GLOBUS: ZAGREB NA KOKAINU

Bijeli prah osvojio crno tržište droge u metropoli! Stručnjaci alarmiraju: To je narkoepidemija

U dvije godine potrošnja kokaina se udvostručila, dnevna potrošnja povećala se na 510.24 miligrama na tisuću stanovnika

Kokain, Ilustracija

 Annebel Van Den Heuvel/Panthermedia/Profimedia

Dok je broj ovisnika o heroinu posljednjih godina stabilan, pa čak i u laganom padu, u Hrvatskoj dramatično raste broj konzumenata kokaina, amfetamina odnosno speeda i marihuane. Stručnjaci se slažu da na hrvatskom crnom tržištu nikada nije bilo više droge i da ćemo se s posljedicama ove narkoepidemije, koja daleko od očiju javnosti buja u sjeni sveprisutne epidemije korona virusa, tek bolno suočiti u skorijoj budućnosti, kada korisnici droga upadnu u životne probleme pa pokucaju na vrata zdravstvenih ustanova i budu registrirani kao ovisnici.

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama od 2011. provodi opsežne analize otpadnih voda na prisutnost droga u 82 grada Europske unije. Rezultati istraživanja za Zagreb pokazali su da se dnevna potrošnja kokaina povećala s 234.5 miligrama na tisuću stanovnika u 2018. na 510.24 miligrama u 2020. godini.

U Zagrebu se dnevno konzumira 228.93 miligrama marihuane na tisuću stanovnika. Po konzumaciji marihuane radnim danom Zagreb je izbio na neslavno prvo mjesto među europskim gradovima.

Neuropsihijatar prof. dr. sc. Slavko Sakoman, koji je cijelu svoju karijeru posvetio borbi protiv ovisnosti, a 2013. otišao je u mirovinu, kaže da analiza otpadnih voda pokazuje da je od 2015. do 2020. konzumacija kokaina u Zagrebu porasla pet puta, a isto toliko i marihuane, dok se potrošnja amfetamina povećala čak 13 puta, po čemu smo u samom vrhu EU. Najveći je razlog tome, kaže, dostupnost droga na ilegalnom tržištu, a ona ovisi o uspješnosti kriminalnog sustava, ali i o društvenom stavu prema drogama koji je previše tolerantan.

Pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zloporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković tvrdi da je zlouporaba droga postala sigurnosni problem broj jedan za EU. Organizirani kriminal je, naglašava, toliko ojačao da je sve više i obračuna na ulicama diljem Europe, od Belgije i Nizozemske do Crne Gore.

„To je sindrom Meksika. Stvari su otišle predaleko. U nekim europskim zemljama je situacija kritična i u usporedbi s njima kod nas ipak nije dramatična. Imamo porast konzumacije, to nitko ne skriva. Otpadne vode su samo jedna od metoda praćenja stanja. Institut 'Ivo Pilar' 2019. proveo je istraživanje koje je potvrdilo uzlazni trend konzumacije droga u cijeloj Hrvatskoj te da se u proteklih deset godina konzumacija gotovo udvostručila“, otkriva Petković.

I psihijatar prof. dr. sc. Zoran Zoričić, specijaliziran za liječenje ovisnosti na Klinici za psihijatriju zagrebačkog KBC-a Sestre Milosrdnice, Globusu potvrđuje da Hrvatska u skladu s europskim trendovima ima sve više problema s tzv. dizalicama kao što su kokain i amfetamin, dok je epidemija heroina iza nas, odnosno pod kontrolom.

„Mladi uzimaju one droge koje su im dostupne na tržištu, a veća ponuda stvara i veću potražnju. Prije su glavne luke preko kojih je droga ulazila u Europu bile Antwerpen i Rotterdam na sjeveru i španjolske luke, dok u zadnje vrijeme pošiljke sve više stižu preko crnomorskih luka i dalje se transportiraju balkanskom rutom. Policija radi svoj posao, ali je pitanje koliko je u tome uspješna. Dobar dio droge, nažalost, dođe na crno tržište“, kaže dr. Zoričić.

Otkriva nam da je prosječna dob heroinskog ovisnika koji prima supstitucijsku terapiju 40 godina, što je 10 do 15 godina više nego početkom dvijetisućitih. Današnja zlatna mladež i menadžerski krugovi, dodaje, umjesto heroina radije biraju kokain i amfetamin u kombinaciji s alkoholom i oni rijetko dolaze u bolnički tretman jer sebe ne smatraju ovisnicima i misle da im ne treba pomoć. Tako je u razdoblju od 1998. do 2004. bilo više od tisuću novoregistriranih ovisnika godišnje, a danas ih je manje od dvjesto.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa.

image

Naslovnica Globusa

Globus

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2021 20:21