institucionalizirane vjere specifičan za Hrvatsku?
- To nije specifično za Hrvatsku. Pitanje je samo koliki je raskorak između onih koji se smatraju religioznima i koji idu u crkvu. U Njemačkoj i Francuskoj se taj raskorak smanjuje jer ljudi izlaze iz Crkve, ali oni koji ostaju zaista idu na mise. Hrvatska je među europskim zemljama na 7. mjestu po postotku deklariranih vjernika. Prije nekoliko godina proveli smo istraživanje u kojem smo uspoređivali Hrvatsku sa zemljama istočne Europe – bivše Jugoslavije i postkomunističke Europe – te Italijom i Austrijom. Hrvatska je bila na 5. mjestu po religioznosti iza Poljske, Kosova, BiH i Italije… Na zadnjim su mjestima bile Mađarska i Češka.
Jedan je od zaključaka vašeg istraživanja da su u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća očvrsnule veze između crkvene religioznosti i desne političke orijentacije. Znači li to da Crkva kao ustanova svojim djelovanjem sve više ispunjava politička i ideološka očekivanja desnice?
- Na empirijskoj razini pokazali smo da religioznost nije više opći identitetski marker većine hrvatskog naroda, nego da postoji jasna veza između religioznosti i desne političke orijentacije. A identificirali smo i polarizaciju do koje je došlo u Hrvatskoj – ojačali su krajnje lijevi i krajnje desni pol. Vjernicima desne političke orijentacije religija je jako povezana s njihovom političkom orijentacijom. Za te je ljude religija osnovica političkog i svjetonazorskog pogleda.