Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno se u medijima obrušio na korisnike poticaja za krške pašnjake i ustvrdio kako se u tom segmentu poljoprivrede događa najveći kriminal. Upozorio je na pojedince koji su 2015. dobili po nekoliko tisuća hektara pašnjaka i imaju stotinjak goveda za što godišnje dobivaju i više od 20 milijuna kuna poticaja. Izvor iz njegova ministarstva prozvao je poduzetnika Claudea Jambrušića da je preuzeo tvrtke koje imaju u zakupu 9000 hektara državnih pašnjaka te su za 2015. dobile više od 21 milijun kuna, a danas ukupno imaju 1150 grla stoke. U Ministarstvu se pitaju daju li novac tvrtkama koje su jeftino zakupile državne pašnjake, a nemaju dovoljno stoke.
Plaćanje ceha neznanju
Ogorčen takvim optužbama, Jambrušić, koji se godinama uspješno bavi marketingom te je bio vlasnik više tvrtki, tvrdi kako je u pokretanje stočarske proizvodnje u posljednje dvije godine uložio vlastitih oko 19 milijuna kuna te da Ministarstvo poljoprivrede svojim potezima – suprotnima propisima Europske komisije koja i osigurava novac za poticaje – ugrožava oko 5000 poljoprivrednika koji bi samo htjeli pošteno raditi.
“Poljoprivrednici plaćaju ceh neznanju Ministarstva na čijem su se čelu u zadnje dvije godine promijenila tri ministra koji svaki na svoj način tumače pravilnike EU. Tolušić, ne mareći za poljoprivrednike, koristi svoju poziciju da bi izgradio političku karijeru. Takva destruktivna politika kojom se uništava stočarska proizvodnja i održavanje prirodnih pašnjaka uzrokovat će enormne štete, za koje bi ministar trebao odgovarati. Bilo bi moralno da odstupi ili neka pravilnike Ministarstva uskladi s normama Europske komisije i realnim mogućnostima hrvatske poljoprivrede”, govori Jambrušić koji se s partnerima uzgojem goveda počeo baviti 2015., kad je, kaže, EU Hrvatskoj dala mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava radi zaštite i održavanja specifičnih regija krša štiteći ekosustav, bioraznolikost, staništa i sustave podzemnih vodnih tokova. Takva se zemljišta mahom nalaze u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru, na brdskim terenima koje je teško kositi jer su dijelom prekriveni stijenama i niskim raslinjem. Pogodni su za ekološki uzgoj goveda, ovaca i koza jer su smještena u netaknutim krajolicima koji nisu zagađeni pesticidima i drugim kemijskim sredstvima. Zato ih je EU odlučila zaštititi. Osim u Hrvatskoj, takve pašnjake u cijeloj Europskoj uniji imaju još samo Grčka, Francuska, Italija i Slovenija.
Pet partnera
Temeljem tog EU propisa, Ministarstvo poljoprivrede, na čijem je čelu tada bio Tihomir Jakovina, 2015. kreće u dodjelu državne zemlje, za što zadužuje Agenciju za poljoprivredno zemljište i Hrvatske šume. Jambrušić u ožujku te godine odlučuje vlastitim sredstvima financijski poduprijeti svoje sadašnje partnere koji se tada međusobno nisu poznavali – Braniteljsku zadrugu Planina iz Trilja, Eko uzgoj Biokovo iz Zagvozda, tvrtku Real Beaf iz Vrlike i OPG KK iz Gračaca. Njih četvero se javlja na natječaj Hrvatskih šuma da bi zakupili državno zemljište i ušli u projekt potpora za krške pašnjake s ciljem da se bave ekološkim uzgojem goveda.
“Prva mi se obratila tvrtka Real Beaf, a potom sam upoznao i preostale tri. Svidio mi se projekt i uložio sam oko 19 milijuna kuna u kupnju krava, izgradnju potrebnih objekata i infrastrukture, zakup zemljišta... Svi poljoprivrednici koju su se javili na natječaj imali su rok do 15. svibnja 2015. da dobivenu zemlju upišu u sustav potpora, a prethodno su morali platiti zakup zemlje za godinu dana unaprijed, kupiti stoku te s državom sklopiti ugovor čiju je regularnost provjeravao DORH kako bi se eliminirale sve sumnje u malverzacije pri dobivanju zemljišta. Do tog datuma upisali smo 5200 hektara u sustav potpora od ukupnih 9000 hektara koliko smo dobili u zakup na temelju potpisanih ugovora s Hrvatskim šumama. Kupili smo oko 750 krava uglavnom od malih OPG-ova jer je tadašnji pravilnik uvjetovao jednu kravu na 10 hektara zemlje upisane u sustav potpora. Za upisanih 5200 hektara smo, dakle, trebali imati 520 krava, a kupili smo i znatno više”, otkriva Jambrušić, čiji su partneri kupili i privatne parcele uz zakupljenu državnu zemlju kako bi na njima sagradili torove, odnosno ograđene prostore u kojima je stoka noću zaštićena od vukova, a zimi ima krov nad glavom, što je propisano Zakonom o pravima životinja. Takvi se objekti, naime, nisu mogli graditi na državnom zemljištu.
Promjene pravilnika
Na dan 15. svibnja 2015. Jakovina odjednom mijenja Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja kojim se po novome propisuje da zakupnici zemljišta, da bi ostvarili pravo na EU potpore, više ne moraju imati stoku. Odnosno daje im se pravo da sami odluče hoće li svoje pašnjake kositi ili će na njima pasti stoka. Rok za upis zemljišta produljen je do 15. lipnja 2015. S obzirom na nove pogodnosti za upis državnog zemljišta na temelju izjave uz dva svjedoka, prijavljuje se nekoliko tisuća novih poljoprivrednika koji – za razliku od Jambrušića i njegovih partnera kao i svih ostalih koji su se upisali u sustav potpora do 15. svibnja 2015. – više nisu obavezni kupovati krave i graditi torove ni platiti zakup unaprijed s obzirom na to da ne trebaju imati sklopljen ugovor o zakupu prije upisa u sustav potpora. A 15. lipnja 2015. Jakovina ponovno produžuje rok do 10. srpnja i opet se javlja nekoliko tisuća novih poljoprivrednika.
Većina tih koji su se javili na natječaj nakon 15. svibnja 2015. do danas, tvrdi Jambrušić, još nema s državom potpisane ugovore niti plaćaju zakup, ali su svejedno dobili EU poticaje. Među takvima je, dodaje, i Ivan Copić, čija je kći Matilda Copić na čelu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu.
“Vjerujem da je on pošten čovjek, ali je žrtva birokratskih propusta kao i svi oni koji su sklopili ugovore s državom i plaćaju zakup unaprijed, a stavljeni su u neravnopravan položaj u odnosu na oca gospođe Copić, bliske suradnice ministra Tolušića”, zaključuje Jambrušić. Podsjeća kako početkom 2016. Ministarstvo poljoprivrede preuzima Davor Romić, koji u ožujku potpisuje novi pravilnik za 2016. u kojem jasno stoji da zakupci pašnjaka ne moraju imati stoku i mogu birati hoće li kositi pašnjake ili će na njima pasti stoka da bi nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu, dok je Vlada Tihomira Oreškovića imala status tehničke, proglasio bitnu promjenu po kojoj je za ostvarivanje ekoloških potpora za 2016. potrebno imati pet krava na 10 hektara pašnjaka.
“Svi koji su ušli u sustav potpora tada shvaćaju da nemaju dovoljno krava te ih na stotine odustaje od ekoloških potpora te prestaju s ekološkom proizvodnjom mesa i sijena. U jesen prošle godine ministar postaje Tolušić, koji u ožujku ove godine opet mijenja pravilnik te kao uvjet za dobivanje svih potpora određuje da zakupac zemljišta mora imati pet krava na 10 hektara na kontinentalnim pašnjacima ili tri krave na 10 hektara na krškim pašnjacima. Također izbacuje mogućnost da potporu dobivaju oni koji pašnjake kose i prodaju sijeno. Time je bačeno na koljena više od 1200 poljoprivrednika koji su 2015. u projekt krenuli s iskrenim namjerama, a ministar sebi daje za pravo da nas sve javno naziva špekulantima i kriminalcima. On sada poljoprivrednicima uskraćuje novac koji im je za petogodišnje razdoblje od 2015. do 2019. namijenila Europska komisija radi očuvanja krških pašnjaka. Time krši pravilnik koji je propisala Europska komisija, kojoj sam zbog toga 3. travnja ove godine uputio protestnu notu s namjerom da srušim pravilnik ministra Tolušića i pomognem svima onima koji su se 2015. upustili u projekt. Riječ je o oko 5000 poljoprivrednika među kojima sam i ja”, naglašava Jambrušić.
Objašnjava kako Europska komisija nigdje ne određuje koliko krava na određenoj površini treba imati zakupac jer su sredstva namijenjena održavanju zemljišta, a ne nužno uzgoju stoke. Dakle, pravo na potporu ima i onaj koji pašnjak kosi jednako kao i onaj na čijem pašnjaku pasu goveda, ovce ili koze. Prema Jambrušićevim riječima, većina hrvatskih poljoprivrednika nema novca za kupnju toliko krava koliko im je po novom odredilo Ministarstvo.
Zaustavljanje isplate
“Namjere mi nisu bile špekulativne, nego sam se s partnerima istinski htio baviti stočarstvom i ekološkom proizvodnjom mesa. Zato smo i kupili krave”, govori Jambrušić, čija četiri partnera danas imaju 1150 krava, junica, bikova i teladi, a ukupno su za 2015. godinu dobili 22,5 milijuna kuna EU poticaja. Za 2016. im je, kaže, za sada isplaćen samo dio, ukupno oko 10 milijuna kuna, dok je zakonski rok za isplatu preostalog dijela poticaja za prošlu godinu 30. lipnja ove godine. Tolušić, dodaje Jambrušić, sada na sve načine želi zaustaviti isplatu poticaja, te je u posljednja tri mjeseca pokrenuo kontrole zakupaca za 2016., čime krši odredbe vlastitog pravilnika. Naime, kontrolama se želi utvrditi je li sve upisano zemljište pašnjak kako bi se eventualno smanjila površina za koju zakupac ima pravo na potporu. U pravilniku, međutim, stoji kako kontrole treba obaviti prije isplate poticaja, a oni su već do danas na pola isplaćeni. Jambrušić kaže i kako kontrolori po različitim kriterijima određuju što je pašnjak, a što nije.
Dodaje da u svim drugim državama EU projekt potpora za krške pašnjake izvrsno funkcionira, dok ga kod nas ministar uništava tako što poljoprivrednicima postavlja uvjete koje ne mogu ispuniti i još ih proglašava mešetarima i kriminalcima. U konačnici, zaključuje, Hrvatska uvozi telad za tov sumnjive kvalitete umjesto da se potiče domaća proizvodnja. Primjerice, OPG koji je dobio u zakup 300 hektara pašnjaka sada mora imati 90 krava, a svaka u prosjeku košta 1500 eura, što je ulaganje od 130.000 eura ili oko milijun kuna. Još barem otprilike toliko stočar treba uložiti u objekt za smještaj stoke, radnu snagu te veterinarske i druge troškove uzgoja. Neki su EU poticaje, koje su dobili za 2015. godinu, uložili u kupnju krava, no većina nije dobila dovoljno da bi mogla kupiti tri krave na deset hektara.
Naknada štete
“Tražimo da se ukine uvjet da zakupac pašnjaka mora imati određen broj grla i da se omogući košnja. I neka dođu kontrolori i provjere kako se pašnjak održava. Neka oni koji kose pokažu kome su prodali sijeno, a oni koji imaju stoku neka potvrde da ona pase na tom zemljištu. Ako se ništa ne promijeni, ljudi će odustajati od zakupa pašnjaka i zasigurno tužiti državu za naknadu štete. Zahvaljujući ovom projektu u Hrvatskoj se povećao broj krava, koji bi sada mogao pasti, čime će se povećati uvoz govedine i teletine. A novac koji Hrvatska za to može povući iz EU fondova će ostati neiskorišten”, govori Claude Jambrušić i naglašava kako su upravo zahvaljujući EU poticajima za krške pašnjake ljudi u zakup od države uzeli oko 90.000 hektara zemljišta koje bi rado održavali. Ako cijeli projekt padne u vodu, zemljište će ostati zapušteno, a poljoprivredne obitelji bez posla i značajnih prihoda.
Jambrušić otkriva kako njegova četiri partnera spadaju među veće zakupce krških pašnjaka u Hrvatskoj i zajedno imaju oko pet posto od ukupne površine za koje EU nudi poticaje.
“Rado bismo još uložili u ekološko stočarstvo, ali se ne usudimo jer očito više ne možemo ostvariti pravo na potpore, a pravilnici se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci. Vrijeme je pokazalo da je Jakovina imao najbolje namjere dati u zakup što više državnog zemljišta kako bi se dobilo što više poticajnih sredstava EU. Romić je pak u vrijeme tehničke Vlade očito bio izvrgnut podmetanjima nekih ljudi iz Ministarstva i Agencije za plaćanje u poljoprivredi s ciljem da se udovolji nekim interesnim skupinama i uništi sve što je Jakovina započeo. A Tolušić samo gleda svoje političke ambicije. Kao poduzetnik imam legitimno pravo ulagati svoj novac u projekte koje smatram profitabilnima, a siguran sam da uzgoj krava može biti i te kako profitabilan i bio bih spreman financijski pomoći još desecima stočara iz Dalmacije. No, uz ovakva pravila to više nema smisla. Redovito me zovu ljudi koji imaju tri ili četiri krave te bi rado širili proizvodnju, ali nisu kreditno sposobni. To je dokaz da bi ljudi htjeli raditi, ali im država treba za to stvoriti uvjete, a ne im odmagati”, zaključuje Claude Jambrušić.
Tolušićeva poruka
Ministar Tomislav Tolušić pak preko medija zakupcima pašnjaka poručuje da kupe krave, koze ili ovce, ili neka odustanu od zahtjeva za poticaj. Tvrdi kako je njih nekoliko dobilo 80 posto svih pašnjaka, a nisu kupili nijedno grlo. Također je otkrio kako su do 2014. hrvatski poljoprivrednici ostvarivali poticaje na 33 tisuće hektara pašnjaka, a poticaj je po hektaru iznosio 600 kuna da bi 2016. površina pašnjaka s poticajima porasla na gotovo 100 tisuća hektara. K tome je EU izjednačila poticaje za pašnjake i najplodnije oranice pa je, ustvrdio je Tolušić, za ekološki hektar pašnjaka moguće dobiti i više od 5000 kuna, što je privuklo i ljude koji takav model poticaja zlorabe.
“Ministar Tolušić obmanjuje javnost iznoseći netočne informacije. Takvim njegovim ponašanjem uskraćuje se i ono malo poticajnih sredstava u poljoprivredi koja su namijenjena za četiri dalmatinske županije i otvara se prostor za interesne skupine koje podržavaju uvoz te intenzivni uzgoj goveda”, tvrdi Claude Jambrušić.