StoryEditor
GODINA DUBOKOG PADA

BORBA ZA GOLI OPSTANAK: HRVATSKA NE MOŽE PREŽIVJETI JOŠ JEDNO ZAKLJUČAVANJE EKONOMIJE Globus otkriva u kakvu će stanju gospodarstvo dočekati jesen

Hrvatska bi tek 2023. mogla ponovno doseći razinu proizvodnje koju je imala prije globalne financijske krize 2008. To znači da se naš životni standard punih 15 godina zapravo nije maknuo s mjesta
Zdravko Marić i Andrej Plenković
 Bruno Konjevic / CROPIX

To je kao da me tražite da vam gatam iz kave, rekao mi je veliki hrvatski poduzetnik, jedan u nizu onih koji su odbili razgovarati o jeseni koja nam predstoji. Prognoze su crne, znanstvenici predviđaju povratak pandemije, virus je još nedovoljno istražen, a snažna ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, o čijim rezultatima u velikoj mjeri ovisi jesenska i zimska kupovna moć građana, ulijeva strah svima koji nemaju osiguran plasman svojih proizvoda na inozemnim tržištima.

Istraživanje koje je nedavno proveo portal MojPosao otkrilo je kako trećina zaposlenih u Hrvatskoj smatra da će njihove tvrtke ove jeseni otpuštati radnike. Njih pet posto boji se da će se kompanije u kojima rade trajno ugasiti. Iako se, barem na zagrebačkim ulicama, čini da se život polako normalizira, strah od naglog siromašenja nadjačao je strah od moguće zaraze. Ljudi su izašli iz kuća, susreću se u kafiću, ali statistika pokazuje da je promet u trgovinama, osim onih koje prodaju hranu i kućanske sitnice poput toaletnog papira i sapuna, gotovo deset posto manji nego lani. Takav strmi pad prodaje trgovci su zadnji put doživjeli 2010.

MMF, Europska komisija i hrvatska Vlada očekuju da će Hrvatska godinu završiti s padom gospodarstva između 9 i 11 posto. Bio bi to veći pad nego 2009., kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo rekordnih 7,4 posto. Ohrabruje činjenica da većina analitičara, bankarskih, institucionalnih i onih iz biznisa očekuje da će ova recesija trajati kraće. Velika financijska kriza u Hrvatskoj se protegnula na šest godina, ovaj put rast gospodarstva svi očekuje već iduće godine.

- Mi danas govorimo o najvećem padu svjetskog gospodarstva od II. svjetskog rata, najdubljoj recesiji ikad zabilježenoj u razvijenim zemljama i prvom smanjenju proizvodnje u zemljama u razvoju u posljednjih šest desetljeća - kaže Josip Funda, glavni analitičar Svjetske banke u Hrvatskoj. Svjetska banka još je u veljači Hrvatskoj za ovu godinu prognozirala rast od 2,5 posto, sada u instituciji analiziraju hoće li ekonomija pasti 9,3 posto ili više.

Zagreb, 110918.
Hotel Westin.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetnistva i obrta i Svjetska banka organiziraju zavrsnu konferenciju Postavljanje temelja za moderni sustav pokretanja poslovanja u Hrvatskoj.
Na fotografiji: Josip Funda.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX
Josip Funda
 

Hrvatska nije osamljena u lošim statistikama. Slične korekcije makroekonomskih prognoza zabilježene su i na svjetskoj razini. Većina je zemalja krajem ožujka i u prvoj polovini travnja bila primorana primijeniti mjere socijalnog distanciranja, što je značilo da je gospodarstvo stavljeno u hibernaciju.

Neizvjesnost početka oporavka vrlo je visoka. Svjetska banka zasad i dalje predviđa da će oporavak započeti u drugoj polovini godine, no taj će oporavak, kaže Funda, unatoč snažnim stimulativnim mjerama monetarnih i fiskalnih vlasti biti vrlo kolebljiv.

- Očekujem postupni oporavak zaposlenosti, ali potrošnja kućanstava rast će vrlo sporo, dijelom i zbog straha od ponovnog izbijanja epidemije. U situaciji snažno smanjene potražnje i neizvjesnog oporavka nije za očekivati značajniji rast privatnih investicija. Zato snažniji oporavak očekujemo u 2021., kada bi globalna stopa rasta mogla iznositi blizu šest posto, no svjetsko se gospodarstvo još neće vratiti na pretkriznu razinu - objašnjava Funda.

Svjetska banka, ali i većina korporativnih menadžera, smatra da je hrvatska orijentiranost turizmu zakoračila izvan granice dobro strukturirane ekonomije. Svjetska banka, gdje očekuju da će se ekonomija u zemljama Srednje Europe ove godine stisnuti otprilike pet posto, Hrvatskoj, upravo zbog velikog udjela turizma u gospodarstvu, predviđa pad možda i dvostruko veći od prosjeka regije.

S takvom procjenom slažu se i u Adris grupi, kompaniji koja je u krizu ušla kao jedna od najzdravijih i financijski najstabilnijih u regiji.

Predrag Grubić, dugogodišnji glasnogovornik Adrisove Uprave i vjerojatno, osim najvećeg Adrisova dioničara Ante Vlahovića, najupućenija osoba kada je riječ o ukupnoj krvnoj slici kompanije, i kada ističe unatoč krizi dobre kvartalne rezultate grupe, ne skriva da je turizam, u koji je Adris otkad se odmaknuo od duhanske industrije uložio ogroman novac, danas kompaniji točka najvećeg rizika.

Turizam je, tumači Grubić, najpogođenija gospodarska djelatnost u nas i u svijetu. Razmjeri štete su golemi. Predviđa se da će gubici turističke industrije u svijetu biti veći od 70-80 posto. O tome kolike će prihode ostvariti Maistra (Adrisova hotelijerska kompanija) uistinu je teško govoriti, osobito stoga što je predsezona, pa i dio glavne sezone, potpuno izgubljena. Rezervacije za srpanj, kolovoz i rujan još su ohrabrujuće, ali sve to ovisi o epidemiološkim situacijama u zemljama koje su naša glavna emitivna tržišta, režimu prelaska granica, oporavku aviokompanija… No svakako, i o psihološkim posljedicama (strahovima), te socioekonomskim prilikama u tim zemljama.

Pad turizma povukao je za sobom i Adrisov prehrambeni pogon Cromaris, većina čijih proizvoda, riječ je o svježoj i prerađenoj jadranskoj ribi, završava kod talijanskih kupaca. “Prodaja u Italiji Cromarisu se smanjila za šest posto, što je, s obzirom na snagu epidemije u toj zemlji, dobar rezultat”, kaže Grubić. Cromaris ipak i tijekom epidemije svakodnevno isporučuje ribu u Italiju, što je, ističu u kompaniji, bilo vrlo zahtjevno i gotovo nezamislivo.

Svjetsku banku i druge institucionalne ulagače više od turizma, koji će se, pretpostavljaju, vratiti nakon što se virus povuče, više zabrinjava pad proizvodnje u hrvatskim pogonima.

Funda ukazuje na poraznu statistiku: “Razina proizvodnje u 2020. bi se mogla spustiti na razinu iz 2006. i, prema našim projekcijama, Hrvatska bi tek 2023. mogla ponovno doseći razinu proizvodnje koju je imala prije globalne financijske krize 2008. To znači da se naš životni standard punih 15 godina zapravo nije maknuo s mjesta”.

Proizvodnju ovaj put ne muči toliko loša struktura menadžmenta (za potrebe ovog teksta razgovarali smo s najzdravijim i najboljim kompanijama), opasnost vreba s vanjskih tržišta na kojima je pandemija također zaustavila značajan dio ekonomskih aktivnosti. Sa svakim zastojem ekonomije stiže i strah od neizvjesne budućnosti. Strah je, kažu naši sugovornici, otrov za narudžbe.

Hrvatska, govori Funda, kao malo otvoreno gospodarstvo rast jednostavno mora temeljiti na izvozu. Izvozno orijentirana poduzeća u pravilu su produktivnija i imaju veću prodaju, plaće i bolju strukturu kapitala od drugih poduzeća. Prema tome, izvozni sektor ima ključnu ulogu u jačanju produktivnosti i dohodaka. Upravo je izvozni sektor odigrao ključnu ulogu u oporavku nakon globalne financijske krize i recesije koja je uslijedila u Hrvatskoj. Posljednjih smo godina svjedočili pozitivnim trendovima izvoza, kako u terminima povećanja tržišnog udjela u svjetskom izvozu tako i u termina tehnološke složenosti hrvatske izvozne košarice. Ova je kriza snažno pogodila izvozni sektor zbog prekida globalnih lanaca vrijednosti i poremećaja u globalnim tokovima roba i snažnom smanjenju potražnje za uslugama u turizmu.

Analitika Svjetske banke jasno pokazuje kako za većinu hrvatskih izvoznika nadomještanje izvoza plasmanom na domaće tržište nije opcija. Hrvatsko tržište je malo, a struktura potražnje drukčija. Funda tu situaciju definira jednom rečenicom: “Ako pogledate poduzeća na popisu najvećih izvoznika, jasno je kako su njihovi kapaciteti daleko iznad potreba domaćeg tržišta ili uopće ne postoji potražnja za njihovim proizvodima na hrvatskom tržištu, kao na primjer kad je riječ o dobavljačima za autoindustriju”.

U pravu je. AD Plastik nije zatvorio pogone zbog toga što su radnici morali biti u karanteni. Proizvodnja je stala kada su stale narudžbe iz Francuske i Njemačke, a one su zaustavljene u trenutku kada su wuhanski pogoni na početku krize prestali isporučivati svoj dio nužan za kompletiranje proizvoda. Globalizacija je divna kada funkcionira, otrovna kada negdje na svijetu nekom od važnih partnera ozbiljno zaškripi.

Važno je i znati što odabrati kao svoj ključni proizvod. Gordana Kovačević, koja je već 15 godina ključna osoba Ericssona Nikole Tesle (ERNT) u Zagrebu, gdje 1500 od ukupno 3200 zaposlenih danas radi na poslovima razvoja najnovijih generacija mobilne tehnologije, zato može reći da ni danas, uza sve otegotne okolnosti, nije trenutak za defetizam. “Upravo suprotno, mislim da je sada pravi trenutak da postignemo nacionalni konsenzus oko prioriteta i pravaca razvoja”, kaže. Njezina je teza kako su upravo za vrijeme pandemije digitalizacija i okretanje novim tehnologijama dobili svoje puno značenje.

Ljudi širom svijeta su uz pomoć digitalnih tehnologija živjeli aktivno, komunicirali, radili od kuće i sudjelovali u životu zajednice. To je temelj na kojem ICT gradi svoju budućnost, te će se u tom kontekstu sve svjetske ekonomije okrenuti novim tehnologijama, njihovu razvoju, implementaciji i primjeni. Iz svijeta ubrzano dolaze informacije o komercijalnom uvođenju 5G u najrazvijenijim zemljama jer je to platforma za inovacije u svim industrijama. Kovačević pritom smatra da bi se i izvan ICT industrije, u kojoj vidi priliku i za Hrvatsku, trebalo poticati domaću proizvodnju, prije svega proizvoda visoke dodane vrijednosti okrenutih izvozu.

- Ispravnost našeg strateškog opredjeljenja za visokovrijedne R&D poslove vidimo i u EU preporuci Hrvatskoj za proteklu godinu kojom nam predlažu usmjeravanje na investicijsku politiku za istraživanje i inovacije. To je segment koji je manje podložan utjecaju različitih rizika. U ERNT-u u protekloj godini bilježimo napredak poslovanja u području istraživanja i razvoja, no još ima potencijala za rast - kaže Kovačević.

Na sasvim drugoj strani proizvodnog spektra mesarska grupa Braća Pivac, odnedavno i većinski vlasnici Kraša, unatoč krizi nastavila je investicijski ciklus pokrenut prije dvije godine prošlotjednim otvaranjem pogona za proizvodnju pršuta, “najvećeg u ovom dijelu Europe”, ponosno ističe Ivica Pivac, predsjednik Uprave grupe. Upravo činjenica da su se u investiciju upustili u prvoj godini izlaska iz krize, ne sluteći, kao ni itko drugi, prijetnju pandemije i novog, vjerojatno jačeg kriznog udara, natjerala ih je da dovrše započeto i da sve snage usmjere prema objedinjavanju svih proizvodnih procesa.

Ravca, Vrgorac, 311018
Ivica Pivac, predsjednik uprave Mesne industrije Braca Pivac, pozira na gradilistu nove prsutane u Gospodarskoj zoni Ravca.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX
Ivica Pivac
 

Kao proizvođači hrane, oni su i dosad bili okrenuti domaćem tržištu, tako da im ne smeta izostanak narudžbi velikih svjetskih kupaca, ali očekuju da će pretrpjeti osjetnu štetu zbog zastoja turizma, jer su hoteli i restorani bili značajni kupci njihovih proizvoda.

- Ova je situacija, kao i gotovo sve druge krize, otvorila priliku za uviđanje dosadašnjih propusta i ukazala na važnost domaće samodostatnosti u prehrambenoj proizvodnji. Vidjeli smo da, iako smo dio globalnog svijeta, hrvatska agrarna politika mora biti usmjerena na osiguranje dovoljne količine hrane za potrebe svojih građana, kako u situacijama poput ove opskrba ne bi bila dovedena u pitanje. Mi u Grupi Pivac i dalje ćemo inzistirati na tome kao ključnoj odrednici daljnjeg gospodarskog razvoja zemlje - govori Pivac. On se nada, kao i Gordana Kovačević, da i u Vladi postoji netko tko sluša glas biznisa koji ne dolazi samo putem institucionaliziranih kanala poput HUP-a i Gospodarske komore.

Kriza koja je stigla s pandemijom donijela je i jedan presedan. Prvi put, uz neizbježne, ali sitne korekcije, biznisi, veliki i mali, kao i institucije poput MMF-a i Svjetske banke, slažu se da je Vlada na krizu reagirala dovoljno brzo i prilično učinkovito. Sada je osnovni cilj spriječiti val pandemije koji bi mogao stići s turistima nakon otvaranja granica. U slučaju da broj zaraženih poraste, konsenzus je da se ovaj put ne ide u potpunu blokadu prometa i ekonomije.

Uz neizbježan pad prihoda od izgubljene turističke sezone, neplanirani skok javnog duga koji sužava manevarski prostor za financijske intervencije Vlade (a sudbina paketa koji je predložila Europska komisija još je neizvjesna) i neizbježan pad kupovne moći krizom financijski oslabljenih građana, novo zatvaranje ekonomije izazvalo bi seriju bankrota i zaprijetilo potpunim urušavanjem sustava. Vladu koja je na odlasku dočekao je problem Agrokora. Novu postavu vlasti koja će stići nakon izbora dočekat će prijeteći krah cijele države. Pitanje je - jesu li toga svjesni oni koji se kandidiraju, kao i birači koji bi među njima trebali izabrati najbolje.

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:28